ࡱ;   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry  !"#$%&'()*+,./02  FMicrosoft Word-Dokument MSWordDocWord.Document.89qDyK yK Xhttp://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3390DyK yK lhttw [ll Uobi ajeno$a$1$*$A$3B*OJQJCJmHsHKHPJ^JaJ_H9tH9nHBA@BAbsatz-Standardschriftart<<Default Paragraph FontBBWW-Default Paragraph Font** WW8Num1z0OJQJB!BAbsatz-StandardschriftartH1HWW-Absatz-StandardschriftartDADWW-Default Paragraph Font1FUQF internet vezaB* phmHsH>*_HtH.a. WW8Num125z0OJQJ>q>Grafi ke oznakeOJQJPJ^J:B:apple-converted-spaceBil66Simboli numeriranjaZVZPosjeena internet vezaB* phmHsH>*_HtH::Comment ReferenceCJaJJJComment Text CharKHPJ^JaJ_H9tH9>>Comment Subject Char5\VVBalloon Text Char$OJQJCJKHPJ^JaJ_H9tH9DDNaslov x$OJ QJ CJPJ^JaJ6B6 Tijelo teksta !x"/""Popis"^J:2:Opis #xx $CJ6^JaJ](B(Indeks$ $^J >b Naslov%:J: Podnaslov&$a$CJ6aJ]lrl Uobi?ajeno'd1$*$7$3B*OJQJCJ$mHsHKHPJ^JaJ$_H9tH9nH:q:Objekt sa strelicom(4q4Objekt sa sjenom)BqBObjekt bez popunjavanja*1Tekst+PqPObostrano poravnanje teksta,$a$BqBPrvi redak uvu?en-^]`T(q(Naslov1.$a$<q<Naslov2/$a$^]q`99.q. WW-Naslov 0w0q0 WW-Naslov1 1w0q"0 WW-Naslov2 2w8q28Dimenzijska linija3BUobi?ajeno~LT~Gliederung 141$*$7$3B*OJQJCJ@mHsHKHPJ^JaJ@_H9tH9nHXARXUobi?ajeno~LT~Gliederung 2 5CJ8aJ8XQbXUobi?ajeno~LT~Gliederung 3 6CJ0aJ0XarXUobi?ajeno~LT~Gliederung 4 7qCJ(aJ(PqPUobi?ajeno~LT~Gliederung 5 89HHUobi?ajeno~LT~Gliederung 69HHUobi?ajeno~LT~Gliederung 7:HHUobi?ajeno~LT~Gliederung 8;HHUobi?ajeno~LT~Gliederung 9<~~Uobi?ajeno~LT~Titel=$a$1$*$7$3B*OJQJCJXmHsHKHPJ^JaJX_H9tH9nHUobi?ajeno~LT~Untertitel>$a$1$*$7$3B*OJQJCJ@mHsHKHPJ^JaJ@_H9tH9nHUobi?ajeno~LT~Notizen?1$*$7$^T]`3B*OJQJCJ(mHsHKHPJ^JaJ(_H9tH9nH Uobi?ajeno~LT~Hintergrundobjekte @1$*$7$3B*OJQJCJmHsHKHPJ^JaJ_H9tH9nHUobi?ajeno~LT~Hintergrund A1$*$7$3B*OJQJCJmHsHKHPJ^JaJ_H9tH9nHf"fdefaultBd1$*$7$3B*OJQJCJ$mHsHKHPJ^JaJ$_H9tH9nH!2blue1C!Bblue2D!Rblue3E!bbw1F!rbw2G!bw3H"!"orange1I"!"orange2J"!"orange3K&!& turquise1L&!& turquise2M&!& turquise3N!gray1O!gray2P!gray3Q!"sun1R!2sun2S!Bsun3T !R earth1U !b earth2V !r earth3W ! green1X ! green2Y ! green3Z$!$seetang1[$!$seetang2\$!$seetang3](!( lightblue1^(!( lightblue2_(!( lightblue3`"!"yellow1a"!""yellow2b"!2"yellow3cnBn WW-Naslov12d$a$1$*$7$3B*OJQJCJXmHsHKHPJ^JaJX_H9tH9nHrRrObjekti pozadine e1$*$7$3B*OJQJCJmHsHKHPJ^JaJ_H9tH9nHbbbPozadina f1$*$7$3B*OJQJCJmHsHKHPJ^JaJ_H9tH9nHrrr Zabiljeakeg1$*$7$^T]`3B*OJQJCJ(mHsHKHPJ^JaJ(_H9tH9nHll Kontura 1h1$*$7$3B*OJQJCJ@mHsHKHPJ^JaJ@_H9tH9nH66 Kontura 2 iCJ8aJ866 Kontura 3 jCJ0aJ066 Kontura 4 kqCJ(aJ(.. Kontura 5 l9&& Kontura 6m&& Kontura 7n&& Kontura 8o&& Kontura 9pffDefault q1$*$7$9B*phOJQJCJmHsHKHPJ ^JaJ_H9tH9nH<"<List Paragraphr^]`N2N Normal (Web)s1$*$ddKHPJ^J_HtH4B4 Comment TexttCJaJ8AB8Comment Subjectu5\<b< Balloon TextvOJQJCJaJVB%lMf"fwem,0j8III 7XXXXXXXXXXX#ctl00_ContentPlaceHolder1_HTMLCtrl1P P @P GTimes New Roman5Symbol3&ArialGTimes New Roman7&Calibri;SimSun[SO5Mangal_ OpenSymbolArial Unicode MS5&Tahoma3&ArialBh)S![lR#ۊ44#ۊ44' 0 0Dijana Cap://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11101&sec=3349YDyK yK https://docs.google.com/viewer?a=v&pid=sites&srcid=ZGVmYXVsdGRvbWFpbnxha2Fkc29saWR8Z3g6NjM0N2FjZTdhNWU1ZDg4Mg&pli=1DyK yK lhttp://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11197&sec=3317DyK yK http://gss.srce.hr/pithos/rest/njovanovic@ffzg.hr/files/akadsolid/zzdvo-usporedba.pdfDyK yK http://gss.srce.hr/pithos/rest/njovanovic@ffzg.hr/files/akadsolid/zzdvo-usporedba.pdfDyK yK Xhttp://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3392DyK yK Xhttp://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3392DyK yK https://sites.google.com/site/akadsolid/home/proglas-i-potpisniciDyK yK fhttp://www.hzz.hr/DocSlike/stat_bilten_03_2012.pdfDyK yK http://www.akadsolid.hr/wp-content/uploads/2012/04/deklaracija.pdfOh+'0 PXl|  Dijana CNormala5@">@.@Fc.@oa/՜.+,D՜.+,\M 0%Caolan80 2V  4l8\r^N Ub < Nebitne razlike izmeu starih i novih pokuaaja izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 12. travnja 2012. otvorilo je javnu raspravu o  HYPERLINK "http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3390"Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (dalje: ZID), a prvotni rok za slanje o itovanja o nacrtu prijedloga na adresu zzdvo2012@mzos.hr bio je 27. travnja 2012. Na zahtjev Sveu iliata u Zagrebu, a vjerojatno i mnogih drugih institucija, MZOS je javnu raspravu produ~io do 11. svibnja 2012. i akademskoj zajednici na petnaest, odnosno jedanaest radnih dana za izjaanjavanje dodao joa trinaest dana (devet radnih, a u Splitu osam, jer zahvaa blagdan sv. Duje). Mo~da je sasvim slu ajno da se u godini kada se obilje~ava 67. obljetnica kapitulacije nacisti ke Njema ke, kao i osloboenja Zagreba, javno raspravlja o ni manje ni viae nego 67 izmjena Zakona koji je na snazi od 2003. Proalo je viae od pola stoljea, a joa se borimo protiv faaizma, no danas viae nije baziran isklju ivo na razlikama u vjeri i nacionalnosti, nego i na imovinskom stanju, podrijetlu, stupnju obrazovanja, zaposlenju, dobi, spolu i ustvari svemu ato vam padne na pamet. U nekim svojim to kama i ZID se dijelom kosi s Konvencijom za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pravnim dokumentom viaim ak i od ustav pojedinih zemalja ( ast iznimkama). Prema tome, mogli bismo rei da je ZID i viae nego na tragu prijedlog iz dvomandatne vladavine HDZ-a. Njihovo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta (a!) u viae je navrata pokuaalo progurati katkad novi zakon, a katkad  HYPERLINK "http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11101&sec=3349"nove zakone o znanosti i visokom obrazovanju, a ak su pokuaali sastaviti i zakon o sveu iliatu, ali je ocijenjen kao protuustavan (kao i pokoji drugi potezi bivae vlasti) i, uz druga dva, u javnoj raspravi odba en. Ne ulazei u sam tekst izmjena, nego ve i na temelju preambula prijedloga, vidljivo je da nova Vlada nazovi lijevog centra nastavlja s neoliberalnom politikom koja te~i elitizaciji, etatizaciji i komercijalizaciji svih sfera ljudskoga djelovanja, pa tako i onih ureenih navedenim zakonom. Sli nost dviju vlasti nije slu ajna. I bivaa i sadaanja imaju isti uzor, Europsku uniju, ato potvruje i saborska gotovo jednoglasna odluka o priklju ivanju Republike Hrvatske tom savezu. Na referendumu se graani nisu iskazali, pa je nas 47,5% natpolovi nom veinom (a s dijasporom ak i veom) odlu ilo da je stav Sabora ispravan. Postavlja se pitanje tko u Saboru predstavlja 648.897 Hrvata koji su se na referendumu izjasnili protiv (onaj suzdr~ani je za komadi ak polovice glasa kog tijela koja nije ni izaala), no to i nije toliko bitno. Dosta je bitnije zaato nije proaao referendum za smjenu na elnika Pu iaa, na koji je takoer izaalo skoro pola mjeatana, a najbitnije pitanje u ovoj javnoj raspravi jest zaato je ignorirana proala. Preambula novog prijedloga, koja sadr~i ocjenu stanja, razloge za donoaenje izmjena i o ekivan ishod, i na prvi je pogled sli na ve pro~vakanim preambulama proalih prijedloga, a usporedba tekstova pokazuje da su na nekim mjestima identi ni. Tako se u svima autori pozivaju na "dobru praksu EU" iako se sami prijedlozi nipoato ne mogu opisati kao dobri, a pogotovo ne kao dobra praksa, jer u i pojedinim zemljama EU ve godinama traju borbe protiv zadiranja politike i privatnog kapitala u akademiju. }elimo li dobru praksu, trebali bismo se ugledati na zakonodavstva poput finskog, u kojem je akolstvo javno financirano od vrtia do doktorata, a ne poput britanskog, u kojem su akolarine na privatnim fakultetima viae i od vrtoglavih 50.000 funti (oko pola milijuna kuna). Osim toga, zanimljivo je da su i nacrti izmjena nastali prije referenduma u svom stavu prema EU isti kao i ovaj nakon referenduma, ato govori da je sam in bli~e farsi nego demokraciji. O zakonima su se slu~beno o itovale brojne institucije, no javna rasprava nije za javnost, nego se o itovanja aalju na e-adresu MZOS-a. Usporedivai Fuchsove prijedloge zakona s Jovanovievim prijedlozima izmjena zakona, ini se da bi umjesto osvrta na prijedloge bilo dovoljno poslati link na proalogodianju javnu raspravu, ili barem  HYPERLINK "https://docs.google.com/viewer?a=v&pid=sites&srcid=ZGVmYXVsdGRvbWFpbnxha2Fkc29saWR8Z3g6NjM0N2FjZTdhNWU1ZDg4Mg&pli=1"Vjetrobranski podsjetnik, ako je neskraena rasprava predug tekst. Naravno, nije sve u zakonima isto. Proalogodianji nacrt Zakona o sveu iliatu obrazlo~en je na 8 stranica, a prijedlog Kukuriku koalicije na 11. Druge dvije preambule su du~e: odba eni nacrt Zakona o visokom obrazovanju objaanjen je na prvih 12 stranica, a nacrt Zakona o znanstvenoj djelatnosti na 15. Tekstovi nisu skroz isti, ali su protkani istim ciljevima, oko kojih su se o itovali i neki tamo  HYPERLINK "http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11197&sec=3317"dekani fakulteta kojih se donoaenje zakona valjda ne ti e: "Dekani Pravnih fakulteta iznova zaklju uju da su nacrti navedenih zakona formalno i sadr~ajno u potpunosti neprihvatljivi te da ih treba odmah povui iz daljnje procedure radi izbjegavanja nesagledive atete po sustav visokog obrazovanja i znanosti." MZO` ih nije povukao iz procedure, nego je zavraeno zasjedanje Sabora prije nego su do kraja raspravljeni. Sli ne zakone danas gura MZOS (ka~em zakone jer je izmijenjeno viae od 30% teksta starog zakona, ato prelazi opseg izmjena i dopuna, usp.  HYPERLINK "http://gss.srce.hr/pithos/rest/njovanovic@ffzg.hr/files/akadsolid/zzdvo-usporedba.pdf"unesene  HYPERLINK "http://gss.srce.hr/pithos/rest/njovanovic@ffzg.hr/files/akadsolid/zzdvo-usporedba.pdf"izmjene). Napomenimo da su iz MZOS-a 27. travnja 2012. objavili i dva nova nacrta prijedloga zakona:  HYPERLINK "http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3392"o napredovanju u znanstvenim zvanjima i  HYPERLINK "http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3392"o Nacionalnom vijeu za znanost. Pravnicima ostaje da utvrde i je li zakonito predlo~iti prilagodbu drugih zakona izmjenama koje joa nisu usvojene. Pravno to mo~da nije toliko sporno koliko eti ki, no budui da je i ova Vlada, ponudivai prijedloge u suatini iste kao i prethodna, jasno pokazala akademskoj zajednici da je ne zanimaju zaklju ci javne rasprave - ato o ekivati doli nastavak moralne nakarade. U prvom je redu va~no rei da su prijedlozi (izmjena) zakona u svojoj suatini toliko sli ni da novi ustvari izgledaju kao da je netko lektorirao Fuchsove. Ciljevi im imaju neporecive sli nosti. Proala vlast je u ZZD (str. 3) ciljeve definirala ovako:  Glavni su ciljevi znanstvene i tehnologijske politike poveanje ulaganja u znanost, istra~ivanje i razvoj temeljeni na na elu izvrsnosti te njihova vea u inkovitost, preustroj znanstvenog sustava, poticanje istra~iva kih partnerstava i ja anje sustava potpore za kvalitetne mlade istra~iva e, sna~no povezivanje znanosti i gospodarstva i uspostava poticajnog okvira za njihov usklaeni razvoj, podraka mjerama namijenjenim razvoju tehnologije i inovacija, te intenzivnije sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u okvirnim programima Europske Unije. (isticanje D. .) Usklaivanje s EU bilo je dakle u prijedlogu zakona i prije referenduma o ulasku Hrvatske u tu zajednicu, a ovogodianji prijedlog, nakon referenduma, ima istu politiku, ovaj put poduprtu glasom naroda. U ZID-u su preuzeta etiri glavna strateaka cilja EU: a) ostvarenje cjelo~ivotnog u enja i mobilnosti, b) poboljaanje kvalitete i u inkovitosti, c) unapreivanje ravnopravnosti, socijalne kohezije i aktivnog graanstva, d) poboljaanje kreativnosti i inovacija, uklju ujui i poduzetniatvo. (str. 3-4) Zanimljiv je cilj naveden pod c), posebno ako se uzme u obzir da se graanstvo proalih godina aktiviralo, ali je taj aktivizam ipak zanemaren. U  HYPERLINK "https://sites.google.com/site/akadsolid/home/proglas-i-potpisnici"proglasu objavljenom 13. sije nja 2011., ali i u svim ostalim medijskim istupima, Akademska solidarnost ia itala je druga iju agendu izmjena zakona, koja se mo~e svesti na tri glavna cilja: 1. poticanje konkurentnosti meu studentima i mladim znanstvenicima, predstavljeno kao poticanje izvrsnosti i u inkovitosti; 2. poja anje politi ke kontrole nad sveu iliatima i javnim institutima uvoenjem zatvorenih nadzornih vijea i poveanjem ministarskih ovlasti, predstavljeno kao poveanje autonomije; i 3. komercijalizacija znanosti i visokoga akolstva, predstavljena kao nu~no povezivanje s gospodarskim sektorom. Usporedba nacrta prijedloga (izmjena) zakona proale i sadaanje vlasti prikazana u nastavku daje paragrafe starih i novih tekstova koji se poklapaju, a pronaene podudarnosti rasporeene su prema navedenim ciljevima. Iz prakti nih razloga obraen je ograni en broj primjera, i to samo iz ZZD-a i ZID-a, ali treba spomenuti da su tekstovi podudarni u mnogo emu, pa ak i u pogreakama. Tako se, primjerice, ni u proalogodianjim ni u ovogodianjim prijedlozima meu zakonima koji upravljaju akademskom zajednicom ne spominje Zakon o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjestnosti. Podatkovne tablice na koje se i proalogodianja i ovogodianja Vlada pozivaju pune su neto nih podataka, pa je ostavljena Tablica 1 koja se kosi s Tablicom 3 (prva prikazuje navodno poveanje, a druga smanjenje prora unskih izdataka), a  neu inkovitost se opet izjedna ava sa scientometrijski definiranom meunarodnom nepriznatoau, ato je takoer proale godine istaknuto kao pogreano. To su samo neki od argumenata koje je nova Vlada pre ula kad je odlu ila u javnu raspravu pustiti prepisani nacrt izmjena. Za lakau usporedbu, razlike u citiranim odjeljcima boldane su. 1. Konkurentnost umjesto kolaborativnosti Joa za vrijeme uvoenja ECTS-bodova i bolonjskog sustava kao atetan cilj prepoznato je poticanje natjecateljskog, takorei poduzetni kog duha meu studentima, a napose i (mladim) znanstvenicima. Istra~iva ki ili kakav drugi rad se boduje, a od samih po etaka aalje se jasna poruka: nema mjesta za sve, samo najbolji ostaju, samo - izvrsni. Rije  ovdje nije viae samo ocjena poput odli an ili vrlo dobar, ona je stalni epitet neoliberalne zakonodavne poetike. Kako uope neutralno definirati izvrsnost? Je li Vladimir Vidri manji pjesnik od Luka Paljetka? Bi li Albert Einstein ikad napredovao u zvanju po danaanjim kriterijima? Mo~e li se znanost ili, vezano, umjetnost uope na taj na in kategorizirati? Dijalekti ke i umjetni koteorijske rasprave ostavit u filozofima i teoreti arima umjetnosti, jer smatram da je ocjenjivanje kako umjetnosti tako i znanosti samo po sebi subjektivno, a istinski odli ni ne moraju nu~no imati same petice u indeksu. Uspjeanost se ne mo~e mjeriti statisti kim podacima. Kao savraena demonstracija mo~e poslu~iti primjer studenta koji mora raditi uz studij jer su mu roditelji na burzi ili ne zarauju dovoljno da bi mu priuatili dostojan (tj. studentski) ~ivot. Ako mu se usto naplauju i ECTS-ovi, na njemu je dodatni pritisak, a pod stresom je lakae grijeaiti, ato se mo~e odraziti na ocjenama. Time se oni s ni~im kunim bud~etom stavljaju u neravnopravan polo~aj prema kolegama koji su, primjerice stanovnici sveu ilianih gradova. Pojedinac je u konkurentnom okru~enju takoer pod velikim optereenjem, ime se guai i sloboda istra~ivanja i jednakost istra~iva a te poveava mogunost greaaka, ato u kona nici ateti i projektima odnosno studijima. Suradnja, bilo projektna, meuprojektna, meuinstitucijska ili meunarodna, mora biti temeljni cilj ucrtan u Zakon, na koji se i u ZZD-u i u ZID-u osvru tek usputno. ZZD: Analiza dosadaanje uspjeanosti sustava znanstvenih novaka ukazala je na injenicu da ak viae od polovice znanstvenih novaka nikada ne uspije doktorirati. Time se postavlja pitanje uspjeanosti i u inkovitosti ulaganja u program znanstvenih novaka, te kristalizira potreba uspostavljanja jasnog sustava odgovornosti samog novaka, mentora i ustanove na kojoj je novak zaposlen. (str. 5) ZID: Analiza dosadaanje uspjeanosti sustava znanstvenih novaka istaknula je injenicu da ak viae od polovice znanstvenih novaka nikada ne uspije doktorirati. Time se postavlja pitanje uspjeanosti i u inkovitosti ulaganja u program znanstvenih novaka te se ini nu~nim uspostavljanje jasnog sustava odgovornosti novaka, mentora i ustanove u kojoj je novak zaposlen, ato se u razvijenome znanstvom sustavu posti~e projektnim financiranjem. (str. 5) Ve iz prvog primjera mo~e se vidjeti da se od Fuchsovih prijedloga Jovanoviev razlikuje tek u sitnim pravopisnim pomacima pa je glagol ukazati promijenjen u glagol istaknuti, uspostavljanje odgovornosti nije iskristalizirana potreba, nego se ini nu~nim. Odreena zamjenica samoga je izba ena, a dodano je obrazlo~enje da e projektno financiranje rijeaiti ovaj problem. Ipak, razlozi zbog kojih velika veina primljenih novaka nije ispunila svoju ugovornu obvezu (obranila doktorat) nisu navedeni, a bez uvida u uzroke, ne mogu se predvidjeti posljedice. Stoga mo~emo zaklju iti da je dodana sure enica o razvijenome znanstvenom sustavu floskula ili na novohrvatskom: ispraznica. ZZD: Aktualni sustav napredovanja u znanosti (i vezano, u visokom obrazovanju) koji je u primjeni od 2003., propisuje obavezno napredovanje u karijeri i u kona nici je doveo do stvaranja kadrovske strukture u kojoj je najvei broj znanstvenika u najviaem znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika (odnosno redovnog profesora). (str. 5) ZID: Sadaanji sustav napredovanja u znanosti i visokom obrazovanju, koji je u primjeni od 2003., propisuje obvezno napredovanje u znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima. S obzirom na aktualne uvjete za izbor u znanstvena zvanja, koje donosi Nacionalno vijee za znanost, a koji su ponajprije scijentometrijski (...), u kona nici je stvorena kadrovska struktura u kojoj je najvei broj znanstvenika u najviaem znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika (ato je preduvjet za znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora). (str. 5) Citirani odlomak odnosi se na velik broj profesora i znanstvenika u najviaim zvanjima. Posuenica aktualni zamijenjena je rije ju sadaanji. Prvi je pasus iz ZZD-a pa je u zagradama dodano da se isto odnosi i na visoko akolstvo, ato u drugom pasusu nije u zagradama jer su pitanja i znanosti i visokog obrazovanja ureena jednim zakonom. Rije  obavezno lektorirana je u obvezno. Rije  karijera je parafrazirana pa se umjesto u karijeri napreduje u znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima, iako bi logi nije (i to nije) bilo rei da se napreduje u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima, jer je napredovanje u zvanju uvjet za primanje na novo radno mjesto. U novom nacrtu izmjena navode se i pravilnici na temelju kojih se napreduje (tri to kice u citiranom tekstu stoje za nabrojene lanke koji su izostavljeni radi uatede na znakovnom prostoru), a sljedea re enica je pasivizirana (umjesto u kona nici je doveo do stvaranja nalazimo u kona nici je stvorena). Na kraju, umjesto rije i odnosno u zagradama na kraju paragrafa nalazimo sure enicu ato je preduvjet za znanstveno-nastavno zvanje, iako zvanje znanstvenog savjetnika nije preduvjet, nego ekvivalnet zvanju redovnog profesora. Redovni profesori u novom su nacrtu redoviti. Suatinska poruka, da je sustav preoptereen seniorima, u oba je prijedloga ista, iako je i u proalogodianjoj javnoj raspravi ideja iaenja sustava od starijih osuena. ZZD: Hrvatska zaostaje za Europskom Unijom po broju meunarodno relevantnih objavljenih publikacija (Tablica 4.) po broju stanovnika. Iako su publikacije trenutno zapravo jedini pokazatelj uspjeanosti rada znanstvenika (Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (...)), u znanstvenoj zajednici joa uvijek ima segmenata gdje nije opeprihvaeno da su relevantne publikacije conditio sine qua non sustavnog znanstvenog rada. (str. 7) ZID: Hrvatska zaostaje za Europskom unijom po broju meunarodno relevantnih objavljenih publikacija po broju stanovnika. Iako su publikacije trenutno zapravo jedini pokazatelj uspjeanosti rada znanstvenika, sukladno Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, u znanstvenoj zajednici joa uvijek ponegdje nije opeprihvaeno da su meunarodno relevantne publikacije osnovni preduvjet i pokazatelj sustavnoga znanstvenog rada, osim pojedinih polja humanisti kih znanosti. (str. 5-6) Posljednji navedeni primjer lijepljenja Fuchsovih prijedloga o poticanju konkurentnosti umjesto suradnje meu znanstvenicima takoer ima pravopisne, a ne sadr~ajne izmjene. U starome nacrtu puni naziv EU piae se s oba velika po etna slova (Europska Unija) pa mo~emo rei da se pravopisno tretira kao dr~ava (svi lanovi naziva piau se velikim po etnim slovom), a u novome je ipak zajednica, pa joj je drugo po etno slovo malo (Europska unija). U ZID-u nema Tablice 4. pa tako ni napomene o njoj. U starome su u zagradama navedeni lanci Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, dok je u novome Pravilnik samo spomenut, i to ne u zagradama, nego u umetnutoj sitagmi sukladno Pravilniku. Ocjena da joa uvijek ima segmenata gdje nije opeprihvaeno mialjenje da su publikacije najva~nije za napredovanje zamijenjena je bla~om konstatacijom da ponegdje to mialjenje nije opeprihvaeno. Relevantne publikacije postale su meunarodno relevantne publikacije, a latinska sentencija conditio sine qua non prevedena je rije ima osnovni preduvjet i pokazatelj. Na kraju je dodana i ograda o pojedinim poljima humanisti kih znanosti za koje, rije ima tvoraca nacrta, nije bitno meunarodno objavljivanje, ime su stavljene u neravnopravan polo~aj prema prirodnima, ato nije ni prvi ni zadnji put ni u starim ni u novim nacrtima (izmjena) zakona. Od drugih mjesta va~no je navesti da se i u ZZD-u i u ZID-u umjesto povezanih radnih mjesta znanstvnog novaka (asistenta) i viaeg asistenta predla~e uvoenje odvojenih radnih mjesta asistenta i postdoktoranda ( l. 20. ZID-a, l. 42. ZZD-a). Predlo~ene izmjene, ako se usvoje, asistentima koji su trenutno u sustavu retroaktivno, ato je pravno tek iznimno dopustivo, mijenjaju ugovore o radu potpisane na 6 godina (uz mogunost produ~enja za joa 4 godine) na ugovore koji se prekidaju u trenutku kada asistent obrani doktorat. Ako e posljedica stjecanja titule doktora znanosti biti odlazak na burzu, nitko pri zdravoj pameti nee doktorirati prije roka, nego e odugovla iti s obranom jer se ni re~ije ni krediti ne plaaju sami. To je sve osim poticanja izvrsnosti. Ona se pak eae ne mjeri rezlutatima nego podobnoau, ato je trajni problem u akademskoj zajednici, a postoje slu ajevi ka~njavanja i mobingiranja odli nih radnika. U preambuli se isti e briga za asistente, 'posebno najuspjeanije'  a za nagradu nam prvo svima, uspjeanima i manje uspjeanima, daju jednosmjernu kartu za burzu na kojoj je trenutno  HYPERLINK "http://www.hzz.hr/DocSlike/stat_bilten_03_2012.pdf"viae od 330.000 Hrvata, od ega oko 20.000 (6%) prekvaliviciranih, tj. s diplomom. Zna enja se, poput zakona, razli ito tuma e, a po mom tuma enju, briga za asistente izgledala bi neato druga ije od predlo~enog. 2. Politi ka kontrola umjesto politi ke slobode Iako u okvirima predstavni ke demokracije graani imaju pravo na politi ku raznolikost, u praksi se esto politi ki stavovi stigmatiziraju. Tako se anarhizam smatra ekvivalentom nasilnim, kaoti nim ili u najmanju ruku utopijskim sustavima, a anarhisti gledaju s visoka. Upravo suprotno, anarhizam zahtijeva disciplinu i odgovornost i prije svega transparentnost. Izravno demokratsko organiziranje, zbog svoje nehijerarhijske strukture, blisko je pojmu anarhije, te se uz postojeu stigmu teako mo~e proairiti. Ipak, osvrnemo li se na hrvatsku stvarnost, umjesto slike koja nam se servira o druatvu pojedinaca nesposobnih za donoaenje odluka i politika, vidjet emo sliku napaenog, poplja kanog, besposlenog i kriminalnog druatva stvorenog loaim odlukama i politikama vlasti. Nije li vrijeme da se iskuaaju druga iji oblici demokracije? Upravo je akademska zajednica idealan prostor za stvaranje demokratskog sustava u kojemu, ne samo nominalno, odlu ivanju, dokumentima i raspravi imaju pristup svi koji su zainteresirani, a pripadaju toj zajednici. Upravo su izmjene zakona prostor za stvaranje dijaloga ne samo izmeu akademske zajednice i vlasti, nego i unutar akademske zajednice same. U 21. stoljeu postoji i virtualni prostor na kojemu se mo~e raspravljati i ostvariti takav dijalog, a bez njega se u budue promjene zakona ne smije ulaziti. ZZD: Dodatni izazov za Hrvatsku predstavlja kontinuirano usklaivanje znanstvenog sustava s promjenama i napretkom Europskog istra~iva kog prostora u kontekstu skorog pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji, te sukladno tome inkorporiranje smjernica nove strategije na europskoj razini, Europa 2020, u referentni okvir koji definira i usmjerava razvoj znanstvenog sustava. (str. 3) ZID: Novi izazov za Hrvatsku predstavlja kontinuirano usklaivanje znanstvenog sustava s promjenama i napretkom Europskoga istra~iva kog prostora u kontekstu skorog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, te sukladno tome ugraivanje smjernica nove strategije na europskoj razini, Europa 2020, okvir koji definira i usmjerava razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja. (str. 2) Govorei o politi koj kontroli, neizbje~na tema je EU. Prije referenduma, usklaivanje znanstvenog sustava ocijenjeno je kao dodatni izazov, dok je nakon referenduma to novi izazov. Iako u znanstvenog izostaje, u Europskoga se pojavljuje navezak a, inkorporiranje je ugraivanje, okvir je referentni okvir, a razli it je, dakako, i sustav na koji se tekst referira (prvi je znanstveni a drugi i visokoakolski). Ipak, temeljna poruka je jasna: EU definira i usmjerava razvoj sustava. Umjesto da sve viae ljudi bude uklju eno u donoaenje politike - i projekta i odsjeka ili odjela i vije pa i samoga ministarstva - ona je definirana, a na znanstvenim i obrazovnim radnicima je da izvraavaju naredbe. ZZD: Cilj i svrha Zakona o znanstvenoj djelatnosti (u daljnjem tekstu: Zakon) stvaranje je preduvjeta za izgradnju znanstvenog i inovacijskog sustava usmjerenog na potrebe druatva u cjelini, s osobitim naglaskom na poveanje konkurentnosti Hrvatske na meunarodnoj razini i prilagodbe i obveze koje za Hrvatske proizlaze iz skoraanjeg o ekivanog punopravnog lanstva u Europskoj Uniji, imajui na umu primjere dobre prakse na razini Unije. (str. 9) ZID: Stoga je cilj i svrha ovog Zakona stvaranje daljnjih preduvjeta za izgradnju znanstvenog i inovacijskog sustava usmjerenog na javno dobro, potrebe druatva u cjelini, s osobitim naglaskom na poveanje konkurentnosti Hrvatske na meunarodnoj razini te prilagodbe obvezama koje za Hrvatske proizlaze iz skoraanjega o ekivanoga punopravnog lanstva u Europskoj uniji, imajui na umu primjere dobre prakse na razini unije. (str. 8) Ironi no, kasnije se u tekstu govori o potrebama druatva u cjelini, s tim da je u ZID-u dodana sintagma javno dobro, koja i sama ima daaak ironije, posebno s obzirom na dio o komercijalizaciji, privatizaciji i povezivanju s gospodarstvom koji je obraen u sljedeem poglavlju. Kao ato znanje treba biti jednako dostupno svima, znanstveni sustavi trebaju se prilagoavati znanstvenicima, znanosti, i prema tome razvijati projekte i samu zajednicu. Jedino tako bit e konkurentniji na viaim razinama. Iz gornjeg citata vidljive su diskurzivne (stoga, u daljem tekstu i sl.) i pravopisne razlike (ob[a]veze, i je promijenjeno u te), a posljednja rije  u novom zakonu krivo je lektorirana; trebalo je ostati veliko po etno slovo, jer rije  je rije  naziv dr~avne zajednice. ZZD: Zakonom se, zatim, odreuje i nadle~nost i ustroj Nacionalnog vijea za znanost i tehnologiju, koje e u novoj strukturi preuzeti neke od dosadaanjih obveza postojeeg Nacionalnog vijea za znanost, ali i posjedovati veu odgovornost za usmjeravanje i praenje znanstvene djelatnosti i tehnologije u Hrvatskoj. (str. 10) ZID: Zakonom se odreuje nadle~nost i ustroj novoga Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju, koje e u novoj strukturi preuzeti neke od dosadaanjih obveza Nacionalnog vijea za znanost, Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, Vijea za nacionalni inovacijski sustav i Tehnologijskog vijea, ali i iskazivati veu odgovornost za usmjeravanje i praenje visokog obrazovanja, znanstvene djelatnosti i inovacijskog sustava u Hrvatskoj. (str. 8) Da bi se osigurala kontrola nad sveu iliatnom i znanstvenom zajednicom, predla~u se promjene i Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju, koje je MZO` proale godine htio rascijepiti na viae vijea, pa je u ZID-u dodano visoko obrazovanje. Usto su nabrojena i etiri vijea koja su u ZZD-u tek spomenuta. Vijee ije osnivanje predla~e i stara i nova vlada, prema staroj bi posjedovalo odgovornost, a po novoj iskazivalo. Takoer, u ZID-u je tehnologija zamijenjena inovacijskim sustavom i dodano je visoko obrazovanje. I proala i sadaanja vlast gotovo na isti na in iskazuju potrebu za politi kom kontrolom. Paradoksalno, samu politiku akademske zajednice ne bi diktirala ni prva ni druga vlast, nego bi dolazila s joa viaih i zatvorenijih instanci. Meunarodna suradnja treba se poticati, ali primjerice poveanjem broja dr~avnih stipendija za inozemstvo, a ne uvoenjem nadzornih tijela koja bi birokratski provodila kancelarske direktive. Autonomija akademske zajednice treba biti zaatiena, a u sastavu Nacionalnog vijea za znanost trebali bi sjediti delegati izglasani na kratko vrijeme s obvezom da prvo obavijeste zajednicu, a zatim prenesu odluku, kako o izmjenama Zakona, tako i o drugim pitanjima. 3. Komercijalizacija umjesto znanstvene slobode Navodei ciljeve ni ZZD ni ZID ne kriju da je nu~no uklju ivanje privatnog kapitala u akademsku zajednicu da bi se osigurao njen opstanak. Isplativost pojedinih istra~ivanja postaje jedan od va~nijih faktora u planiranju istra~ivanja, ato je i naoko upitno. Zna i li to da tr~iano bezvrijedan projekt ne mo~e biti izvrstan? Ni MZO` ni MZOS ne odgovaraju na ovo pitanje, ali njihovi prijedlozi sugeriraju znanstvenicima i profesorima da pri planiranju rada razmotre moguu tr~ianu projekciju prihoda i rashoda. Pritom ne uzimaju u obzir da se u znanosti i visokom akolstvu, sli no kao ni u zdravstvu, ne mo~e napraviti precizna bilanca, jer se ne mo~e predvidjeti kada e doi do nekog veeg znanstvenog ili umjetni kog dostignua (ili kad e se tko razboljeti) koje je u prvom redu va~no za samu akademsku zajednicu i druatvo, a tek onda i tr~iate. Ipak, hrvatske vlasti postigle su konsenzus o privatizaciji dijela akademske zajednice, a to se vidi primjerice u re enici koja je, osim u prvoj rije i, identi na u starim i novim tekstovima: ZZD: Navedena strategija stavlja poseban naglasak na koncept inteligentnog rasta, koji objedinjuje velik broj elemenata, uklju ujui podizanje kvalitete obrazovanja, poboljaanje istra~iva ke djelatnosti, promociju inovacija i prijenosa znanja, potpunu iskoristivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te osiguravanje uvjeta za komercijalizaciju novih proizvoda i usluga. (str. 3) ZID: Europska strategija stavlja poseban naglasak na koncept inteligentnog rasta, koji ujedinjuje velik broj elemenata, uklju ujui podizanje kvalitete obrazovanja, poboljaanje istra~iva ke djelatnosti, promociju inovacija i prijenosa znanja, potpunu iskoristivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te osiguravanje uvjeta za komercijalizaciju novih proizvoda i usluga. (str. 2) Koncept inteligentnog rasta pokuaava se primijeniti na inteligenciju, a o znanosti i visokom obrazovanju govori se kao o proizvodima i uslugama. Ponavljam, bez koketiranja s okultnim proricanjima budunosti nemogue je to no predvidjeti koliki e biti doprinos nekog projekta znanosti. Pribli~no se mogu odrediti potrebe za ulaganjima na temelju opse~nih analiza, no takve u naaim prilikama izostaju, ato se vidi i u injenici da su u ZID-u prepisani podaci iz ZZD-a. ZZD: Donositelji javnih politika u podru ju znanosti, uz pomo akademske zajednice, donijet e na taj na in jasne ciljeve znanstvenih istra~ivanja za druatvo i gospodarski rast. (str. 13) ZID: U podru ju znanosti, visokog obrazovanja i inovacija, uz pomo akademske zajednice i gospodarstva, donijet e se na taj na in jasni ciljevi znanstvenih istra~ivanja i visokog obrazovanja za javno dobro, odr~ivi i uklju ivi razvoj druatva te gospodarski rast. (str. 10) Ovaj primjer pokazuje da je Kukuriku vlast malo proairila svoju ocjenu. Ispravno su uklonili distantnu paraonomaziju donositelji e donijeti, i to tako da je re enica pasivizirana pomou se. U lingvistici se taj glagolski oblik naziva bezli ni pasiv, jer mu je agens poopen u 3. licu jednine pa ustvari nema lica. Sukladno, imenski skup jasni ciljevi preba en je iz akuzativa (objekt) u nominativ (subjekt). Bezli ni pasiv obi no se upotrebljava kada je agens nepoznat ili nebitan, pa bismo mogli izvui zaklju ak da se vrlo va~no pitanje, donositelja ciljeva marginalizira. Joa jednom dodani su visoko obrazovanje i javno dobro, a inovacija je svakako uvoenje diskursa nevladinih udruga dodavanjem skupa odr~ivi i uklju ivi razvoj, a veznik i zamijenjen je veznikom te. ZZD: I preporuke Europske komisije, sadr~ane u Izvjeau o napretku za Hrvatsku u 2010. godini, ukazuju na nu~nost veeg uklju ivanja hrvatskih znanstvenika u europske znanstveno-istra~iva ke programe s naglaskom na Sedmi okvirni program, poticanje ulaganja privatnog sektora u znanstveno-istra~iva ku djelatnost i unaprjeenje sustava financiranja znanosti u smislu stavljanja naglaska na konkurentnost i okrupnjavanje znanstvenih projekata i znanstvenog potencijala. (str. 4) ZID: Preporuke Europske komisije, navedene u Izvjeau o napretku za Hrvatsku u 2010. godini, isti u potrebu veeg uklju ivanja hrv. znanstvenika u europske znanstveno-istra~iva ke programe s naglaskom na Sedmi okvirni program, poticanje ulaganja privatnog sektora u znanstveno-istra~iva ku djelatnost i unapreenje sustava financiranja znanosti u smislu stavljanja naglaska na konkurentnost i okrupnjavanje znanstvenih projekata i znanstvenog potencijala. (str. 3) Osim izbacivanja kontekstno odreenog veznika i s po etka, nova Vlada zamijenila je izraz ukazuju na nu~nost izrazom isti u potrebu, a promjena u politici prema privatnom sektoru nema. Rije  unapreenje jednom ima, a drugi put nema j, dok joj je zna enje protuma eno na isti na in, s posebnim obzirom na konkurentnosti i okrupnjavanju projekata. Projektno udru~ivanje ne zvu i kao loa prijedlog, no ono bi bilo organizirano prema strogim hijerarhijama, a u znanosti je vrlo va~no fleksibilno pristupiti projektu i prihvatiti da se on mo~e na pola puta iz temelja promijeniti, ato bi u birokratiziranom druatvu bilo poprili no teako ostvarivo. ZZD: Zakon nadalje regulira na in financiranja javnih znanstvenih instituta uvoenjem novog sustava programskih ugovora. Predvieno je da se programskim ugovorima ureuje trogodianje plansko financiranje javnih znanstvenih instituta koje obuhvaa sve tri komponente prora una  osnovnu, razvojnu i komponentu prora una natje ajnih prihoda. (str. 12) ZID: Zakon nadalje omoguuje novi, institucijski na in financiranja javnih znanstvenih instituta i sveu iliata uvoenjem sustava programskih ugovora. Predvieno je da se programskim ugovorima ureuje trogodianje plansko financiranje dijela djelatnosti (npr. znanstvene djelatnosti) javnih znanstvenih instituta i sveu iliata koje obuhvaa osnovnu i razvojnu komponentu prora una. (str. 9) Posljednji primjer na koji u se osvrnuti u analizi odnosi se na donoaenje programskih ugovora, koji nisu do kraja definirani ni proale ni ove godine. U ZZD-u zakon regulira, a u ZID-u omoguuje na in financiranja. Pridjev novi pomaknut je bli~e po etku re enice, a dodan mu je i pridjev institucijski. U starome prijedlogu govori se o tri komponente prora una a u novome samo o osnovnoj i razvojnoj. Uvoenje programskih ugovora i povezivanje s gospodarstvom nekriti ki se pozdravljaju u nadi da e rasteretiti dr~avna izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje. Pritom se izostavlja podatak da vrlo visok postotak bud~eta odlazi na plae, posebno na doktorskim studijima, kojih je u Hrvatskoj oko 150, jer su se, rije ima prorektorice Sveu iliata u Zagrebu Melite Kova evi na tribini 25. travnja 2012. znakovitog naziva Trebaju li nam doktori znanosti? Perspektive mladih znanstvenika u Republici Hrvatskoj, dopusnice dijelile aakom i kapom. Iako je analiza ovih tekstova u prvom redu tekstualna, pokazalo se da je akademska zajednica puna problema, ato e, vjerujem, potvrditi bilo koji njezin lan, a pravi put k rjeaenjima nije donoaenje novih zakona, koji e potencijalno ugroziti itavu zajednicu, nego provoenje postojeih zakona i iscrpnih analiza stanja na temelju kojih se mogu predlo~iti konkretna rjeaenja. Tko vlada? Bez analize teksta zakona, nego ve i iz usporedbe tekstova preambula samo jednoga prijedloga zakona (o znanosti) proale vlasti i prijedloga izmjena zakona nove vlasti primijeeni su pravopisni pomaci, ali suatinskih promjena nema. Cilj je bio pokazati u kolikoj se mjeri politika stare i nove vlasti preklapa, a rezultati analize potvruju da promjenom vlasti nije doalo do promjene vladajuih struktura. Kukuriku koalicija pokrenula je zakonodavnu proceduru kao da smo proali kroz crvoto inu i presko ili posljednjih desetak, a posebno zadnjih nekoliko godina previranja u akademskoj zajednici. Osim ato je dokument sastavljen netransparentno, takva je i javna rasprava, pa o itovanja pristigla na adresu MZOS-a do prije dva dana nigdje nisu objavljena, same izmjene zakona pune su spornih mjesta i trebaju biti u potpunosti odba ene, a izradi novih zakona treba se pristupiti u javnom dijalogu sa znanstvenom zajednicom, ato je lako ostvarivo i online. U joa uvijek slobodnoj virtualnoj zajednici svaki graanin ima priliku autonomno doprinjeti sastavljanju prijedloga zakona, ako ga to zanima. Iako se rije  autonomija u preambulama spominje viae puta, pitanje je u koliko se slu ajeva njeno zna enje mo~e primijeniti. Primjerice, teret odreivanja upisnih kvota studenata preba en je na sveu iliata, ato izgleda kao poveanje autonomije, no u realnosti je poveanje politi ke kontrole jer Ministarstvo odreuje prora unske izdatke, ime posredno ograni ava i broj redovnih studenata. Da bismo imali druatvo znanja, svi graani trebaju imati jednak pristup svim studijima. Ni proala ni sadaanja vlast ne razmatraju mogunost javno financiranog obrazovanja na svim razinama, upravo suprotno: izri ito zagovaraju povezivanje s gospodarskim sektorom, iako su pozitivne posljedice javno financiranog akolstva obrazlo~ene u  HYPERLINK "http://www.akadsolid.hr/wp-content/uploads/2012/04/deklaracija.pdf"Deklaraciji o znanosti i visokom obrazovanju Akademske solidarnosti. `kolarine se ne smiju odreivati ni temeljem programskih ugovora jer e se u tom slu aju znanstvena zajednica prije smanjiti po uzoru na model britanskih sveu iliata koja ve zatvoraju odsjeke za filozofiju, antropologiju, talijanistiku i druge humanisti ke i druatvene znanosti, nego proairiti, ato joj je od pamtivijeka cilj. `toata je sporno u ovogodianjim prijedlozima izmjena Zakona. Na asistentskoj razini najspornije je uru ivanje otkaza umjesto dosadaanjeg petnaestpostotnog poviaenja plae nakon obrane doktorata, koja je, uz rad na projektu i predavanja, najva~nija ugovorna obveza. Na znanstveni koj razini sporno je produ~enje minimalnog vremenskog perioda u nekom zvanju s tri na pet godina, jer bi sustav koji usitinu podr~ava izvrsnost trebao omoguiti, a ne ko iti napredak onih koji zadovoljavaju uvjete i prije roka. Na najviaoj razini sporna je dobna diskriminacija u zabrani rada starijima od 65, da bi se tobo~e oslobodila mjesta za asistente, ime se stvaraju tenzije izmeu najmlaih i najstarijih u sustavu, iako se nigdje ne jam i da e se za svakog novog umirovljenika dobiti asistentska mjesta. Ukratko, sporno je da se ovo uope dogaa jer su ovakvi prijedlozi zakona ve viae puta odbijeni. Retori ki i pravopisni pomaci mogli bi se protuma iti kao korak naprijed, no uz njega nu~no idu i dva unatrag  rasprave iz proalosti jednostavno su zaboravljene, a akademska zajednica, ako odbije izmjene zakona, ali ne pristane na suradnju pri stvaranju novih, gubi mnogo viae od svoje autonomije. Gubi dignitet i ugled u druatvu za iju bismo se dobrobit trebali brinuti. Dijana urkovi Sindikat Akademska solidarnost   $&))*****D.F......&3(33334444444455 6 66X6Z6`6b666677<=6=N=P>>@F@B6\66]jUjUjUjUjUjUjU0J0JjUUCJ5aJ\ABBC"C&C*DDDHD^DEEF F"FpFrFLL`SSSSSSSSeHeeee$fgTgZgtgggggghhh6iLi`jnjjjjjj"k$k&k0kLkvkknLnnnnnoxhCJ5nH^JaJ_HtH\B*phnH^J_HtH6&CJmH sH 5nH^JaJ_HtH\,B*phCJmH sH nH^JaJ_HtH\!B*phCJnH^JaJ_HtH)B*phCJmH sH nH^JaJ_HtH"CJmH sH 5nHaJ_HtH\)B*phCJmH sH nH^JaJ_HtH(oooo@oBoooooop,p.p@pBppqqqFqHqRqbq r$rHrssttt,t0t2ttDuNuVuuPv`vvv:xJxnx|xxx yny,zZ0Vnܘ!B*phCJnH^JaJ_HtHCJPJnH^JaJ_HtH$CJ65nH^JaJ_HtH]\!B* phCJnH^JaJ_HtHCJ5nH^JaJ_HtH\!B*phCJnH^JaJ_HtH6;(lrtƏ0p&(țʛZLVdةک$,BDNV68̬άrڭٵ١ɐ١!B* phCJnH^JaJ_HtH'B*phCJ6nH^JaJ_HtH]'B*phCJ5nH^JaJ_HtH\CJ5nH^JaJ_HtH\!B*phCJnH^JaJ_HtH5\0J0JjUU63&<>8TЯ*,0NTjnxְVjnڵ޵ƹ͘CJnHaJ_HtHCJ5nHaJ_HtH\!B* phCJnH^JaJ_HtHB*ph6nH^J_HtH]B*phnH^J_HtH CJ^JaJ!B*phCJnH^JaJ_HtHCJ5nH^JaJ_HtH\!B*phCJnH^JaJ_HtH1<>HZt|DNP^46:<R\b̹ι~$pܾ DVZ^Lb46ޫ!B* phCJnH^JaJ_HtH6]CJnH^JaJ_HtH!B*phCJnH^JaJ_HtHCJ5nH^JaJ_HtH\!B*phCJnH^JaJ_HtHC(T":P|((8*,JߘxhxB*ph6nH^J_HtH]B*phnH^J_HtH%B*phCJPJnH^JaJ_HtH+B*phCJ5PJnH^JaJ_HtH\%B*phCJPJnH^JaJ_HtH+B*phCJ5PJnH^JaJ_HtH\5\6]!B*phCJnH^JaJ_HtHCJ5nH^JaJ_HtH\(PR :>bdrt(6@zf|~ <&LPf6LP~DHߺߥߑ'B*phCJ6nH^JaJ_HtH]!B* ph3fCJnH^JaJ_HtH6]!B*phCJnH^JaJ_HtH'B*phCJ5nH^JaJ_HtH\!B*phCJnH^JaJ_HtHCJ5nH^JaJ_HtH\9Hlnf DFP TλήλλΙmVE CJmH sH nH^JaJ_HtH,B*phCJmH sH nH^JaJ_HtH\/B*phCJmH sH 6nH^JaJ_HtH]&CJmH sH 5nH^JaJ_HtH\)B*phCJmH sH nH^JaJ_HtHCJnH^JaJ_HtH$B*phCJnH^JaJ_HtH\!B*phCJnH^JaJ_HtH!B* phCJnH^JaJ_HtHCJ5nH^JaJ_HtH\8RXrFHh~Jfh* BDr<|!B* phCJnH^JaJ_HtHCJ5nH^JaJ_HtH\!B*phCJnH^JaJ_HtH6],B*phCJmH sH nH^JaJ_HtH\)B*phCJmH sH nH^JaJ_HtH CJmH sH nH^JaJ_HtH0|~0B|^0 0 rtnp%0J0Jjt UUCJ5aJ\6]!B*phCJnH^JaJ_HtHCJ5nH^JaJ_HtH\!B*phCJnH^JaJ_HtH&& : :LLSSSSS$a$$a$$a$$a$"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$STbbeeLiNin}x$a$$a$"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D$a$$a$$a$$a$ nnFqHquuc"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D$a$$a$$a$$d$a$1$ ) t\ D,#(,0p59*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D lnTVXd"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D$a$$a$$a$"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9DXZJLBD<>_Z$a$"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D$a$$a$$a$$a$"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D ><>sPKF$a$$a$"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D46}xsni$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D$a$ *,iF"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D$a$$a$PRz|snid$a$$a$$a$"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9DDFc^$a$"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D"d$a$1$ & t\ D,#(,0p5*$5$9D$a$$a$$a$$d$a$1$ ) t\ D,#(,0p59*$5$9D    0 2 24% %"%B%%$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$0. A!n"n#n$n2P1h0p3P(20Root Entry F CompObjjOle 1Table Data k SummaryInformation(-WordDocument2VDocumentSummaryInformation81t