Naslov
Istra u Hrvatskom proljeću 1970-1972
(Istria in the Croatian Spring 1970-1972)

Autori
Dukovski, Darko et al.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik javnih predavanja 1

Urednik/ci
Cerić, Maja, et al.

Izdavač
Državni arhiv u Pazinu

Grad
Pazin

Godina
2011

Raspon stranica
165-196

ISBN
978-953-7640-06-4

Ključne riječi
Istra, Hrvatsko proljeće
(Istria, Croatian Spring)

Sažetak
Razdoblje Hrvatskoga proljeća u Istri i Rijeci pamti se po naglom razvoju turističke privrede, visokih prosjeka plaća (osobnih dohodaka) u odnosu prema drugim dijelovima Hrvatske i Jugoslaviji, velikih gospodarskih mogućnosti, ali i neujednačenoga razvitka svih dijelova Istarsko- riječke regije. Najveći gospodarski i financijski zahvati odnosili su se na osuvremenjivanje i dovršetak infrastrukture (vodovoda, elektrifikacije, ceste), hotelskih i ugostiteljskih kapaciteta. Tijekom ovoga razdoblja istarski hrvatski djelatnici preispitivali su sve sastavnice nacionalne kulture i započeli osmišljavati i ostvarivati nacionalni program kulture, manjim dijelom preko ogranaka Matice hrvatske, a većim preko Čakavskoga sabora. Ojačana je i povećana produkcija izdavačke djelatnosti, usmjeren je povijesno-istraživački rad i obogaćena publicistička djelatnost novim programima očuvanja kulturne etno-baštine. Iako je u planovima bilo osnivanje novih ogranaka MH i širenje Matičinoga pokreta, okupljeno je tek nekoliko pokretačkih odbora. Za razliku od ogranaka MH, u ostalim dijelovima Hrvatske, u kojima se u tom razdoblju, posebice 1971., naglo povećao broj članova (ulaskom studenata i đaka), ogranci u Istri time se ne mogu pohvaliti, štoviše kod nekih je zabilježeno i osipanje članstva. Mnogi matičari iz Središnjice nisu imali sluha za „istarske posebnosti“. Za njih je, što je u takvim procesima i razumljivo, postojalo samo jedno, „čvrsto i kompaktno“ hrvatstvo koje pokriva cijeli hrvatski etnički prostor. Međutim, u Istri se snažno osjećao kulturni rad Čakavskoga sabora i njegovih katedri kojemu je bio cilj pokazati vrijednosti lokalnih etno-kulturnih, jezičnih i književnih posebnosti temeljenih na hrvatskome glagoljaštvu i čakavskome dijalektu, u okvirima cjelovite hrvatske kulturne baštine. Kasnije su ti nesporazumi izglađeni, ali u vrijeme kad je trebalo ostvariti jedinstvo nacionalnoga kulturnoga i političkog programa, ono nije bilo ostvareno, pa je i to jedan od razloga nepostojanja „masovnosti“ narodnoga pokreta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA