Naslov
Posmrtni život otočnog pašnjaka
(Afterlife of an island pasture)

Autori
Kale, Jadran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Destinacije čežnje, lokacije samoće: uvidi u kulturu i razvojne mogućnosti hrvatskih otoka

Urednik/ci
Prica, Ines ; Jelavić, Željka

Izdavač
Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF) ; Hrvatsko etnološko društvo

Grad
Zagreb

Godina
2009

Raspon stranica
235-268

ISBN
9789535530206

Ključne riječi
zajednički upravljano vlasništvo
(commons)

Sažetak
Pučkim otkupom feudalnih vlasničkih prava seljaci su 1876. seljaci su došli u privatni posjed zajedničkih pasišta na otoku Žirju. Pasišta kakva su danas standardno u komunalnom vlasništvu općine, grada ili države (u slučaju vegetacijskih gabarita kakvi ih administrativno podvode u šume) obično nisu doživljavala ovakvu sudbinu. Nerazdijeljeni pašnjaci u povijesnom ugarskopravnom dijelu Hrvatske podržavljeni su 1913., dok je šaroliki izbor privatno-pravnih odnosa kakvi su dozvoljavali i genezu ovakvih kolektivnih prava bio najkarakterističniji za povijesno područje mletačkih Starih stečevina u Dalmaciji. Pašnjaci su ovdje bili pošteđeni prijeđenog eksproprijacijskog limita iz 1945. Članak se koncentrira na zbivanja s najprostranijim dijelovima zajedničkih pašnjaka koji se nalaze ne jugoistočnom dijelu otoka. U novije vrijeme su doživjeli sudbinu depopulacije i deagrarizacije pučinskog otoka, kao i turističko-građevnog pritiska na obalnu crtu. Usporedba s drugim sličnim skupnim vlasništvima, u broju reduciranima no u određenim primjerima opstajućima do u XXI. st. daje znati kakva su rješenja s ovakvim vidom pravnopovijesnog nasljeđa, osim same diobe među suvlasnicima, moguća. Članak zaključuje osvrt na konotacije zagovorničke etnologije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA