ࡱ>     5@objbj22.XX|(~b=b=b=b=t=lVhN>N>N>d>d>w?w?w?zT|T|T|T|T|T|T$+XR}Z"Tw?s?w?w?w?Td>d>}V9N9N9Nw?d>d>zT9Nw?zT9N09NiNFQQd>B> 0KCb='B ^Q.TLV0VfQ,[ M[QQH[QTw?w?9Nw?w?w?w?w?TT',dN,PARTICIPACIJSKE SEMINARSKE PRAKSE U NASTAVI 101-KOLEGIJA Jadran Kale Muzej grada `ibenika i Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveu iliata u Zadru Sa~etak: U lanku se izla~u inovativno ostvareni na ini participacije, simulacije i glume u nastavi kakvi su u uvodnom nastavnom predmetu preddiplomskog studija izabrani kao prikladna sredstva za dosizanje postavljenih pedagoakih ciljeva. Kao gradivo koriateno u ovakvim seminarskim razradama poslu~ili su povijesni i kulturni sadr~aji kakvi su studentima lako shvatljivi, a opet u izravnoj vezi s predmetom stru nog interesa. Periferno su dotaknuti i s ovakvim vidom nastave povezani dijelovi najbli~ih drugih nastavnih predmeta. Nakon izlaganja ostvarenih sadr~aja sa~ete su i danaanje spoznaje o dosezima, ograni enjima i perspektivama ovakvih na ina sveu iliane nastave. Summary: Article is concerned with innovatively applied participation, simulation and role-play chosen for achieving a targeted pedagogical goals during an undergraduate 101-course at a newly opened university studies. As a materials used in this discourse we presented facts and texts from a common knowledge and students' personal memory, still directly connected with a disciplinary matter. Relevant researches' results and conclusions were cited, and described ways of university education situated in wider perspective of lecturer's motivation. Klju ne rije i: etnologija, inovacija, iskustveno zasnovana nastava, kolaborativna nastava, kultura, seminar, simulacija i gluma Otvaranje novog studija etnologije, drugog u Hrvatskoj nakon otvorenja etnoloakog studija na Sveu iliatu u Zagrebu 1927. godine, u ovoj je struci koja je posveena istra~ivanju kulture nastavnike novog Odjela Sveu iliata u Zadru 2005. godine suo ila s nekoliko specifi nih potreba. Za razliku od mnogih bliskih studija, u etnologiji se studente uvodi u znanja i umijea koja nisu izravno predstavljena u prijaanjoj izobrazbi. U povezivanju novog znanja s prethodnim taj je izostanak poznatih predlo~aka mogao ote~avati bliskost studenata s temama zadanima kurikulom. Okolnost da se radi o posve novom odjelnom studiju u dvopredmetnom na inu studiranja istaknuo je va~nost trajnog zainteresiranja, motiviranja i zadr~avanja najperspektivnijeg dijela ve od prvih godiata ne bi li se nastavni ko osoblje ato prije popunilo i asistentskim i nova kim kadrom iz domicilnog studija. Uz nastavni ka oja avanja iz natje aja provedenih u meuvremenu, ovim bi se putem moglo o ekivati stasavanje budueg nastavni kog i istra~iva kog kadra senzibiliziranog za kurikulne obojenosti i podru ne specifi nosti novog odjelnog studija. Kohezijski lijepak kakav bi omoguio postizanje i ovog meu svim ostalim redovitim pedagoakim ciljevima bio je trovrstan. Zbog lake nastavne usporedivosti u dvopredmetnom na inu studiranja najva~nija je kakvoa nastave, kako u frontalnoj metodici predavanja ex cathedra tako i u drugim nastavnim oblicima. Napose u seminarskom dijelu nastave bilo je va~no razvijanje konotacija kolegijalne povezanosti i zajedni kog rada. U svakoj vrsti nastave, no opet naglaaeno tijekom seminara, poticajnim se pokazalo uope potcrtavati ambijent kolegijalnog respekta, validnosti i digniteta zajedni kog nastavnog poduzimanja. Kombiniranje ovih potreba postavljenih pred otpo injuu nastavu determiniralo je planiranje i izvedbu uvodnog nastavnog predmeta, kakav je u amerikaniziranom ~argonu nastavnika i studenata obi no zvan 101-kolegijem. Stoga emo na ovome mjestu izlo~iti prakse i dosegnute u inke nastave 101-kolegija i nadovezujueg metodoloakog nastavnog predmeta odr~ane u prvom preddiplomskom trogodiatu. Mo~e se pretpostaviti da e ovaj prikaz moi biti od koristi kako u nastavi etnologije i tzv. sestrinskih znanosti, tako i u nastavi kulturnih studija, sociologije kulture i specifi nih kulturoloakih subdisciplina. Predstavljanje izvedenih pedagoakih praksi u ovom lanku zaklju ujemo sravnjivanjem s relevantnim pedagoakim kategorijama. 1.1 Pisanje rodovnika Nastavna praksa na koju se nastavio ovaj pedagoaki zadatak bilo je odr~avanje nastavnog predmeta etnoloakih osnova za studente arheologije od nastavne godine 1996/1997. Pisana aktivnost koja je odatle zadr~ana bilo je studentsko pisanje osobnog rodovnika. Budui da je popunjavan stvarnim podatcima, bez pseudonima, zbog mogue osjetljivosti osobnih podataka na samome je po etku ove aktivnosti istaknuto da rodoslov na koncu ostaje u posjedu svojeg pisca. Pisanje rodovnika se potvrdilo kao dobar na in uopavanja i aktualiziranja apstraktnih pojmova iz nastave. Piaui svoj rodovnik ne mo~e se ostati ravnoduaan i neu~ivljen, jer je polazna to ka rodoslovnog stabla Ego, tj. likovni znak s vlastitim imenom i godinom roenja. U isti mah se nami e i metodska ozbiljnost, jer valja nazna iti vrela upisanih podataka (osobno pamenje, razgovori, osobni ili javni dokumenti). Ostanak rodovnika u vlastitim rukama nakon studija ne mora ostati samo uspomena na studentske dane, u svojoj obitelji to je metodska svjedod~ba i poticaj za upotpunjavanja ili druge primjene sposobnosti ste enih studijem. Meu studentima arheologije zahvalan je bio materijalni aspekt, poput naslijeivanja odreenog predmeta (s razlikama u zna enju patrilinearno i matrilinearno naslijeenih predmeta), njihova nelokalna proizvodnja ili na ini stjecanja i razmjene. Na 101-seminaru taj se aspekt proairio individualizacijom materijalnih uspomena na pojedince ili naraataje iz rodoslova, osobnim izborom i donoaenjem jednog takvog karakteristi nog predmeta te studentskom simulacijom njegove muzejske inventarizacije. Rokovni ki je rodoslovlje bilo ureeno tako da se tijekom izbivanja s nastave meu lanovima svoje obitelji rodovnik mo~e provjeriti i popuniti, a neposredno pokazivanje i predstavljanje