Naslov
Izotopni sastav siga kao pokazatelj promjena paleookoliša

Autori
Lončar, Nina ; Surić, Maša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka Znanstveno stručnog skupa Posebne vrijednosti dubokog krša / Buzjak, Nenad ; Paar, Dalibor - Krasno, 2012

Skup
Posebne vrijednosti dubokog krša

Mjesto i datum
Krasno, Hrvatska, 21.04.2012. - 22.04.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
sige; izotopi; promjene paleookoliša
(speleothems; isotopes; palaeoenvironmental changes)

Sažetak
Istražujući prošlost klimatskih promjena, njihov opseg i brzinu, dobiva se osnova za razumijevanje posljedica dosadašnjih i budućih utjecaja klimatskih promjena na okoliš. Većina indirektnih dokaza klimatskih promjena, najčešće na regionalnoj razini, utemeljena je na analizama promjena flore i faune, ledenih pokrova, dubokomorskih bušotina, različitih sedimenata, promjenama morske razine i sl. Među oblicima koji su značajni za rekonstrukciju paleookoliša su i sige koje se talože u speleološkim objektima. Naime, sige, kao sekundarni sedimenti, taloženjem u zaštićenim spiljskim uvjetima arhiviraju svojim izotopnim sastavom promjene koje se odvijaju u okolišu tijekom njihova rasta. Za analize su najprikladniji stalagmiti, zbog svoje razmjerno jednostavne morfologije odnosno slojevitog načina taloženja. Najznačajniji pokazatelji promjena u okolišu su varijacije omjera stabilnih izotopa kisika i ugljika, debljini i brzini rasta slojeva te promjene udjela elemenata u tragovima, pomoću kojih je moguće rekonstruirati varijabilnost atmosferske cirkulacije te srednje godišnje i sezonske promjene temperature i količine oborina. Ako se tijekom formiranja siga, tj. taloženja kalcita iz otopine zasićene kalcijevim bikarbonatom zadrži izotopna ravnoteža između HCO3‾ i CO2(aq), kalcit će se taložiti u izotopnoj ravnoteži s vodenom otopinom. U tom slučaju će varijacije odnosa 18O/16O biti posljedica samo promjene temperature mjesta taloženja, odnosno klime, jer je u spiljama temperatura najčešće konstantna i odgovara prosječnoj godišnjoj temperaturi područja gdje se spilja nalazi. Osim toga varijacije omjera izotopa 18O i 16O ukazuju na promjene u količini oborina. Omjer izotopa 13C i 12C ukazuje na vrstu vegetacije koja je za vrijeme rasta sige bila rasprostranjena na površini i sukladno tome na količinu vlage u okolišu. Podaci zabilježeni u spiljskim sedimentima ovise i o lokalnim klimatskim uvjetima, te su rezultati dobiveni njihovom analizom vrlo vrijedan i pouzdan pokazatelj klimatskih promjena. U priobalnom dijelu Hrvatske se provode istraživanja zasnovana na izotopnim analizama siga s ciljem upotpunjavanja saznanja o klimatskim i ostalim promjenama u paleookolišu. U tijeku su istraživanja na Krku (spilja Biserujka, Jama u vode), Cresu (Banićeva pećina), Lošinju (Medvjeđa spilja), Pagu (Spilja u uvali Tihovac), u spilji Modrič kraj Starigrada, na Dugom otoku (Strašna peć), u Zmajevom uhu kraj Rogoznice, na Braču (Spilja u Vrdolju, Jama u uvali Lučice), Istu (Jama kod Iškog Mrtovnjaka), Visu (Kraljicina spilja) i na Mljetu (Mala špilja i Velika špilja). Provedena su mjerenja temperature u spilji te je analiziran izotopni sastav recentne i fosilne sigovine, vode prokapnice i oborinske vode. Interpretacijom vrijednosti 18O/16O te 13C/12C rekonstruirane su promjene u okolišu tijekom gornjeg pleistocena i holocena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA