Naslov
Zavrč

Autori
Lubšina Tušek, Marija ; Blečić Kavur, Martina ; Kavur, Boris

Izvornik
Starija faza kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj - novi izazovi

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, katalog

Godina
2012

Ključne riječi
Slovenija; Zavrč; starija faza kulture polja sa žarama (Br D-Ha A)
(Slovenija; Zavrč; Early Urnfield Culture (Br D-Ha A))

Sažetak
Zavrč Najveći broj nalazišta iz vremena brončanog doba na prostoru istočne, srednje i južne Slovenije u posljednjih je 15 godina bio istražen u okviru zaštitnih radova izgradnje slovenske autocestne mreže. Poneka, iako znatno rjeđa nalazišta bila su istražena također u okviru zaštitnih istraživanju, ali u urbanim središtima, tj. pri drugim gradnjama i infrastrukturnim zahvatima. Iz rezultata potonjih izdvaja se brončanodobno groblje istraženo 2007. godine pri širenju ceste i infrastrukture na slovensko- hrvatskom graničnom prijelazu u Zavrču. Nalazište se nalazi na samom istočnom rubu Haloza, gdje se Dravinja i Drava najviše približavaju Halozama, odnosno gdje se na sjevernoj strani rijeke spuštaju Slovenske gorice. Tijesan prijelaz predstavlja jedini komunikacijski put između Ptujskog i Varaždinskog polja koji je zatvoren među grebenima uzdižućih se Haloza, te močvarnog utoka Drave i Dravinje. U posljednjih 2000 godina na toj se poziciji uvijek iznova ponavljalo naseljavanje i uspostavljanje infrastrukture na gotovo istom mjestu i u gotovo istom smjeru. Iz tog su razloga na nalazištu nađeni ostatci srednjovjekovne ceste i naselja koji su se pružali u potpunosti iznad rimskodobne ceste, uz koju su se također nalazile strukture ranorimskog naselja. Ispod njih istraženi su pak ostaci prapovijesnog naselja i veće paljevinsko groblje u okviru kojega je istraženo sveukupno 57 grobova. Povijesna je cestovna infrastruktura tako prekrila, i naslijedila, simboličan izbor prostora pokopavanja u brončano doba koji je ondje bio ponajprije odraz prirodnih datosti krajobraza. Groblje nije izuzetno zanimljivo i vrijedno samo zbog broja istraženih grobova, nego ponajprije zbog izvanredno dugog vremenskog razdoblja u kojem se na njoj vršilo pokopavanje. Najstarije grobove smještamo u vrijeme početka Bd D stupnja srednjoeuropske periodizacije, dok najmlađe grobove obilježavaju karakteristike početka, tj. sredine Ha B stupnja. Pri tomu se čini da najveći broj grobova pripada vremenu Ha A stupnja. Keramika iz najstarijih grobova sugerira na oblikovne značajke Virovitičke grupe, što pokazuje primjer žare pokrivene sa zdjelom iz groba 49. Izdvajaju se i regionalne osebujnosti, primjera kojeg se ističu horizontalne trakaste ručke na kuglastoj žari iz groba 40. Također, pojedini mlađi grobovi, primjerice grob 52 s bikoničnom posudom ukrašenom s horizontalnim kanelurama i s kanelurama u obliku stojećih trokuta, ukazuju na srodnosti s posudama iz mlađe faze starijeg dijela kulture polja sa žarama međuriječja Drave i Save, tj. s grupom Zagreb. Pojavljuju se, međutim, i brojna oblikovna svojstva koja ukazuju na sličnosti s nalazima iz širega prostora zapadne Panonije. Naprotiv, keramika iz najmlađih grobova afirmira karakteristike Ruške skupine kulture polja sa žarama iz šire regije. Izuzetnost toga groblja predstavlja, međutim, i vrlo zanimljiva brojnost te kvaliteta metalnih nalaza, poglavito oruđa i oružja, u grobovima iz mlađeg dijela Ha A i starijeg dijela Ha B stupnja. Kasnobrončanodobno groblje u Zavrču ekskluzivno je nalazište toga tipa, kako je rečeno, ponajprije zbog dugotrajnosti pokopavanja na istome području. Time je ostvaren preduvjet koji nam omogućuje da, s analizom oblika keramičkih i metalnih priloga, možemo pobliže određivati ispreplitanja kulturnih utjecaja na razmeđi zapadne Panonije i predalpskog svijeta, u vremenu od 14. do 10. stoljeća stare ere.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

Napomena
Kataloška jedinica, deplijan izložbe: Starija faza kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj - novi izazovi

POVEZANOST RADA