izabranog predmeta i njegovog kulturnog konteksta moglo je uslijediti nakon druge takve izbivajue prigode ako se donosio od kue. Nakon prvog ispisivanja rodovnika slijedili su idui zadatci: pobrojavanje vrsta izvora, pobrojavanje dohvaenih uspravnih i pobo nih koljena, konstatiranje raznovrsnosti djevoja kih prezimena, utvrivanje bra nih povezivanja s bli~im ili udaljenijim sredinama, ozna avanje mobilnosti pojedinaca i ~ivljenja van mjesta roenja, sjeanja o ambijentima i povodima upoznavanja, rjei slijedovi, poput ~enjenja brae za sestre ili brata i sestre za sestru i brata, generacijske ustaljenosti na ina imenovanja, generacijske razlike meu imenima (prevladavanje sveta kih, narodnih ili stranih), na ini nasljeivanja, rodne i radne razlike, nasljedstva po vrstama baatine, ozna avanje nekrvnih povezivanja i svadbenih po asti, povla enje crtkanih linija meu punim linijama naraataja za razdoblja druatvenih kriza i ratova, utvrivanje mogue povezanosti posebnih likovnih znakova za mrtvoroenu ili umrlu djecu ili prisustvo ili odsustvo nekrvno vezanih ukuana i ustaljenih sezonskih partnera ili pomaga a s prethodnim linijama. Dobra polazna to ka za seminarski rad bilo je studentsko precrtavanje svojih rodovnika na dijelovima plo e, tako da se u isti mah moglo uo iti i raspravljati sli nosti i razlike rodoslovnih shema. Kao ato je meu studentima arheologije iz ranije nastave rodoslovna vje~ba omoguila materijalnom predmetu ~ivo asocirati druatveni i kulturni kontekst, sli nom se korisnoau potvrdila i u 101-nastavi etnologije. Pogled na povijesne procese i pripadne kulturne promjene na ovaj je na in mogao postati osobnim i pro~ivljenim pogledom kakav podrazumijeva i osjetljivost za kulturnu dinamiku. Razgovor kroz rodoslovne termine je ujedno otvorio prostora i za osvje~enje srodni kim pitalicama. 1.2 Terminoloaka kombinatorika Kretanje kroz rodoslovnu vje~bu i ovladavanje istovremenog gradiva s predavanja omoguili su iduu seminarsku aktivnost. Rije  je o dijaloakoj kombinatorici kakvoj je bilo za cilj olakaati i istan ati koriatenje stru nog nazivlja, potaknutoj odgovarajuim poglavljem ud~beni kog teksta (Its 1974: 39-68). Nakon definicija izlo~enih na predavanjima, na plo i su tijekom seminara ispisani idui stupci po uzoru na gramati ke vje~be pri u enju stranog jezika: Tabla 1.: sintaksna vje~ba terminologije kulturnih pojava. Narodna Nacionalna Etni ka Etnijska Demoska Etnicitetska Populacijska Popularna Selja ka Seoska Pu ka Ljudska Druatvena Obiteljska Rodovska Plemenska Fratrijska Kastinska Endogamna Egzogamna kultura civilizacija uljudba tradicija obi aj predaja moda ceremonija obred ritual tabu geneza arhetip simbol znak zajednica izolat relikt survival sinkretizam funkcija struktura(se)akulturira enkulturira integrira fragmentira dezintegrira adaptira adoptira akomodira prenosi etnocentrizira relativizira alijenizira anomizira tribalizira retribalizira tradicionalizira konsolidira revitalizira asimilira primitivizira sofisticira urbanizira ruralizira socijalizira sinkretizira konvergira dijakronizira sinkronizira simbolizira konvertira difuzira diseminira distribuira paralelizira inovira inventira reducira migrira emigrira imigrirazbog uslijed radi usuprot protiv pomouindustrijalizacije. socijalizacije. kolonizacije. urbanizacije. demokratizacije. partikularizacije. osamostaljenja. integracije. izolacije. adhezije. difuzije. tradicionalizma. konzervatizma. tribalizacije. retribalizacije. dekulturacije. revitalizacije. interakcije. sukcesije. inercije. inertnosti. invencije. inovacije. Studentski je zadatak bilo isprobavanje sintakse, po evai s besmislenim re enicama neodr~ivog zna enja tako i konstatacija koje bi se mogle vezati npr. za ilustrativne to ke vienih rodoslova ili iz opepoznatih primjera i dnevnih aktualnosti. Vje~ba se pokuaala pomoi izradom nastavnog pomagala koje bi poravnavanjem rije i u okreuim koncentri nim krugovima dovodilo do sintaksnih kombinacija, no to nije uspjelo ni u fizi kom ni u ra unalnom obliku. Kombinatorika je imala i usputni povoljan u inak postizanja radne atmosfere laboratorija u kakvom se kroz igre zna enja iskuaavaju specifi ne te~ine i obilje~ja radnog gradiva te kroz loaije i bolje pokuaaje s vremenom tim kvalitetnije izgrauje uspjela pojmovna cjelina. 1.3 Simulacija i gluma Za simulacijom se poseglo ve u dijelu nastave za studente arheologije. Kombinatori ka igra s nazivima kulturnih pojava omoguila je razradu slo~enije seminarske aktivnosti u istom smjeru. Prilikom definiranja predajnih kategorija poput bajke, mita i legende, ilustrirajui ih primjerima modernim ~anrovskim ostvarenjima koja podra~avaju njihovu strukturu, studentima je zadano pisanje vlastite naracije strukturirane po pripovjednim na elima otprije definiranih oblika. Tadaanja pojava internetskog servisa kolaborativnog pisanja tekstova na odrediatu docs.google.com omoguila je skupno nastajanje naracije,  nakon ato se polazna tema u seminarskoj raspravi probrala meu svim pojedina no predlo~enima. Razraivanje polazne teme trebalo je jasnoom pratiti strukturne predloake, u prikladnim narativnim situacijama iskoristiti otprije poznate termine kulturnih pojava i biti pisano u dijaloakom obliku. Tijekom postupnog internetskog pisanja udjela je trebao uzeti svaki student a nastavnikovo se sudjelovanje ograni ilo na razdiobe teksta i sugeriranja stilskih jasnoa. Zavrani oblik teksta imao je biti igrokaz u kakvom bi udjela takoer mogli uzeti svi studenti seminara, sa studentima drugih godina (osim u vrijeme samog prvog godiata studija) i ostalim nastavnicima kao gledateljima. Nakon polaznog zajedni kog odabiranja osnovnog zapleta stvaranje naracije bilo je posve u studentskim rukama. Poticaj ovakvom zavranom obliku aktivnosti bio je opis seminara Edwarda Muira, poznatog povjesni ara koji na gradivu iz mleta kih arhiva uspjeano primjenjuje kulturno-antropoloaku metodologiju, na kojem studenti uzimaju uloge iz dijaloakih tekstova u sudskim zapisnicima parnica iz vremena Renesanse (Bain 2004: 106). Da bi se kapitalizirao kreativni u inak skupnog studentskog pisanja iz literature su odabrani poticajni predloaci. Pristupajui istra~ivanju kulture u punoj se mjeri kanilo iskoristiti "narativni konstrukt stvarnosti" (Bruner 2000: 139-157), a neposredni je povod bila etnologova biografska evokacija osobnog do~ivljaja knji~evnog fabuliranja. Osim striktno strukovnih navoda iz formalisti ke analize Afanasjevog korpusa ruskih bajki od V. Ja. Proppa i analize mita iz uvene studije J. Campbella pridodane su pripovjedne analogije iz hagiografija starijih od XI. st. po analizi A. G. Elliott, kao i iz analize 377 biografija politi kih voa iz pera A. Ludwiga. Raznovrsni predajni i spisateljski ~anrovi sa svojim karakteristi nim si~ejnim preklapanjima smjesta su otvarali put i raspravama drugih ~anrovskih sli nosti i poklapanja. U polaziatu ove vje~be je bilo va~no istaknuti kako nas ne zanimaju analiti ka istjerivanja fakti kih istina ili kritika izvora, ve upravo uo avanje narativnog klju a efektnog pripovjednog uopavanja kao potentnog predmeta interesa  Campbellovog "monomita", ili monokromnog kolora sveta kih legendi, kako je to sa~ela A. G. Elliott, u kojem itanje jedne pri e o junaku zna i pro itanost svih juna kih pri a (1987: 2). Realni folklorni potencijal ovakvih pripovjednih oblika Elliott je ocijenila na idui na in: "Although many (but not all) saints were in fact historic figures, the subject of how the lives of some saints are fabulated is more a branch of folklore or mythology than a historical discipline. Folklore has been seen as popular, unscientific, and unhistoric, none of which characteristics recommended it to the positivist scholarship of prior decades. From my point of view, however, it is precisely this relationship that yields some of the richest fruit. Saints were heroes, no different in the popular imagination from many other beloved figures of story and legend. They worked wonders, defeated the forces of evil, and earned their just reward at the end of a life of trial. Moreover, while every man might not realistically aspite to winning the hand of a princess and acquiring a kingdom, all might hope to resist the wiles of the devil and attain the kingdom of heaven. (...) The martyrs were the first heroes of Christianity. Accounts of their lives conform to a pattern of binary opposition in which values are not shaded by absolute. As a result, these tales are structurally simpler than the later stories of the desert hermits. Their strong, positive ethos is well suited to a polarized society of conversion and/or conquest. They have features in common with the later medieval epic, and their appeal, I suggest, increased at a period of great stress and religious confrontation, the Crusades, the very time in which the Old French epic flourished as well." (Elliott 1987: 7, 13) Na ovakav na in je za seminarsku aktivnost priskrbljen punovrijedan predmet etnoloakog interesa s interdisciplinarnim potencijalom i potvrdom validnosti vlastitog strukovnog o iata. U iduoj tablici sa~eto su predo ena ova pripovjedna strukturiranja, koja su poslu~ila kao predlo~ak. Tablica odgovara obliku i sadr~aju kako je bio ispisan na plo i u seminaru. [Tablicu br. 2 uvrstiti negdje oko ovog mjesta.] Originalno skupno pisanje po uzoru na poznate pripovjedne forme s ciljem seminarskog scenskog izvoenja pokazalo se zahvalnom nastavnom aktivnoau. Najva~niji je seminarski u inak bilo uvla enje svakog polaznika, u va~nijem dijelu tijekom pisanja a predstavlja ki i za samog izvoenja. Neobi an moment djelotvornog zajedni kog pisanja ne bi se mogao postii bez odgovarajueg internetskog sredstva i sva ijeg pristupa umre~enim ra unalima. U razdoblju od pet seminarskih termina, koliko je u na elu trajalo pisanje od izbora zapleta do izvoenja igrokaza, viae puta bi se pokazalo zahvalnim raspraviti doli nost predmeta naaeg interesa  u rasponu od svetih spisa raznih kultura, opepoznatih legendi do modernih filmskih ili knji~evnih uspjeanica, trivijalne literature i same novonastale seminarske pripovijesti. Nesvakodnevnost ciljane dramske forme u visokoakolskoj nastavi poticala je kreativnost i stvarala aireg prostora za primjenu pojmova nau enih na predavanjima. I u ovom slu aju konvencija se potvrdila kao majka invencije (Bruner 2000: 147). Koriatenje glazbene kulise dramatskog zapleta znalo je dovesti i do uo enih mogunosti za jednostavnu instrumentalnu pratnju, poput gitare, ali se u tome nije uspjelo. Osim scenskog konteksta, glazba u kulisi ove skupne naracije otvara put izvedbenoj aktualizaciji nau enih zna enja iz konotativnog kruga obi aj-ceremonija-obred (ritual). Druga je okolnost ovakve seminarske aktivnosti iz zimskog semestra bila izvoenje igrokaza pred bo~inu nastavnu stanku, tako da je ovaj interni scenski dogaaj bio efektnim povodom za okupljanje svih godiata studenata i nastavnika u atmosferi predblagdanskog domjenka i zajedni kog fotografiranja. U nastavi liaenoj cikli kih predavanja na kakvima bi se mogli redovito susretati studenti razli itih (ili svih) godiata, na ovaj se na in uspjelo polu iti i dobar povod za ovakvo okupljanje s nesvakodnevnim i originalnim povodom. Reakcije tijekom izvedbe, nagraivanje izvoa a pljeskom i kasnije konverzacijske usporedbe s prijaanjim seminarskim izvedbama odavale su poatu studentskom trudu i namicale kohezijski efekt zajedni kog nastavnog poduzimanja. Studenti svoj tekst nisu u ili napamet, ve su itali dogovorene uloge s umno~enog lista na kojem je sadr~aj igrokaza bio ispisan s obje strane papira. Izmjenjivanjem naratora i zbornih glasova bi se u pripovjednoj strukturi kakva ne uklju uje i svih dvadesetak likova uspjelo svakome nai ulogu. Na konkretnim tekstovima je nastavne godine 2006/2007. internetski radilo 19 pisaca s 5 nastavnika u fakultativnom statusu itatelja, a 2007/2008. godine ukupno 34 pisca sa 6 nastavnika u fakultativnom statusu itatelja. U prvom igrokazu junakinja Amala zbog niza nepovoljnih promjena u svojoj sredini kree stei spasonosna znanja na studiju gdje u novoj sredini s drugim studentima raspravlja neobi nosti ishrane, glazbe i odijevanja, i u tim razgovorima saznaje za postojanje udesnog indeksa kakav bi joj omoguio rjeaavanje teakoa njenog naroda. Stari profesor joj poma~e savladati tri kuanje i zavranu borbu s Duhom proalosti, ka~njenom duaom prijaanjeg studenta koji udesni indeks nije koristio za ope dobro. Osvojivai iskrzani studentski indeks koji se uz profesorovu pomo preobra~ava u udesni, Amala se vraa svojima i poma~e shvatiti stvarnu narav dogaanih promjena. U zaplet je utkan niz terminoloakih oslonaca iz nastave, od pobrojavanja promjena u kulturi Amalinog naroda do vrsta kulturnih interakcija studenata iz raznih krajeva. Prenosim karakteristi ni odlomak ovog kolektivnog teksta: (Stari profesor objaanjava Amali:) "[ ekaju te] adaptacijska i adopcijska kuanja u kojoj se provjerava koliko su se studenti uspjeli prilagoditi novoj sredini, fakultetu i studentskom domu te koliko su uspjeli usvojiti pravila ponaaanja i ispunjavati obveze na fakultetu, arhetipska kuanja koja se odnosi na pojedina nu rekonstrukciju prvih usmenih predaja iz naroda, te revitalizacijska kuanja u kojoj svatko prou ava svoje izvorne obi aje i nastoji ih o~ivjeti te grupno prezentirati." U drugom slu aju je pisanje igrokaza koincidiralo s predizbornom kampanjom, pa je meu raznovrsnim prijedlozima nakon njihova raspravljanja izabran tomu asociran zaplet: u zaboravljenom rudniku usred planine patuljak je kroz tajne tunele osluakivao ~elje naroda i ispisivao zlatni listi za koji su se krenuli jagmiti izborni kandidati, ali ga je uz pomo jabuke sa stabla usputne zahvalne starice dobio i do grada donio samo Baldo, ponovno ga uspijevajui osvojiti nakon gubljenja u vjetru i uruaavanju mosta pred njegovim oponentima uz naklonost Vodene princeze. Njegovo ispunjavanje zapisanih narodnih ~elja dovodilo je do nestajanja jednog po jednog retka i sve vee vrijednosti listia. Kroz tekst je uvratena patuljkova inovacija, reintegracija naroda, revitalizacija zajednice, adopcija obi aja i sl. Igrokaz je bio podijeljen u tri ina (polazak, planina i grad), svaki sa svojim pojednostavljenim kulisama kakve su unaprijed skupno ureene. [Fotografiju "kale-ai1.jpg" uvrstiti negdje u ovom dijelu teksta.] [Legenda fotografije "kale-ai1.jpg": Starije godiate studenata u gledaliatu predblagdanskog seminarskog igrokaza. Sprijeda se vidi kraj kulisa  plavi papir koji do arava planinski potok.] U studentskim tekstovima ije je pisanje uslijedilo do konca semestra tim viae su se nalazili dobro koriateni termini iz stru nog pojmovnika, olakaavajui kasniju nastavu. Preostala simulacija iz seminarskog okru~ja bila je vezana za provje~bavanje etnografskih tehnika intervjua, pri emu je nastavnik preuzimao ulogu lokalnog kaziva a. Jedan put koji je kao poticaj ili predlo~ak ostajao otvoren za nadograivanje simulacije i glume kao nastavne metode nije iskoriaten  rije  je o odigravanju ve postojeih dramskih tekstova napose prikladnih za ovakvu svrhu. Tu se prije svega radi o dvo inki koju je australski pisac David Williamson pod naslovom "Heretik" napisao na osnovi ~ivota socijalnog antropologa Dereka Freemana, praizvedenoj na kazalianoj sceni sydneyske Opere 28. o~ujka 1996. godine. Debata koju je Freeman pokrenuo objavljivanjem svoje analize terenskog rada i disertacijskih zaklju aka Margaret Mead na osnovi kojih je nastala uvena monografija Sazrijevanje na Samoi vjerojatno je najburnija pojedina na polemika u kulturnoj antropologiji i sestrinskim znanostima tijekom XX. stoljea uope. Izvoenje ove drame ili njenih dijelova bio bi koristan dogaaj u diskursu nastave ili struke uope, ali van samog prvostupni kog dijela studija. Ozbiljnost teme i podrazumijevano predznanje, ato u australskoj javnosti s poznatim nacionalnim istra~iva em nije predstavljalo poteakou, ote~alo bi npr. scensku rekonstrukciju rasprave Meadove i Freemana na studentskom seminaru u Canberri 11. studenog 1964. godine s konca prvog ina (Williamson 1996: 51-59). Na ovako zoran na in predstavljeni temeljci disciplinarnog diskursa jama no ostaju u ~ivim prisjeanjima tijekom itavog radnog vijeka, a studenti takve strukovne simulacije u dVprtR x   * , > @ P R  ij":P\t:<j.FXZ^vJZp 4 L !ʾʴʾʰʰʾh+hHrhHr6]h.bh~h+<hHrjh0JUhomh3hha/ha\h*h>vghIh\hfH6Ertv> @ R jk" J&L&N&z&|&//2dhgdL#Jo!!"&""#\##$$$P%%H&J&L&N&x&|&8(x(z(|(~((((^)d) *2*l*******++++,,.,R-d-x-.L.x.//&2222335555~7778d8n89h9j9ĶhOKCjhP?0JUh&]^hP?h?nAAAAARBtBBBBBBBCC4DD|EE J JKKNO&OTOVOhORFTHTLTTTVThTxT|T U UUUU VFWHW.XԬ̬ԢԸԸjh@+0JUhrXGjh+0JUhr6hb-huhzh"hUQhOAhxhP"hp/hjZjh$_0JUh$_<T܁(vjnrv|TVX">Ћp0ƍҍ8D(֐>@ҒNPؔڕҖ֖ƸƴΰάΥΥΥΥΥ h`Ah`AhOAhOhljh@0JUh@hE@h~h`Ah|hTl~ "B֛*(>DFHLԞNPRj΢Тܢޣln|~Bbx¾jhv0JUhchOAhvhh~h\h@h{h"$&HL|~"f ",j.0HJ\^|~¾ʾjh\0JUh\hx hWuh>|`h>|`hOAha\hwMh|`0JUhhh@hLhv?ohvatnim prilikama mogu konzumirati i kao kazaliani gledatelji. [Fotografiju "kale-ai2.jpg" uvrstiti negdje u ovom dijelu teksta.] [Legenda fotografije "kale-ai2.jpg": Razdioba uloga istog igrokaza, ispisana na plo i."] Druga seminarska simulacija kakva nije izvoena je asociranje istra~iva kog postupka detektivskom poslu policajca. Popularni filmski kliaej u seminarskom je radu mogao pomoi uvoenjem slabije poznatog ili nepoznatog kroz poznato. Neposredni poticaj je ponudila poruka iz elektroni kog raspraviata Museum-List od 26. listopada 1998. godine u kojoj je Steve Catoe iz Kershawa u Ju~noj Karolini (SAD) podsjetio na nastavu povijesti u kojoj je profesor kao gosta dovodio umirovljenog policijskog detektiva. "He told us how writing a historical paper  be it for publication or internal museum use  is much like preparing a case for prosecution. Criminal cases and research papers both have to be unfailingly accurate and researched to the nth degree. Over the course of the semester he read everyone's research work, and more often than not took them apart like a defense attorney would. By the time he was through with me, I hated his guts  but I've never written a better research paper." Bilo je lako pretpostaviti da bi ovako neobi na molba za seminarsko ugoaavanje raspolo~enog umirovljenog inspektora mogla zapeti zbog inih nejasnoa ili nedoumica, pa je nisam postavio izravno. Meutim, posredno raspitivanje preko veteranskih suboraca iz policije nije dalo rezultata. U ostalim primjerima seminarskih na ina familijaliziranja od poznatog k sadr~aju pedagoakih ciljeva (Kyriacou 2001: 43) koriateno je joa nekoliko sredstava. Nakon jedinice predavanja o materijalnoj kulturi u seminaru se krenulo od stavljanja sva ijih klju eva na jedan stol, ustanovljavajui npr. da najviae klju eva na snopu nastavnika ne zna i najviae vlasni kih privilegija ve najveu mjeru odgovornosti za time otvarajue sadr~aje. Predmeti kao mediji pri e o svojim vlasnicima, korisnicima, stvarateljima, njihovim vremenima i sredinama takoer su bili va~ni i u simulaciji muzejskog inventiranja i prezentacije. Zajedni ki dijeljen sadr~aj za seminarsku raspravu predstavljale su i vijesti. Familijariziranje je kao nastavna tehnika koriatena je od samog uvodnog predstavljanja, kad je umjesto vlastitog predstavljanja nakon kratkog razgovora svatko trebao predstaviti svojeg studentskog kolegu iz klupe. Zajedni ko uo avanje zajedni kih crta ovakvih predstavljanja omoguila su po etak nastavnog diskursa o kulturi. Isticanje disciplinarne korisnosti naglasilo se po etnim studentskim ispisivanjem jednog pitanja na koje bi ~elio dobiti odgovor od etnologije, i kasnijim dopisivanjem metoda i tehnika kakve dosezanje odgovora na vlastito pitanje iziskuje. Simulacija terenskog istra~ivanja u posve obi nom ambijentu, na Narodnom trgu u Zadru, u metodoloakom je nastavku 101-kolegija otvarala puta istra~iva koj defamilijarizaciji poznate sredine. Ovaj vrlo va~ni aspekt etnologovog rada u toj je redovitoj vje~bi naglaaavan usporedbama opa~anja s joa familijarnijim ambijentima trgova u vlastitim etvrtima. 2 Rasprava i zaklju ak Koristi koje je nastava 101-kolegija u kretanju k postavljenim pedagoakim ciljevima imala od seminarskih tehnika simulacije i glume potvrdile su njihovu vrijednost u visokoakolskoj nastavi (Lean et al. 2006., Ruben 1999., Hofstede i Pedersen 1999.). Shvaanje nastave van kauzaliteta primopredaje znanja (Cowan 1998: 137, Bain 2004: 27) ve je dugo sadr~ano u polaznim pedagoakim postulatima, a u druatvenim i humanisti kim znanostima se od konca 1960-tih godina preklopilo s premjeatanjem etnografije iz deskriptivne u komunikacijsku domenu (Bochner i Ellis 1996: 4) i poimanjem kulture kao teksta (Clifford i Marcus 1986.). Suo avajui studente u preddiplomskoj nastavi s vlastitom kulturom kao predmetom interesa i analiti kog razmialjanja valjalo je omoguiti da i same ribe otkriju vodu, kako je ta poslovica prepri ana u pedagoakoj raspravi (Bruner 2000: 155). Da bi taj fluid u nastavi pigmentirali do vidljivosti zahvalnima su se pokazale pri e u ijim ~anrovima plivamo svakodnevno (ibid., 142-144). Takvo prila~enje vlastitoj kulturi uklju uje i po~eljnu znati~elju, snagu unutraanje motivacije (Kyriacou 2001: 110). U nastavku procesa moglo bi se potvrditi da je metoda stvorila sadr~aj (Terhart 2001: 51). Na elo problemske nastave i u enja kroz otkrivanje bilo je i jamac aha-momenta, uo avanja previenoga i shvaanja zna aja nenadano iskrsle kombinacije o itosti. Zajedni ko putovanje kroz opa~anja u kulturi i na ela njihove evaluacije potvrdilo se kao prikladno pedagoako sredstvo u kapacitiranju studenta da nau i postavljati prava pitanja, a ne da stekne znanje to nih odgovora. Sve je to olakaano polaznim definiranjem nastavnog ambijenta kao prostora u kojem se postoje glupa pitanja, kako je to formulirao profesor sociologije (Bain 2004: 142). Analiti ari ovakvih pedagoakih praksi u visokom akolstvu procjenjuju da ih se malo koristi ponajprije zbog veih pripremnih potreba, ak i do 50% (Lean et al. 2006: 232). Takoer, istra~ivanje je ustanovilo i da neki nastavnici ovakav rad smatraju neakademskim i manje pogodnim za visokoakolsku nastavu od drugih teorijski zasnovanijih pristupa (ibid.). Slo~enije izvedbe tra~e i viae resursa, u najmanju ruku raspolo~ivost literature i upoznatost s ostvarivanim nastavnim praksama (ibid., 238). Posebno je zna ajno i pitanje evaluacije, kakva je npr. u postojeem tipiziranom anketnom listiu za studente za ovakav vid nastave gotovo neprimjenljiva. I uz ove utvrene ote~ice obavljeno istra~ivanje ipak svjedo i da se motivirani nastavnici zbog toga ne zaustavljaju u primjeni opisanih pedagoakih praksi (Lean et al. 2006: 239). U svojem izlaganju i raspravi inovativnih na ina sveu iliane nastave iskusni predava  stanje nakon britanskog uvoenja novog na ina vanjske revizije kakvoe nastave 2002. godine na koncu primjeuje da nastavnici trebaju biti spremni utvrditi i slaviti radosti nastave, isto kao i onda kad pripravno pretresaju njene slabosti (Cowan 1998: 178). Iskustveno zasnovana nastava u humanisti kim i druatvenim znanostima najbli~a je egzaktnosti kakvu mo~e polu iti vje~ba ili eksperiment u prirodoslovnom laboratoriju. U dogodovatini izlo~ene nastave je putovanje kolaborativno sazdanog Balda koji hrabro kora ajui do blaga bere jabuku sa bajkovitog stabla  ato je u kulisama bio smotuljak ~ute folije meu prstima raairenih ruku stojeeg nastavnika  bilo polaziate nastavne radosti i nada za tek predstojea putovanja. Navedena literatura Bain, Ken (2004.) What The Best College Teachers Do. Cambridge, Ma.: Harvard University Press. Bruner, Jerome (2000.) Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa. Bryman, Alan, ur. (2001.) Ethnography. London: Sage. Campbell, Joseph (1973. [1949.]) The Hero With a Thousand Faces. Princeton: Princeton University Press. Clifford, J., i G. Marcus, ur. (1986.) Writing culture: The poetics and politics of ethnography. Berkeley: University of California Press. Cowan, John (1998.) On Becoming an Innovative University Teacher. Maidenhead: Open University Press. orak, }eljka (1991.) Krhotine. Prilog poznavanju hrvatske provincije u devetnaestom stoljeu. Zagreb: Grafi ki zavod Hrvatske. Elliott, Alison Goddard (1987.) Roads to Paradise: Reading the Lives of the Early Saints. Hanover i London: Brown University Press. Ellis, Arthur K., i Jeffrey T. Fouts (1997.) Research on Educational Innovations. Larchmont: Eye on Education. Finnegan, Ruth, i Michael Drake, ur. (1994.) Studying Family and Community History, 19th and 20th Centuries: Vol. 1, From Family Tree to Family History. Cambridge: Cambridge University Press. Hofstede, Gert Jan, i Paul Pedersen (1999.) "Synthetic Cultures: Intercultural Learning Through Simulation Games." Simulation & Gaming 30 (4): 415-440. Its, R. F. (1974.) Vvedenie v etnografiyo. U ebnoe posobie. Leningrad: Izdatel'stvo Leningradskogo universiteta. Kale, Jadran (2008.) "Procesi autentificiranja proalosti na kostimiranim povijesnim inscenacijama", Acta Iadertina 5: 67-91. Kale, Jadran (2009.) "Etnoloaki kurikulum na Sveu iliatu u Zadru." Zaprimljeno za tisak u asopisu Zadarska revija. Kale, Jadran, i Jasenka Luli-`tori (2001.) "Etnoloaka nastava i inicijativa za etnoloaki studij u Zadru." Etnoloaka tribina 24: 189-194. Lean, Jonathan, Jonathan Moizer, Michael Towler, i Caroline Abbey (2006.): "Simulations and games: Use and barriers in higher education." Active Learning in Higher Education, 7: 227-242. Lotman, Ju. M., Z. G. Minc i E. M. Meletinskij (1988.) "Literatura i mif'i." U: Mif'i narodov mira, enciklopediya. Tom 2, str. 58-65. Moskva: Sovetskaya enciklopedija. Ludwig, Arnold M. (2002.) King of the Mountain: The Nature of Political Leadership. Lexington: University of Kentucky Press. McKeachie, Wilbert (1994.) Teaching Tips: Strategies, Research, and Theory for College and University Teachers. Lexington: Heath. Paget, Marianne A. (1990.) "Performing the Text." Journal of Contemporary Ethnography 19 (1): 136-155. Propp, Vladimir Jakovlevi  (1982. [1928.]) Morfologija bajke. Beograd: Prosveta. Richardson, Laurel (1996.) "Educational Birds." Journal of Contemporary Ethnography 25: 6-15. Ruben, Brent (1999.) "Simulations, Games, and Experience-Based Learning: The Quest for a New Paradigm for Teaching and Learning." Simulation & Gaming 30 (4): 498-505. Sanders, William B., ur. (1974.) The Sociologist as Detective. New York: Praeger. Shulman, David (1994.) "Dirty Data and Investigative Methods: Some Lessons from Private Detective Work." Journal of Contemporary Ethnography 23 (2): 214-253. Williamson, David (1996.) Heretic. Melbourne i Sydney: Penguin Books i Currency Press.  O nastanku studija v. Kale i Luli-`tori 2001.  O etnoloakoj nazivnoj raspravi i mijenjanju naziva Odjela i studija v. Kale 2009.  U jednom slu aju je iz osobnih razloga bilo prikladnije koristiti jedan publicirani rodovnik.  Znakovi su prilagoeni iz Finnegan i Drake 1994: 88.  Usp. orak 1991. U eventualnoj rokovni koj nevolji s donoaenjem predmeta u izvedbi ovakve vje~be mogue je otpo etka ciljati i na ulomke usmene predaje poput pripovjednih karakterizacija, pamenih anegdota itd.  Predlo~ak u Finnegan i Drake 1994: 114.  Uz asociranje ekonomski nesklonih razdoblja ovakva vje~ba otvara i puteve propitivanja bioloakih i kulturnih zadanosti (razlika izmeu lanova obitelji i ukuana, obiteljska pozicija usvojenih, uloga kunih pomonika).  Npr. da li je mogue da dva ovjeka koja nisu u rodu imaju istu sestru, da li je mogue da ovjeku bez brata i sestre tui otac bude sin svojeg oca, ili ato su srodni ki sebi sinovi iz brakova dva muakarca sa dvije sestre. Svaka od ovih pitalica, uz studentske likovne rekonstrukcije srodniatava na plo i predavaonice, lako pobuuje diskusiju i nadmetanje rjeaenjima.  Budui da je nastava programski bila zadana kao predavanje i vje~ba, umjesto financijski nedohvatne etnoarheoloake vje~be izraivanja posuda po doskora odr~anim nedalekim lokalnim lon arskim tradicijama na I~u i u Erveniku primijenila se simulacija studentskog o~ivljavanja zamialjenih likova iz arheoloakih kultura u prvom licu pripovijedanja.  Koriateni su rezultati filoloakih konstatacija "visoke mitogenosti kinematografa" i "mitologi nosti" policijskih i detektivskih ciklusa s novom pojavom "autorskih mitova" iz trivijalne produkcije masovne zabave (Lotman 1988: 59).  Kolaborativno pisanje Googlovih dokumenata otvoreno je u ljeto 2006. godine nakon korporativne akvizicije tvrtke Upstartle s njenim programom Writely otvorenim godinu dana ranije (en.wikipedia.org/wiki/Google_Docs, datum zadnjeg posjeta 30. listopada 2009.). Internet je u vlastitoj nastavi koriaten sa serverski postavljenim silabom od 16. listopada 1998. i podsjetnikom za predavanje o stru nim internetskim sadr~ajima od 21. listopada 1999., isprva u multimedijalnoj dvorani zadarske Gradske knji~nice a kasnije u predavaonici 39 Novog kampusa.  Muir je profesor na istom Northwestern University na ijoj je dramskoj sceni 14. i 15. V. 1988. godine izvedena drama koja je prethodno objavljena u stru noj periodici, "On the Work of Talk: Studies in Misunderstandings". Radi se o dijaloakom odnosu pacijenata i lije nika nad neto nom dijagnozom. Praksa ove sveu iliane scene ve je otprije bila prepoznatljiva po tome ato su "djela prilagoavana za izvedbu ne putem scenske glume, ve prenoaenjem itave pri e na scenu. Izvoeni su i dijelovi naratora i narativna sredstva poput 'ona je rekla' i 'on je rekao', kao i druge uvrije~enosti iz pisanih tekstova" (Paget 1990:138).  "Moj habitus je obrazovala jedna literarna stvar, a to je Defoev 'Robinson Crusoe'. Mene je toliko impresionirao da sam ga ja ne znam koliko puta pro itao (...)." Milovan Gavazzi (1895.-1992.) u filmskom intervjuu Ivana Hetricha (1921.-1999.) iz njegovog dokumentarnog niza razgovora sa zaslu~nim seniorima pod naslovom "Srda no vaai" koji je emitiran na nacionalnoj televiziji 1983. godine.  U meuvremenu su internetski raspolo~ivi proppijanski generatori fabule, v. http://www.brown.edu/Courses/FR0133/Fairytale_Generator/gen.html i http://www.stonedragonpress.com/vladimir_propp/propp_generator_v1.htm (datum zadnjeg posjeta 26. listopada 2009.).  Shematski prikaz je uvraten u Ludwig 2002: 81.  "It is necessary for men to understand, and be able to see, that through various symbols the same redemption is revealed" (Campbell 1973: 389).  Za studente koji nisu imali drugog pristupa, na raspolaganju je bila informati ka u ionica u Novom kampusu gdje je smjeaten i Odjel sa svojom predavaonicom.  Seminarsko poigravanje s obrascem ceremonijaliziranja iskoriateno je pri postavljanju "aupljeg kamena" iz novigradske kue kao izloaka na postamentu u predavaonici 21. prosinca 2006. godine. Donoaenje izloaka je uslijedilo nakon studentovog prijedloga i seminarskog obrazlaganja njegovog zna enja. Izlo~ak se sa svojom legendom od tada trajno nalazi kod vrata predavaonice.  Ovakav studentski zaplet podsjea na dramu "Educational Birds" koju je ameri ka sociologinja Laurel Richardson objavila u vodeem metodoloakom asopisu 1996. godine. U njenoj fabuli Profesorici Z. kolege listom odri u mjesto poezije u strukovnom diskursu, sve dok se pred zborom sociologa ne pojavi pokojni autoritet ("Moj Bo~e, to je Lundberg, nazad iz mrtvih! Sami otac operacionalne definicije... Pozitivisti ki O e koji sada hodaa zemljom, podsjeti nas opet ato to sociologija jest!") i razrijeai da sociologija jeste ono ato sociolozi rade (Richardson 1996.). Drama je uvratena u etverosvea anu etnografsku hrestomatiju iz nakladnog niza Sage benchmarks in research methods (Bryman 2001.).  Ove je kuanje u zajedni kom tekstu nadopisao student I. B. Ra unalna evidencija nastajanja ovog teksta je od ukupno 5014 pojedina nih revizija njegov prinos utvrdila u 430 promjena. Ovakve revizije ne podrazumijevaju pojedina na prijavljivanja pred pisanjem ili unos jedne re eni ne cjeline, ve razmake izmeu korisni kog ili automatiziranog memoriranja teksta. To zna i da je ra unalno memoriranje uklju ivalo i spremanja usporednih izmjena viae istovremenih korisnika, tako da brojanje revizija nema apsolutnu ve orijentacijsku vrijednost. Vei udio evidentiranih promjena u tekstu imala su dvojica studenata (984 i 695 pojedina nih promjena), no uz obvezno sudjelovanje pred po etak vje~be va~nim je istaknuta kakvoa teksta i njegova va~nost u ukupnom pripovijedanju ime se ravnalo i u odmjeravanju udjela u ukupnoj ocjeni. Softversko rjeaenje uvida u promjene teksta nije posve prakti no za ovakva pretresanja u nastavnoj primjeni. Pred po etak je va~no da se studenti ne prijavljuju pod pseudonimima ili preklapajuim imenima, dok na koncu jedan arak ovog dokon anog teksta u svim svojim revizijama linearno zaprema sto puta dulji sadr~aj (dokument u obliku za tekstni procesor Word obima 5 MB).  Williamson je reputirani scenarist, izmeu ostalih i za film "Galipolje" iz 1981. godine. "Heretik" je napisan u suradnji sa samim Freemanom.  Freemanov citat u opremi Williamsove knjige i bukvalno ka~e da je pisac ogolio njegovu duau pred cijelim svijetom. To se, o ito, nije zbilo bez pune suradnje uvenog antropologa.  U ovom slu aju, tzv. nature vs. nurture rasprava o prevazi bioloake ili kulturne uvjetovanosti ljudske prirode.  Poruka je na navedenom raspraviatu arhivirana pod naslovom An unusual (and often unused) asset.  Raspitivanje je bilo ote~ano posredovanjem izmeu gradova zbog nastavnikove dislociranosti. Primjer nastavne simulacije detektivskog postupka v. na portalu  HYPERLINK "http://www.canadianmysteries.ca" www.canadianmysteries.ca, na kojem se od travnja 2004. godine postavljaju i raspravljaju nerijeaeni povijesni delikti. Sudionicima viae i nije mogue postaviti to an odgovor, ve se poti e analiti ko u~ivljavanje u povijesni kontekst i lokalno podneblje. Datum zadnjeg posjeta 26. listopada 2009. Za detektivsku analogiju u znanstvenoj disciplini v. Sanders 1974. i Shulman 1994.  Komentiranje i rasprava najsvje~ijih vijesti, uo enih pred jutarnji dolazak u seminar, nosilo je i ciljani potencijal kompetentnosti disciplinarnog diskursa. Neko promialjanje iz kanalizirane rasprave voene o vijesti na kakvu je student tek mogao naii u kasnijim vlastitim neobveznim konverzacijama moglo je pridonijeti respektu za znanje kakvo je stekao u dijaloakom seminaru.  Pitanje je bilo ispisano na papiru potpisanom aifrom. Pri koncu nadovezujue metodoloake nastave student je na vlastitom listu najprije dopisao prikladne metode, a potom i operacionalne tehnike najprakti nije za takav metodski zadatak. Zadr~avanje aifre je list inilo neocjenjivim, ali je ipak pretpostavljena korist za izgradnju samopouzdanja. Listovi su pri raspravljanju bili grupirani po temama pitanja i obilje~jima pristupa; usp. Bain 2004: 50, 55 i 107.  Na internetskoj wiki-platformi ovakva su opa~anja u metodoloakoj vje~bi bilje~ena kroz zapisivanja grafita i naziva firmi. Razabiranje previanih detalja relevantnih pojava u familijarnom gradskom okru~enju moglo je biti ilustrirano rezultatima prirodoslovne analize za koju sam saznao tek poslije, o ak 885 biljnih vrsta u urbanoj flori Zadra. Uo avanje kulturnih pojava ija se o itovanja doimaju posve obi nima i ovakvom bi analogijom moglo biti potcrtano prepoznavanjem karakteristi ne vrste kakva raste npr. na povijesnim gradskim bedemima ili na pro eljima kua. Sli nu je ilustrativnu ulogu odigrao primjerak australskog stribora koji je godinu dana prije nastave po prvi put u Hrvatskoj zasaen u zadarskom parku. Osim kulturnog predloaka za njegovo domae imenovanje iz djela Ivane Brli-Ma~urani, zahvalan je predlo~ak za usporedbu s kulturnom baatinom nudilo i njegovo neobi no genetsko nasljee i povijest otkria.  Vje~ba opa~anja na Narodnom trgu iz nadovezanog metodoloakog kolegija potakla je takav u inak i u nastavnikovom istra~ivanju (Kale 2008: 86).  Takva pojmovna eksteritorijalizacija, zahvaljujui kojoj i dugujemo spacijalnu autonomiju sveu iliata, amblemski je naglaaena koriatenjem plo e "studentska zona" u nastavi van zgrade.  U ovom slu aju najkorisniji je bio pregled anketnog istra~ivanja nastavnih praksi sedamdesetak selekcioniranih profesora istaknutih koled~a i sveu iliata u SAD, meu kojima su nastavne prakse njih etrdesetak praene posebno pozorno (Bain 2004: 4), kao i najbolje reputirani priru nik kojeg sam koristio u njegovom devetom izdanju (McKeachie 1994: 163-171, i dr.). Ove savjete za literaturu dobio sam iz stru nih internetskih raspraviata.  Nastavnik dobija zbirne ocjene za sve odr~ane nastavne predmete. Iz nastavnikove anonimne ankete meu studentima ocjene koje su primjenljive za ovaj dio nastave su bile da su "vje~be korisne" i "da mogu jedino pohvaliti vaau motivaciju za rad i na in na koji predajete", te ocjena: "svia mi se rad na satu i interakcija s profesorom". Ovo su odgovori na kasnije uvedeno pitanje o nastavi s opisnim odgovorom. Ni sadr~aj nastavnikovog anketnog listia nije bio odgovarajue koncipiran za evaluaciju samog simulacijskog dijela seminarske nastave. 68*fhnprZ"@DXZt.>ťׅׅh*h"h;8h`hXha\h|hDh8;hjjhwM0JUh4jjh600JUh60hj]jh)E0JUh)Ehy: h,h,h,h('hNRT^XZ`Jz¾´ذhGv h6]hh8;hDh|h^ZhXh3jh70JUhy:h7jhM0JUhZwhMha\jhK0JUjhBV0JUh~hKh"hBV5tvZ\^`bJL.0         dhgdL#z,.0rP * 0 B           $ & (    L  , J R:bļĸѐѐшф}s}hh6] h6]hhIh8;6hI h_[6h_[h_[6h_[ hZwhXhXhX6h3hXh%Sh%S6h%S h$_6h$_h8; hP6vh8; hP6v6]h{hP6vh hGvhGvhGv hGv6-  RThjdfNPfh02,.2df dh1$gdL#dhgdL#bfh2Nd,LN"$&(Ldf|P.0f*,.d24ܼܸ˧ˠ}vnv}vh h 6 h h h  h6]hhO hh h6h h_9h@+ h_96h@+hZwhZw6hZwhh6 hq4hh_9h2Bh6 h6hhBVhBV6hBV h|Eh|E h|E6h|EhGv*Ndj4XZ.tHJLVX    ."0"""<$>$ '"'))++-T-. /6///////444 hZwhL# hj)hL#hL#jhL#0JUh  hp 6hp  hr6hr6 hr66hr6 hGvha/ hGv6hGvha/ h{6]h{hhO hh;Z\JV  .""<$ ')+/479\:;<?$ENgdP6vgd~gdj)gdcdhgdL#4727778999999\:^:;;<<??DE$E&ENNOOQQJQnQRRRRTT`TbTdTTT^W`WZZ\Z]]@eBe`fbfggFkHkoooȫh hH3hhL#0J>*B*phjhhL#UjhhL#Uh hL#6] hL#6] hhL#jhL#0JUhL# h,hL#;NOQRR^WZZ]@e`fgFkooodhgdL#gd~gd\,1h. A!"#$% $$If!vh55T5555#v#vT#v#v#v#v:Vl) t655T5555aDyK www.canadianmysteries.cayK Bhttp://www.canadianmysteries.ca/@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHL@"L ('Naslov 2dd@&[$\$5CJ$\aJ$T@T zNaslov 3$<@&5CJOJQJ\^JaJ>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa>@> c Tekst fusnoteCJaJ>&@> cReferenca fusnoteH*x@x Rasterska tablica7:V04U@!4 (' Hiperveza >*phF^@2F ('Standard (Web)dd[$\$0X@A0 z Istaknuto6]8OQ8 _9apple-style-span*%')*W./002<@wGJRUV<[\\_Oab0hikClF  2kJ :m$i?{# $$~&((F9:;GCDMjk|O P bc~,n sW'(   # + 8 E O X _ e m w ! !!!!&!-!2!"K"U"c"o"z"""""""""""" ###$#,#5#>#C#K#P#X#_#f#z##########$$&$5$F$U$e$r$}$$$$$$$$'''''Y.Z.33|9}9::;;@@DDHHIIJJNNNNN OOOOVVVWW(W\W]W^WVYWY>[?[^\_\bbbbbbbiiElFl*p+p,p-p.pBpCpppppqq}q~q r rorprrrusvssstt?u@uuu/v0vvv0w1wwwxxyyyyyPzQzzzW{X{{{J|K|||(}}}~~ hPvvz=܋TƔV ~,zg DG00p0p0p0p0p0p00000p000p0p000p00000000p0p0p00 0 0p 0 0 0p 0p 0p 0 0 0  0  0  0 0p000p0p0p000p0p00000000000000000000 0000000000000000000000 0 0000000000000000000000000000000000000000 000000 00000000000000000000000 0 0000p0 0 0 0 0 0000(0000000000080p0p0p0p00000@0p0H0H0H00p0p0H000P@0H0P0P00p0p0p0p0p000P00X0p0P0X0000`00`00p0p0p00p0h00p0P0p00p0p0`0p0`00`0p0p0p000p000p0p0p0`0`0p0p0000h0p0p00000p0p0p0x0p0x0p0p000p0p@0p@0@0p@0@0@0@0p@0@0p@0@0@0@0@0@0@08@0@0p@0@0@0p@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@00eZ":;GDMk$$$$''Y.Z.|9;;@@DDHHIIJJNNNOOOVVWW(W\W^WVYWY>[?[^\_\bbbbbbbiiElFl-p.pBpCpppqq}q~q r rorprrrusvsssuu/v0vvv0w1wwwxxyyyyyPzQzW{X{{{J|K||(}}~~ hPvvz=ƔV ~,GO900O900O900O900O900O900O900O900O900Oy00O900O900O9008 Oy00  @00O900O900O900|O900O900O900O900|O900O900O900O900O900O900O900Oy00M900My00My00O90!0M900M90!0O900My00M900M90'0O90'0Oy00My0!0O90)0Oy00O900My00M900Oy00O900O900M9030M9040M90,0M90,0M90,0M9040M9040M9040O9040M90,0M90,0M90,0O90,0M90,0M90,0M90,0O90-0M90-0M90,0M90,0M90/0M90/0M90F0M90F0Oy01O90D0My01M90,0M9010M9010M9010M9010O90B0M90B0M90B0My010My010M9010M90T0M90T0My01O9010M9010M9010M900M90=0M90=0M90-0M9020M90-0M90-0O90-0M90-0M90-0M90-0M90-0M90-0 0I4CF@0@0@0@0@0@0My00My00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0IS!j9.XVj֖zb4oWZ\cdefh2(G4IJKNJTҞ NoX[]^_`abgoY %(Xl,b$4^&4zG2u @0(  B S  ?F||)ddpp>uu||||}}'}(}}}}}}~~~~78 vxLNy|=TV/0efvw<? ƔȔVX 45~Ǘʗ'2ؘ+,DG8;FGBDLMik{|N P ac}~+,mn rsVW&(      " # * + 7 8 D E N O W X ^ _ d e l m v w !! ! !!!!!!!%!&!,!-!1!2!;!"J"K"T"U"b"c"n"o"y"z"""""""""""""""""""""""# #######$#+#,#4#5#=#>#B#C#J#K#O#P#W#X#^#_#e#f#y#z###################$$$$%$&$4$5$E$F$T$U$d$e$q$r$|$}$$$$$$$$$''''X.Z.33{9}9::;;@@DDHHHIJJNNNN O OOOVVWW'W(W[W^WUYWY=[?[]\_\bbbbiiDlFl)p.pApCpppppqq|q~qr rnrprrrtsvssstt>u@uuu.v0vvv/w1wwwxxyyyyyyOzQzzzV{X{{{I|K||||||'}*}}}}}~~~~ gjORuxuxy|<?ۋދSVŔȔUX }+.y|fi"CDG||)ddpp>uu|||(}}}} v=TƔ'2ؘ+,DG||GJADRAN Jadran Kale"}I~Р"^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH"}IP)6W ]7rVddrV|`6bicg>vgrh4j7kHr_sGvvP6vZw>z{B|o ~~l@\:3UQfIfe+X*`~KCW8;('_9p/| .BV c-+jZE@b-_[pM?|Icc~ij.bWJuU1omz~ {N,3@OAL)EDf r!w!>#f#$$G@t.Rkkk k kkkkkkkkkkk k!_#_$_(_)_*_,_0_4}9};}@}A}C}E}I}L}M}N}R}VF`` ` @``` `"`$`&`*`.`2`6`8`:`>`B`H`@`L`N`V`X`Z`^`f`@`t`x``````````UnknownUz Times New Roman TimesGSymbolSymbolPSI& z Arial helvetica?5 z Courier New;Wingdings"1"g"gj?T+4dc|3Q H ?CWkOtvaranje novog studija etnologije, drugog nakon otvorenja etnoloakog studija na Sveu iliatu u Zagrebu 1927JADRAN Jadran Kale Oh+'0 (4@P dp   lOtvaranje novog studija etnologije, drugog nakon otvorenja etnolokog studija na Sveuilitu u Zagrebu 1927tvaJADRANjADRADRNormalj Jadran Kale2drMicrosoft Word 10.0@F#@C@Cj՜.+,D՜.+,T hp|  4 /?c|A lOtvaranje novog studija etnologije, drugog nakon otvorenja etnolokog studija na Sveuilitu u Zagrebu 1927 Naslov 8@ _PID_HLINKSA|!http://www.canadianmysteries.ca/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry F[CData 1Table[WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q