Naslov
Kavur, Boris ; Črešnar, Matija, Kasno brončano doba
(Late Bronze Age)

Autori
Blečić Kavur, Martina

Izvornik
Starija faza kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj - novi izazovi

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, prijevod

Godina
2012

Ključne riječi
Slovenija; starija faza kulture polja sa žarama (Br D-Ha A)
(Slovenija; Early Urnfield Culture)

Sažetak
Od zadnja dva sintetična prikaza kulturnog razvoja brončanog doba na području Slovenije (Dular 1999 ; Teržan 1999) puno se toga promijenilo, prije svega zahvaljujući najvećem arheološkom projektu koji polako, ali jasno, pokazuje svoje rezultate – iskopavanja na trasi autocesta Slovenije. Za razliku od prijašnjih, pa i sistematskih iskopavanja, koja su bila provođena u prilično ograničenom opsegu, nova su istraživanja, sa suvremenom terenskom dokumentacijskom metodom te upotrebom ograničenog spektra prirodoslovnih analiza pri konačnim interpretacijama, dobile na raspolaganje mnogo veće količine, prostorno i vremenski strukturiranih podataka. Po prvi smo puta mogli uočavati dijelove i zacijelo cijela naselja koja su, također, bila i apsolutno datirana. Tako su se u posljednjem desetljeću, objavljenim analizama u prošlosti istraženih nalazišta (Dular et all. 2002), pridružile i prve sistematske objave novo istraživanih nalazišta (Tomažič 2009 ; Tomaž 2010 ; Kerman 2011). U literaturi su se realizirali prvi pokušaji pregleda i analiza novodobivenih podataka (Kavur 2007 ; Črešnar 2010 ; Črešnar 2011), pri čemu su s rezultatima bile aktualizirane i u prošlosti ispostavljene teme, kao što je upravo pitanje kasne faze srednjeg te starije faze kasnog brončanog doba (Teržan 2010 ; Dular 2011). Prije sredine devedesetih godina 20. stoljeća spoznaje o starijoj fazi srednjeg brončanog doba bile su ograničene prije svega na poznavanje pojedinih pokopa pod humcima na prostoru istočne Slovenije (Brezje podno Brinjeve gore, Morje kod Frama, Turnišče kod Ptuja), te na određene pojedinačne nalaze značajnih igala (Stična, Možjanca). Pri tomu su nalazi keramike iz iskopavanja naselja bila obrađivana gotovo kao drugorazredna tema (npr. s Brinjeve gore nad humkom u Brezju). Međutim, u sklopu autocestnih iskopavanja istražena su barem tri veća nalazišta koja, s oblicima i ukrasom keramike, ukazuju na uključenost u kulturni krug podunavske kulture grobnih humaka (Šiman kod Gotovlja, Pod Kotom- sever kod Kroga, Sodolek kod Sv. Jurja), odnosno pokazuju srodnosti s estetskim tradicijama prostora Donje Austrije i zapadne Panonije. No, pored brojnih istraženih i datiranih nalazišta i dalje nemamo konkretnijih podataka za razdoblje Br C stupnja (možda su to pojedine strukture na naselju Pod Kotom-jug kod Kroga?). Njihova se količina iznova povećava krajem toga doba, kada je tradicija kulture grobnih humaka još prilično snažna. Tada se podižu manji i kratkotrajni zaseoci (Gornje njive kod Dolge vasi ; Gomile pri Lenartu), iako se upravo tada počinju formirati veća i dugotrajnija naselja (Oloris kod Dolnjeg Lakoša, Rabelčja vas na Ptuju, Sodolek). Do velikog kulturnoga preobrata dolazi s početkom Bd D stupnja. Tada se sve jasnije ističu kulturni elementi južnoga panonskoga prostora, odnosno starije faze Virovitičke grupe s prostora sjeverne Hrvatske. Poštujući regionalne posebnosti, njezin utjecaj možemo pratiti od same današnje pogranične zone pa sve do istočne i središnje Slovenije. Ne ulazeći ovdje u podrobnosti, navodimo samo najvažnija nalazišta koja pokazuju uzajamnost tih zemljopisnih regija. Ponajprije njihov odraz možemo pratiti u oblikovanju keramike koja, dakle, ipak ocrtava i određene regionalne oblikovne značajke, zapaženije već na početku uvođenja rituala spaljivanja pokojnika i samog pokopavanja u žare. Za sada poznajemo samo dva groblja iz toga razdoblja – manje, s područja Potrčeve ceste na Ptuju, i nešto veće, u isto vrijeme započeto groblje na Zavrču. Ujedno, to je vrijeme vrhunca življenja naselja na Olorisu, Rabelčjoj vasi i na Sodoleku, ali će započeti i nastanjivanje na naseljima koja će svoj klimaks doseći u vremenu Br D/Ha A stupnja, kao što su ona na položaju Pod Kotom-sever i Pod Grunti – Pince. Kao jedino nalazište uz sjeverni rub Dravsko-Ptujskog polja, ističe se naselje na Malečniku, u predgrađu Maribora, smještenom na terasi podnožja Meljskog hriba, na kojem su također istraženi istovremeni nalazi materijalne kulture. Iznimku nadalje predstavlja i nalazište Podsmreka kod Višnje Gore, na području južnije Dolenjske, gdje se istražilo malo groblje smješteno uz samo naselje. Idući zapadnije, kao odlučujuće područje otvara se prostor Ljubljanskog bazena koji se, još jednom, prokazuje kao granično područje ekspanzije kulturnih utjecaja. Izuzev već objavljenih nalazišta, predstavljaju se i nova, i to na Igu i u Bevkama koja će svakako proširiti naše spoznaje o dinamici naseljavana tog vrlo važnog područja. Napokon, u aspektu tog širokog spektra panonskih utjecaja razumijevati ćemo i tzv. karpatsku broncu, koja je bila u široj uporabi na području istočne Slovenije i koja je također, na svoj način, obilježila to kulturno-povijesno razdoblje. U razdoblju Ha A stupnja iznova su se dogodile velike kulturne promjene. I dalje se u oblikovanju keramike očitovala izrazita srodnost s južnopanonskim prostorom, odnosno s mlađom fazom grupe Virovitica, posebno s grupom Zagreb. Ona se odražava ponajprije u najstarijim grobovima iz Ljubljane, Dobove i pojedinih grobova iz Zavrča. No, ujedno, započinje predstavljanje sve veće »međukulturalnosti«, upravo zbog ispreplitanja južnih i sjevernopanonskih, te sve moćnijih alpskih utjecaja koji će tako oblikovati buduće kulturne skupine kasnog brončanog doba. U tom kontekstu možemo razmatrati pojedine najstarije žarne grobove s velikih groblja u Ljubljani, Dobovi, Obrežju, Pobrežju i u Rušama, a nastavljeno je i pokopavanje na Zavrču. Dakako, poznata su i manja groblja, odnosno pojedinačni grobovi iz Gorica kod Turnišča i Kamnika. Naravno, tada se podižu i naselja, i to ona koja će obilježit mlađu fazu kasnog brončanog doba, kao što je primjerice ono u Rogozi kod Maribora. Danas se čini kako je vrijeme Ha A stupnja, vrijeme pojačanih kulturnih promjena – žive južnopanonske kulturne utjecaje nadomjestila je »međukulturalnost« koja je uzrokovala diobu nekad jedinstvenog kulturnog prostora. Završeno je življenje na naseljima starijeg dijela kasnog brončanog doba a formiraju se naselja s pripadajućim velikim grobljima koji su nam obilježili slijedeći stupanj Ha B. Na snažno preusmjeravanje u interesnim i gospodarskim oblastima svjedoče nadalje prodor tzv. alpske bronce te, ispred svega, oblik nakita koji očituje veze sa središnjim alpskim prostorom. Izgleda da je upravo vrijeme Ha A2/B1 horizonta, vrijeme kada se po prvi puta u kratkom vremenu izdvajaju i formiraju mjesne društvene elite. One pored standardnih priloga u svoje grobove prilažu i oznake prestiža, tj. luksuza, bogatih nakitnih garnitura, oruđa i oružja. Te su elite vjerojatno nositelji trgovine na duge razdaljine, koja je napustila skromne, a ipak izuzetno rječite tragove u brojnim ostavama. Riječ je to o vremenu kada se ovaj prostor aktivno priključio uz „bok“ cirkummediteranskog svijeta, gdje su cirkulirali ingoti u obliku volovske kože, jantarna zrna tipa Tyrins, ciparska kultna kolica i kladiva (Kanalski vrh, Debeli vrh, Udje, Hudinja), a u grobove su se prilagala prva staklena zrnca (Gorice, Ormož, Ljubljana).

Izvorni jezik
Slv

Znanstvena područja
Arheologija

Napomena
Prijevod stručnog teksta sa slovenskog na hrvatski jezik

POVEZANOST RADA