Naslov
"Caeruleum" na oltarima Johannesa Komersteinera
("Caeruleum" on Johannes Komersteiner's altars)

Autori
Škarić, Ksenija

Izvornik
Portal (Hrvatski restauratorski zavod) (1847-9464) (2010), 1; 151-160

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
polikromija ; caeruleum ; smalt ; Gotalovec ; Komersteiner ; Bobić ; Rosman
(polychromy ; caeruleum ; smalt ; Gotalovec ; Komersteiner ; Bobić ; Rosman)

Sažetak
Krajem 17. i početkom 18. stoljeća na području današnjeg Zagreba podignuto je više drvenih oltara za koje je naručitelj bila Zagrebačka biskupija, a izradili su ih kipari radionice Johannesa Komersteinera i njegovih nasljednika. Ove oltare, pored visoke razine kiparskog oblikovanja, obilježava i suvremeni repertoar ukrasa, koji se ogleda u prepoznatljivim prepletima baroknog akantusa i razigranih figura putta. Sačuvani ugovori za bojenje i pozlatu za neke od ovih oltara pokazuju da polikromiju nije izvodila jedna, nego barem dvije slikarske radionice, Johanesa Rosmana i Bernarda Bobića. U četiri sačuvana ugovora za tri oltara u zagrebačkoj katedrali, dva sa Bernardom Bobićem za oltare Blažene Djevice Marije i sv. Ladislava te dva s Johanesom Rosmanom za isti oltar sv. Emerika, od slikara se traži da oltar oboji u plavo i pozlati "pomiješano kako je nužno", što sugerira da je postojao dobro poznati tip plavo-zlatne bikromije, odnosno konvencionalna distribucija kolorita. Restauriranje i sondiranje slojeva oslika na ovim oltarima potvrđuje da su oni bili polikromirani na isti način, naime ravne plohe pozadina i ovali stupova bili su obojeni u plavo, a ornamentalne aplikacije su redovito bile pozlaćene. Zaključujemo da se tip polikromije ne može povezati ni sa utjecajem Komersteinerove radionice niti sa djelovanjem slikara Bobića i Rosmana, već sa ukusom naručitelja, kanonika Zagrebačke biskupije. Ispitivanjem materijala utvrđeno je da je upotrijebljena tehnologija također bila istovjetna. Za plava područja korištena je temperna boja sa pigmentom smaltom, a pozlata je redovito polimentna. Na nekima od oltara uz smalt se detektira i manja količina arsena, što se na mikropresjeku zapaža kao tanki podslik auripigmentom. Radi li se o slučajnosti ili tehnologiji uobičajenoj za ovo područje u tom razdoblju, trebalo bi u budućnosti istražiti na većem broju primjera koji nisu obuhvaćeni ovim istraživanjem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA