Pregled bibliografske jedinice broj: 57685
Prijedlog UNESCO-u za uključivanje šibenske katedrale u listu svjetskih spomenika kulture
Prijedlog UNESCO-u za uključivanje šibenske katedrale u listu svjetskih spomenika kulture, 1999. (ekspertiza).
CROSBI ID: 57685 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prijedlog UNESCO-u za uključivanje šibenske katedrale u listu svjetskih spomenika kulture
(Suggestion to UNESCO for inclusion of Sibenik Cathedrale into the list of World Cultural Monuments)
Autori
Ivančević, Radovan
Izvornik
Šibenska katedrala
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ekspertiza
Godina
1999
Ključne riječi
jedinstvo kamene građe; montažna metoda; identitet interijera i eksterijera; funkcionalni trolisni zabat; jedinstvo arhitekture i
(unity of stone conetxture; mount method; identity of interior nad exterior; functional three-foiled gable; architecture and sculpture unity)
Sažetak
Iskaz značajnosti: Šibenska katedrala je trobrodna, troaspidalna bazilika s upisanim transeptom i kupolom, spomenik mješovitog gotičko renesansnog stila. Građena je tijekom stotinu godina (1431-1535) u tri stilski različite faze: I. faza (1431-1441) u stilu kasne lombardske gotike, djelo je protomagistra Francesco di Giacomo, sa suradncima Pincino i Busato, a skulpture glavnog i sjevernog portala radio je Bonino da Milano. U toj su fazi samo započeta tri broda, bez svodova. II. faza (1441-1475), u gotičko - ranorenesansnom stilu, djelo je Jurja Matejeva Dalmatinca (Georgius Mathei Dalmaticus), projektanta, kao protmagister i voditelj gradnje od 1441. do 1475. dovršio je arkade glavnog i svodove bočnih brodova, novog istočnoga dijela s kupolom na sjecištu broda i transepta; dovršena krstionica ispod svetišta i apside južnoga broda, tri apside s vijencem izvana od 72 ljudske gave tri lavlje, prigrađena sakristija na stubovima. III. faza (1475-1505) u čistom ranorenesansnom stilu, proto Nikola Firentinac (Niccolo di Giovanni Fiorentino): svodovi glavnog i bočnih brodova, svetišta i transepta s krovnim skulpturama, zatim osmerostrani tambur s kupolom i glavna fasada "trolisnog zabata" (triloba). IV. Nakon toga slijedi dovršavanje gradnje, s rozetom na pročelju, a posveta je uslijedila tek 1555.
Značenje katedrale je u skladu oblika unatoč miješanju stilova, te u savršenoj ravnoteæi građevnih dijelova u kompoziciji cjeline. Katedrala ima niz osebujnih i jedinstvenih značajki ne samo u sklopu arhiteture svoga doba, nego i u cjelokupnoj europskoj ahitektonskoj baštini.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA