Pregled bibliografske jedinice broj: 57594
Pedeset godina pasivnog odnosa prema dojenju nasuprot pet godina aktivnog pristupa
Pedeset godina pasivnog odnosa prema dojenju nasuprot pet godina aktivnog pristupa // Paediatria Croatica2000;44 (suppl 3) / Barišić, Ingeborg ; Hegeduš-Jungvirth, Marija ; Mardešić, Duško (ur.).
Zagreb: Klinika za dječje bolesti Zagreb,UNICEF-ov Ured za RH, 2000. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 57594 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pedeset godina pasivnog odnosa prema dojenju nasuprot pet godina aktivnog pristupa
(50 years of passive relation according to breastfeedong opposite to 5 years of active relation)
Autori
Grgurić, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Paediatria Croatica2000;44 (suppl 3)
/ Barišić, Ingeborg ; Hegeduš-Jungvirth, Marija ; Mardešić, Duško - Zagreb : Klinika za dječje bolesti Zagreb,UNICEF-ov Ured za RH, 2000
Skup
4. Kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva
Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska, 04.10.2000. - 07.10.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
dojenje; Bolnica-prijatelj djece
(breastfeeding; Hospital - children's friendly)
Sažetak
Iza drugog svjetskog rata Hrvatska je slijedila trendove u svijetu prema sve većem broju djece na umjetnoj prehrani. Vrlo niska stopa dojenja već je i prije Domovinskog rata smjestila Hrvatsku u zemlje s vrlo niskom stopom dojenja.
Prije 30 godina ruralno stanovništvo dojilo je mnogo više od urbanog, da bi se 10 godina kasnije obje skupine izjednačile na razini od svega 75% dojenja pri izlasku iz rodilišta i više od 30% u dobi od nacršena 3 mjeseca. Istraživanja koja smo radili neposredno iza rata, pokazala su negativni utjecaj rata na dojenje. Naši zdravstveni djelatnici, pogotovo pedijatri, i prije su upozoravali na rastući problem sve većeg odvajanja dojenčadi od prirodne prehrane majčinim mlijekom i pokretali inicijative za promicanje dojenja. Nažalost, rezultati su izostali, a sve više dojenčadi na umjetnoj je prehrani.
Slijedeći preporuke SZO/UNICEF-a 1993. kreće se u Hrvatskoj s programom promicanja dojenja uz potporu UNICEF-a. Program je prvenstveno bio usmjeren prema rodilištima, a kasnije i prema antenatalnom i postnatalnom razdoblju.
Rezultati pokazuju da od 32 rodilišta njih 15 nose prestižni naziv Bolnica - prijatelj djece, da postotak djece koja nisu uopće dojena značajno pada, a zadnja istraživanja pokazuju da se dužina dojenja djece povećava posebno na područjima gdje postoji Bolnica (rodilište) - prijatelj djece.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Projekti:
072099
Ustanove:
Klinika za dječje bolesti Medicinskog fakulteta
Profili:
Josip Grgurić
(autor)