Pregled bibliografske jedinice broj: 577318
Žene i industrijska baština: primjer "Dalmatinke" Sinj
Žene i industrijska baština: primjer "Dalmatinke" Sinj // Kulturna dediščina industrijskih panog i industrijska kulturna baština / Černelić Krošelj, Ankica ; Jelavić, Željka ; Rožman, Helena (ur.).
Ljubljana: Slovensko etnološko društvo, 2011. str. 286-300
CROSBI ID: 577318 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Žene i industrijska baština: primjer "Dalmatinke" Sinj
(Women and industrial heritage: the example of "Dalmatinka" Sinj)
Autori
Mesarić Žabčić, Rebeka ; Perić Kaselj, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Kulturna dediščina industrijskih panog i industrijska kulturna baština
Urednik/ci
Černelić Krošelj, Ankica ; Jelavić, Željka ; Rožman, Helena
Izdavač
Slovensko etnološko društvo
Grad
Ljubljana
Godina
2011
Raspon stranica
286-300
ISBN
978-961-6775-04-5
Ključne riječi
industrijska baština, industrijalizacija, tekstilna industrija, tržište, žene
(industrial heritage, industrialisation, textil industry, market, women)
Sažetak
Svjedoci smo kako je najvećim dijelom dvadeseto stoljeće razdoblje tijekom kojeg su se žene izborile za niz političkih i socijalnih prava. Istovremeno to je stoljeće uspona i raspada tradicionalnih industrija. Broj žena, industrijskih radnica povećavao se od 1945. godine da bi 1990-tih značajnije počeo stagnirati, a često i opadati. Danas svjedočimo kolapsu tzv. tradicionalnih ženskih industrija poput tekstilne. Ovaj temat otvara široki raspon promišljanja rodnih, klasnih ideoloskih odnosa, mješavine tradicionalnih kao i spolno/rodnih odnosa i socijalističke ideologije kao i repatrijarhalizacije odnosa u neovisnim državama nakon 1990-tih godina. Predmet istraživanja je "Dalmatinka", tvornica tekstilne industrije iz Sinja, koja je hranila i izgradila ne samo grad Sinj, već i čitavu Cetinjsku Krajinu, te je proglašena najuspješnijim poduzećem u bivšoj državi i imala tržište diljem Europe i svijeta, a u kojoj su gotovo 80% bile zaposlene žene. Devedesetih godina prošlog stoljeća počinje agonija velike i profitabilne tvornice, a time i žena zaposlenih u "Dalmatinki". Cilj priloga je istražiti kako su Sinjanke kao tardicionalne, ali emancipirane i neovisne žene te kao zaposlenice u "Dalmatinki" pokušavale spriječiti zatvaranje tvornice koja je bila za njih mjesto rada, a ujedno i mjesto u kojem su ostvarena prijateljstva. Vremenski period je određen od početka osnivanja "Dalmatinke" do zatvaranja iste. Istraživanje se metodološki bazira na dostupnoj literaturi, analizi novinskih članaka, Internet stranica i intervjuima s ženama, bivšim zaposlenicama "Dalmatinke" različitog profila i statusa. Ispitat i analizirat će se ekonomski, socijalni i kulturni aspekti žena tijekom pojedinih vremenskih razdoblja provedenih u "Dalmatinki", kao i pozicija žena prilikom osnivanja i otvaranja tvornice, te pozicija žena danas, likvidacijom iste.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija