Naslov
Razina prilagodbe zračnog prometa Republike Hrvatske trendovima i poslovnom okruženju europskoga zračnog prometa
(Adaptation Level of Croatian Air Transport to European Air Transport Trends and Business Surroundings)

Autori
Peović, Tonći ; Vince, Damir ; Štimac, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja, Zbornik radova / Steiner, Sanja ; Božičević, Josip ; Bukljaš Skočibušić, Mihaela - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2012, 31-42

ISBN
978-953-154-118-3

Skup
Znanstveni skup Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2012

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zračni promet; Strategija razvoja; zračne luke; zračni prijevoznici
(Air Transport; Development Strategy; Airports; Airlines)

Sažetak
Budućnost zračnog prometa u Republici Hrvatskoj izravno će ovisiti prvenstveno o prometnoj politici i odnosu regulatora prema zračnim lukama i zračnim prijevoznicima. Nakon stupanja u punopravno članstvo u EU, Hrvatskoj se otvara pristup europskim strukturnim fondovima čija su sredstva namijenjena za izgradnju velikih infrastrukturnih projekata. Radi bržeg i jednostavnijeg povlačenja sredstava iz strukturnih fondova, potrebno je imati i pravni okvir te donijeti ključne dokumente. Neophodno je izraditi novu Strategiju prometnog razvitka Republike Hrvatske u kojoj će sastavni dio biti i Strategija razvoja zračnog prometa. Nadalje, primarni cilj u neposrednoj budućnosti je izradba Operativnog programa − Promet za razdoblje 2014 – 2020. godina. U tom programu potrebno je precizno navesti projekte za čije će se sufinanciranje tražiti sredstva iz Strukturnog fonda. Za svaki projekt, za koji će se zatražiti sufinanciranje iz Strukturnog fonda, potrebno je pripremiti, osim projektne dokumentacije i riješenih imovinsko- pravnih odnosa, opsežnu prateću dokumentaciju: Studija utjecaja na okoliš, Studija isplativosti – CBA, Mišljenje o usklađenosti s Natura 2000, te izraditi Aplikacijsku formu, koja je unificirani dokument za prijavu projekta. S obzirom na to da u Republici Hrvatskoj nema velikog broja educiranog osoblja koje je u stanju ispravno izraditi Aplikacijsku formu za prijavu projekta, krajnje je vrijeme da se započne s programom koji će educirati stručnjake koji već imaju iskustva na izradbi projektne dokumentacije za usvajanje novih znanja koja su im potrebna za izradbu propisane dokumentacije i Aplikacijske forme. Sva dokumentacija prolazi fazu provjere, te je vrlo čest slučaj da se dokumentacija vraća na dopunu ili se odbacuje kao nepotpuna ili neprihvatljiva. Dakle, uspješnost sufinanciranja infrastrukturnih projekata iz Strukturnog fonda direktno će ovisiti o educiranosti i sposobnosti domaćih stručnjaka koji će biti angažirani na izradbi potrebne dokumentacije. Potrebno je mobilizirati raspoložive intelektualne kapacitete u znanstvenim institucijama, institutima te radnim organizacijama koje su se već dokazale i imaju međunarodne referencije za stvaranje inkubatora koji bi preuzeo odgovornost vođenja i koordiniranja aktivnosti tijekom izradbe dokumentacije za apliciranje sufinanciranja iz Strukturnog fonda. U sektoru zračnog prometa nema velikog broja institucija za koje se može konstatirati da su na međunarodnoj razini postigli razinu izvrsnosti i da su pridonijeli značajnim inovacijama i unapređenjima što se odnose na razvoj zračnog prometa. S obzirom na to da je Europska unija svjesna velikih problema, koji opterećuju njenu konkurentnost i napredak, ona želi pridonijeti i olakšati znanstvena istraživanja te spojiti na zajedničkom projektu istraživačke kapacitete znanstvenih institucija i industrije te istraživanja u okviru FP7 projekata. Uobičajeno je da je na projektu uključeno i po nekoliko zemalja iz EU te jedna ili više zemalja izvan unije kako bi se postupno izjednačavali standardi i što bolje distribuirali rezultate istraživanja. Od rezultata tih projekata svi čimbenici u zračnom prometu mogu imati velike koristi, te bi preporuka bila da svi koji su uključeni u daljnji razvoj zračnog prometa u Republici Hrvatskoj i posjeduju potrebne preduvjete da se uključe kao partneri ili suradnici na što većem broju FP7 projekata, kako bi se omogućilo sektoru zračnog prometa što bolju tržišnu poziciju u trenutku kad Republika Hrvatska postane punopravna članica EU.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA