{\rtf1\ansi\ansicpg1250\uc1\deff0\stshfdbch0\stshfloch0\stshfhich0\stshfbi0\deflang1050\deflangfe1050{\fonttbl{\f0\froman\fcharset238\fprq2{\*\panose 02020603050405020304}Times New Roman{\*\falt Times};} {\f1\fswiss\fcharset238\fprq2{\*\panose 020b0604020202020204}Arial{\*\falt helvetica};}{\f40\froman\fcharset0\fprq2 Times New Roman{\*\falt Times};}{\f39\froman\fcharset204\fprq2 Times New Roman Cyr{\*\falt Times};} {\f41\froman\fcharset161\fprq2 Times New Roman Greek{\*\falt Times};}{\f42\froman\fcharset162\fprq2 Times New Roman Tur{\*\falt Times};}{\f43\froman\fcharset177\fprq2 Times New Roman (Hebrew){\*\falt Times};} {\f44\froman\fcharset178\fprq2 Times New Roman (Arabic){\*\falt Times};}{\f45\froman\fcharset186\fprq2 Times New Roman Baltic{\*\falt Times};}{\f46\froman\fcharset163\fprq2 Times New Roman (Vietnamese){\*\falt Times};} {\f50\fswiss\fcharset0\fprq2 Arial{\*\falt helvetica};}{\f49\fswiss\fcharset204\fprq2 Arial Cyr{\*\falt helvetica};}{\f51\fswiss\fcharset161\fprq2 Arial Greek{\*\falt helvetica};}{\f52\fswiss\fcharset162\fprq2 Arial Tur{\*\falt helvetica};} {\f53\fswiss\fcharset177\fprq2 Arial (Hebrew){\*\falt helvetica};}{\f54\fswiss\fcharset178\fprq2 Arial (Arabic){\*\falt helvetica};}{\f55\fswiss\fcharset186\fprq2 Arial Baltic{\*\falt helvetica};} {\f56\fswiss\fcharset163\fprq2 Arial (Vietnamese){\*\falt helvetica};}}{\colortbl;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue255;\red0\green255\blue255;\red0\green255\blue0;\red255\green0\blue255;\red255\green0\blue0;\red255\green255\blue0; \red255\green255\blue255;\red0\green0\blue128;\red0\green128\blue128;\red0\green128\blue0;\red128\green0\blue128;\red128\green0\blue0;\red128\green128\blue0;\red128\green128\blue128;\red192\green192\blue192;}{\stylesheet{ \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang2057\langfe1050\cgrid\langnp2057\langfenp1050 \snext0 Normal;}{\*\cs10 \additive \ssemihidden Default Paragraph Font;}{\* \ts11\tsrowd\trftsWidthB3\trpaddl108\trpaddr108\trpaddfl3\trpaddft3\trpaddfb3\trpaddfr3\trcbpat1\trcfpat1\tscellwidthfts0\tsvertalt\tsbrdrt\tsbrdrl\tsbrdrb\tsbrdrr\tsbrdrdgl\tsbrdrdgr\tsbrdrh\tsbrdrv \ql \li0\ri0\widctlpar\aspalpha\aspnum\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1024\langfe1024\cgrid\langnp1024\langfenp1024 \snext11 \ssemihidden Normal Table;}{\s15\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \f1\fs20\lang1033\langfe1050\cgrid\langnp1033\langfenp1050 \snext15 HTML Body;}{\s16\ql \li0\ri0\sb100\sa100\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\cf1\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 \sbasedon0 \snext16 Normal (Web);}} {\*\rsidtbl \rsid539919\rsid792278\rsid938039\rsid939964\rsid1200626\rsid1382428\rsid1914343\rsid1917026\rsid2106495\rsid3675111\rsid3888228\rsid4741724\rsid5183850\rsid5523896\rsid6123985\rsid6165709\rsid6366015\rsid6381609\rsid7098501\rsid7154666 \rsid7222200\rsid7433997\rsid7676610\rsid8664774\rsid8804147\rsid8811033\rsid9200051\rsid9778678\rsid10429869\rsid10494722\rsid10710389\rsid11103247\rsid12666780\rsid12722158\rsid13174583\rsid13247006\rsid13775543\rsid13777282\rsid13911309\rsid13979235 \rsid14048324\rsid14879436\rsid15221049\rsid15480084\rsid15609025\rsid16528642}{\*\generator Microsoft Word 10.0.2627;}{\info{\title Za\'9ato su ljudi prisutno\'9a\'e6u na nebesima po\'e8astili jo\'9a samo \'9eivotinje}{\author Jadran} {\operator Jadran Kale}{\creatim\yr2012\mo4\dy4\hr10\min18}{\revtim\yr2012\mo4\dy4\hr10\min18}{\version2}{\edmins1}{\nofpages9}{\nofwords4759}{\nofchars27131}{\*\company }{\nofcharsws31827}{\vern16437}} \paperw11906\paperh16838\margl1417\margr1417\margt1417\margb1417 \widowctrl\ftnbj\aenddoc\hyphhotz425\noxlattoyen\expshrtn\noultrlspc\dntblnsbdb\nospaceforul\hyphcaps0\formshade\horzdoc\dghspace120\dgvspace120\dghorigin1701\dgvorigin1984\dghshow0\dgvshow3 \jcompress\viewkind4\viewscale158\viewzk2\pgbrdrhead\pgbrdrfoot\nolnhtadjtbl\rsidroot12722158 \fet0\sectd \linex0\headery709\footery709\colsx709\endnhere\sectdefaultcl\sftnbj {\*\pnseclvl1\pnucrm\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxta .}}{\*\pnseclvl2 \pnucltr\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxta .}}{\*\pnseclvl3\pndec\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxta .}}{\*\pnseclvl4\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxta )}}{\*\pnseclvl5\pndec\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl6 \pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl7\pnlcrm\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl8\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl9\pnlcrm\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxtb (}{\pntxta )}}\pard\plain \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang2057\langfe1050\cgrid\langnp2057\langfenp1050 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1914343 Nebeski \'9eivinokruzi \par \par Sa\'9eetak: \par Iznesene su predaje o predod\'9ebama \'9eivotinja na no\'e6nom nebu, me\'f0u zvije\'9e\'f0ima, zvijezdama i planetima}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14048324 . Hrvatske predaje su smje\'9atene u odgovaraju\'e6 i kontekst drugih opisanih i analiziranih tradicija. }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13247006 Poslije ljudskih i \'e8ovjekolikih figura, \'9eivotinje su protuma\'e8ene kao dominantna kategorija likova no\'e6nog neba. Razlog tomu se mo\'9ee o\'e8 ekivati u pridru\'9eivanju obilje\'9eja pripadnih prirodnih pojava s glavnim crtama pona\'9aanja \'9eivotinja.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1914343 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13247006 \par Abstract: \par Folk traditions concerned with representations of animals in night sky aligns are described and explained. Croatian data is compared with foreign traditions. After a man himself, embodied in a number of characters, and anthropomorphic figures, animals }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13775543 consist }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13247006 second group of }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13775543 sky representations - through constellations, asterisms, particular stars and pl anets. Reason for such cognitive method of space/time categorization could be a match between ways of sky moving and animal locomotion.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13247006 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid939964 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1914343 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Za\'9ato su ljudi prisutno\'9a\'e6u na nebesima po\'e8astili jo\'9a samo \'9eivotinje? Radi se o licu prirode koje je svojim kretanjem o\'e8ito lako povezivo s njima. Od 88 zvije\'9e\'f0a aktualne kodifikacije iz 1922. godine 42 ih oli\'e8ava stvarne ili mitolo\'9ake \'9eivotinje. Kako korijeni ustaljene razdiobe zvije\'9e\'f0a le\'9ee u mitologiji klasi\'e8nih europskih naroda, \'9eivotinje su \'e8e\'9a\'e6 i nebeski prizor na sjevernoj polutci, dok su na ju\'9enoj mjesta na\'9ale i razne novovjekovne sprave. Od 58 zvije\'9e\'f0a sjeverno od nebeskog ekvatora, odn. njih 63 koliko ih se tijekom godine mo\'9ee vidjeti iz umjerenih sjevernih geografskih \'9a irina, 33 su \'9eivotinjski likovi. Geografski najsjevernije predod\'9ebe uklju\'e8uju razmjerno malo \'9eivotinja, kako se me\'f0u 17 osvjedo\'e8enih inuitskih zvije\'9e\'f0a mo\'9e e vidjeti samo sa sudionicima potjere za polarnim medvjedom, alternativnim nazivanjem Plejada \'93crvenom lisicom\'94 i redovitim prepoznavanjem karibua u zvijezdama europskog Medvjeda. U tom dijelu svij eta, gdje se zvijezde gibaju gotovo vodoravnim putanjama, prikladnijim se \'e8inilo posezati za drugim klju\'e8evima imenovanja (MacDonald 1998.). }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid11103247 Najistan\'e8anija poznavanja no\'e6nih svjetlila zabilje \'9eena su kod }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7154666 migriraju\'e6ih populacija, bilo arapskih nomada u pustinji ili pomoraca na najve\'e6im morima. Maorski prvak je svojedobno deklarirao znanje tristotinjak asteronima (Best 1955:37). }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Na dijelu globusa gdje zvijezde izlaze i zalaze gotovo okomito najizvje\'9ateniji neboznanci s Karolin\'9akog oto\'e8ja ba\'9atine poznavanje 20 zvije\'9e\'f0a me\'f0u kojima su mnoge morske i dr}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 uge \'9eivotinje (Goodenough 1953:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 29-32).}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7154666 Od 19 provjeravanih predajnih asteronima ju\'9enoafri\'e8kog podru \'e8ja ubicirano je njih 6, me\'f0u kojima su \'9eivotinje na mjestu Ju\'9enog kri\'9ea (povorka \'9eirafa), Orionovog pojasa i luka (psi u potjeri za svinjama) i ptice (Magellanovi oblaci; Snedegar 1992:43).}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Na na\'9aim geografskim \'9airinama su zvijezde bli\'9ee nebeskom polu i stoga sporijeg kretanja po u\'9eim stazama oko asocijativnog sto\'9eera bile razumljivo predo\'e8ene kao volovi. (Nasuprot nji ma, konvencionalno zvije\'9e\'f0e Bika se nalazi na nebeskoj ekliptici i doti\'e8e nebeski ekvator.) Asociranje micanja zvijezda fizi\'e8kom kretanju je kod istaknute skupine zvjezdica bli\'9eih nebeskom ekvatoru i dulje putanje po nebeskoj kaloti u\'e8 inilo da one izrijekom \'93hodaju\'94 (EA 1135). \par \par \'c8as za \'e8asom, sat za satom, dan za danom, sve do ponavljanja istog rasporeda u godi\'9anjem razmaku, no\'e6na se nebesa nezaprije\'e8ivo gibaju. To\'e8nost odmjeravanja vremena po zvijezdama kaziva\'e8 je u jednom mjestu procijenio na 20 minuta}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7154666 }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15480084 (EA 112)}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 . Takva to\'e8nost odgovara i mogu\'e6oj preciznosti dnevnog ravnanja po sun\'e8 evoj sjeni gnomona visine \'e8ovjeka. Pokretni karakter ovog orijentira nagla\'9aen je i dokumentiranim kronometrijskim formulacijama poput \'93jo\'9a je ura Palica\'94 a ne ot\'e8itavan}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15480084 jem \'93 Palice su tu-i-tu\'94 (EA }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 2270), jer je im je mjesto u sredini povorke gdje svaki lik susti\'9ee mjesto na kojem je domalo bio prethodnik. To je prakti\'e8ni aspekt progoniteljskih povorki na no\'e6 nom nebu, poput inuitskih polarnih medvjeda koje gone psi (po razli\'e8itim predajama zvijezde Hijada pred zvijezdama Orionovog pojasa, Plejade pred Aldebaranom, ili psi koji u samim Plejadama zaprje\'e8uju put najsjajnijoj zvijez}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 di Alkioni, po: MacDonald 1998:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 70)}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7154666 , ili spomenute predaje naroda Tswana iz Afrike (Snedegar 1992:43)}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 . Iako \'9eivotinja nema u najslo\'9eenijoj povorci ove vrste na hrvatskom predajnom nebu, u }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15480084 tom }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 istom podru \'e8ju zimskog sezonskog neba, o\'e8ito je da je priroda ovdje naraciji ponudila zahvalan fizi\'e8ki predlo\'9eak, pa se i na takve }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8804147 susti\'9eu\'e6e ili }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 progoniteljske }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8804147 poretk}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 e lako nailazi. I sam je Aldebaran, jedna od najstarijih posu\'f0enica u markantnom korpusu arapske asteronimije za\'9e ivjelom u europskoj konvenciji, na }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8804147 Z}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 apadu potvr\'f0en}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8804147 oj}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 od konca X. st., etimolo\'9aki naj\'e8e\'9a\'e6e tuma\'e8en kao \'93pratilac\'94. Nejasno je odnosi li se staro zna\'e8enje na pra\'e6enje zvijezda Plejada ili }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 Hijada (Kunitzsch i Smart 1986:}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 54).}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16528642 Ina\'e8e je zbog ovakvih opa\'9eajnih povezivanja iz arapske asteronimije proisteklo vi\'9ae sinonimnih "prethode\'e6 ih" ("al-mirzam") zvijezda, svake u svojem paru (zvijezda }{\f41\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16528642 \'e2 prethodi zvijezdi \'e1 Velikog Psa, \'e2 koja prethodi \'e1 Malog Psa, \'e3 koja prethodi \'e1 Oriona, svaka s dana}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16528642 \'9anjim standardnim nazivom "Mirzam"), ili izrijekom kao Prokion \endash gr. "onaj koji prethodi Psu", tj. zvijezdi Sirius}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8804147 , ili pak kao "prvi" i "drugi", npr. "prva \'9eaba" iz imena najsjajnije zvijezde Ju\'9enih Riba i "druga \'9eaba" iz imena druge po sjaju zvijezde u \'9evije\'9e\'f0u Kita}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16528642 (Kunitzsch i Smart, Allen).}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 \par \par Najpoznatiji }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16528642 progoniteljski }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 primjer}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16528642 i}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16528642 s neba }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 dolaz}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16528642 e}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 iz klasi\'e8ne mitologije.}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16528642 Oriona se obi\'e8no prispodobljuje lovcem u zamahu progonjenja prethode\'e6ih Plejada, koje Pindar predstavlja kao "jato golubica" u blizini Hijada, nebeskih "prasi\'e6a" (Graves 1974:155).}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Progonjen bo\'9eanskom osvetom, Orion skon\'e8ava od uboda smrtonosnog \'8akorpiona. Mit se anti\'e8kim Grcima reaktualizirao svake no\'e6i, jer Orion postojano svijetli na no\'e6nom nebu sve do izlaska \'8a korpiona na nasuprotnom dijelu Mlije\'e8nog puta (nji}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15480084 hov se sukob zbiva u vodi), kad}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 se rasplinjava u svjetlosti nadolaze\'e6eg dana. Takva okrutna etiolo \'9aka kletva zanavljanog ka\'9enjavanja zasjela je na nao\'e8ite nebeske orijentire koje u istom poretku vidimo u kineskoj predaji o posva\'f0anoj bra\'e6i Ch\rquote en (ju\'9eni dio europskog \'8a korpiona) i Shen (zvijezde Orionovog pojasa). Na hrvatskom predajnom nebu ovakvo se ravnanje uspostavilo s likovima Plejada (s raznim nazivima) i zvije\'9e\'f0a Labuda (}{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428\charrsid15480084 Kri\'9e , sv. Petra kri\'9e, Majke Bo\'9eje kri\'9e}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 ). }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15480084 Ovu povezanost}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 ne resi etiolo\'9aki zaplet, ve\'e6 je su\'9a to pozicijska i kronometrijska. Na istoj \'9airini neba gdje je bio jedan lik bit \'e6e drugi, tako da za ravnanje nikad ne uzmanjka oslonca. Takva su poklapanja mikronezijski pomorci razvrstali u 14 pojaseva koji su od vidljive Sjevernja\'e8e do podru \'e8ja ju\'9enog nebeskog pola protegnuti od obzora izlaska do obzora zalaska sjajnijih zvijezda, stvaraju\'e6i podlogu za najslo\'9eenije mentalne mape}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15480084 prostora }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 prije ere kompasa. \par \par Druga poznata nebeska potjera zbiva se me\'f0u dva \'9eivotinjska lika, nebeskim Lavom i Bikom. Pomakne li se zbog precesije vrijeme izlaska ovih zvije\'9e\'f0a na doba oko 4000. godine prije Krista, borba ova dva nebeska lika zbiva se rane velja\'e8 e, pred po\'e8etak prvih oranja i sjetve. Posred no\'e6i bi Lav bio najvi\'9ae zvije\'9e\'f0e na nebu, a Bik na zapadnom obzor pokleknut pod kraljem zvijeri pred utonu\'e6em u svijet smrti kojeg predstavlja zapadni obzor. Nakon \'e8 etrdeset dana Bik se iznova ra\'f0a na istoku, ozna\'e8avaju\'e6i o\'9eivljavanje prirode i usjeva. Ikonografski prizor borbe lava i bika pojavljuje se u rasponu od elamitskog pe\'e8ata iz 4. tisu\'e6lje\'e6 a pr. K. do perzijskih minijatura iz XIII. st. pos. K. (Krupp 1991:143).}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5183850 Novije interpretacije mitraisti\'e8ke ikonogr afije u ovom rasporedu prepoznavaju Mitru (Lava) i Bika u sceni tauroktonije, nakon niza razli\'e8itih promi\'9aljanja uvode\'e6i ekvatorski poredak zvije\'9e\'f0a kao }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7676610 zvjezdanu kartu kultnog prizora.}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5183850 }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7676610 R}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5183850 edom po ekvatorskom polutaru t}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7676610 o}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5183850 su \'9eivotinje Bik, Veliki Pas (kultni lik psa), Hidra (kultni lik zmije), Gavran i \'8akorpion. Vr\'9aak Bikova repa rasklasava se u zvijezdi Spica ("Klas"), a zadnji dio njegova tijela uop\'e6e ozna\'e8 uje }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7676610 ostatak }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5183850 ekliptik}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7676610 e}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5183850 . Zvije\'9e\'f0 e Ovna u toj kultnoj slici predstavlja Mitrin no\'9e. Ulansey je odva\'9eno smjestio intelektualni nastanak kulta u }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7676610 kilikijski grad Tarz IV. st. pr. K.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13979235 i povezao s otkri\'e6em precesije}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7676610 , a elitisti\'e8ka minucioznost slikopisanja poretka nebeskih \'9eivotinja i opa\'9eajnih fenomena poslu\'9eila je kirur\'9akom datiranju ustanovljenja mitreja Ponza u rano jutro 14. kolovoza 212. g. n. K. Osim potpune pomr\'e8ine Sunca, determinantan je prizor zalaze\'e6eg Bika pod kulminiraju\'e6im Lavom (Mileti\'e6 1995:91).}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 \par \par \par ZODIJA\'c8KI (EKLIPTI\'c8KI) DIO NEBA \par \par \'8eivotinje na nebu imaju i svoj eponimni krug, zodijak. Doma\'e6i prevoditelj Biblije iz 1859. ga naziva \'9eivinokrugom}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9778678 (komentar uz }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16528642 redak }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9778678 Job}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16528642 a}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9778678 38.32) }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 . Ravnaju\'e6i se veli\'e8inama zvije\'9e\'f0 a kao kriterijem njihova povijesnog prvenstva, Gurshtein je pretpostavio da su }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid539919 prvi likovi zodija\'e8ki ukotvljeni}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid539919 na}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Blisko}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid539919 m}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Istok}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid539919 u}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 oko 5600. g. pr. K., dok je sam bukvalni zodijak na\'e8injen popunom karakteristi\'e8no \'9eivotinjskim likovima me\'f0u prija\'9anjim, uglavnom ljudskim, }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15480084 u vrijeme precesijske zastarjelosti}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid539919 prvog kvarteta du\'9e orijentacijskih to\'e8aka}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 oko 2700. g. pr. K. Zaokru \'9eivanje na dvanaest ustaljenih zvije\'9e\'f0a uslijedilo je }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid539919 idu\'e6im a\'9euriranjem }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 oko 1200. g. pr. K.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid539919 , s }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 uvr\'9atavanjem karakteristi\'e8no alegorijskih likova. Isti autor u vremenu uvo\'f0enja \'9eivotinjskog kvarteta uo\'e8ava egipatsko uvo\'f0enje tzv. civilnog (solarnog) kalendara}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid539919 neolitskog doba}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , te istovrsni panteon \'9eivotinjskih likova koji je trajao do vremena Akhenatonove reforme koja se povijesno preklapa s uvo\'f0enjem tre\'e6 eg zodija\'e8kog kvarteta. }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid539919 Sfinga se stoga mo\'9ee prepoznati kao \'e8uvar isto\'e8nih ulaza u velike piramide, utjelovljen u znaku zvijeri koja je u \'9eivotinjskom kvartetu zodijaka po\'e8 ivala na njegovoj ravnodnevni\'e8koj to\'e8ci. Markiranje dijelova zodijaka postalo je va\'9eno zbog poljodjelskih poslova, ra\'e8unanja vremena i zakazivanja sezonskih radova.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8664774 A\'9euriranje uslijed dugovje \'e8nih precesijskih pomaka imalo je prakti\'e8no zna\'e8enje umje\'9anog predvi\'f0anja poljodjelskih zada\'e6a, a zodijak je zamrznut s tucetom zvije\'9e\'f0a u doba Mojsija.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 \par \par Gurshteinova rekonstrukcija}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15609025 europskog zodijaka}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 je podatna u razumijevanju mitolo\'9akog nebeskog ustroja, jer se zvije\'9e\'f0 a razvrstana po ovakvom slijedu mogu povezati u trojke predajnog poretka podzemlja (odn. vodenog svijeta), zemaljskog svijeta i zra\'e8nih likova nadzemaljskog svijeta, ukupno oli\'e8enih korijenjem, stablom i kro\'9anjom Stabla svijeta.}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid539919 Autor ovakvo razvrstavanje datira u starost od 16 000 g.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Kao nebeske predstavnike podzemnog svijeta u poretcima zvijezda koje u hodu nebom kulminiraju nisko nad obzorom prepoznalo se bi\'e6a vodenog svijeta (poput zodija\'e8kih Riba). Ova zvije\'9e\'f0a prednja\'e8e svojim veli\'e8inama, vjerojatno bivaju\'e6 i definirana prije ostalih. Bi\'e6a zra\'e8ne sfere pru\'9eila su likove za zvije\'9e\'f0a koja kulminiraju u nebeskom zenitu, bivaju\'e6i tako\'f0er natprosje\'e8no velikima me\'f0u najstarijim zvije\'9e\'f0ima (poput Labuda). Ispodprosje\'e8 no su velika zvije\'9e\'f0a koja simboliziraju zemaljski svijet, uglavnom ljudskim ili \'e8ovjekolikim likovima, prepoznata u poretcima zvijezda izme\'f0u dva prethodna pojasa dominantno \'9eivotinjskih likova (Gurshtein 1994:577).}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15480084 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15609025 \par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0\pararsid15609025 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15609025 U kineskim predajama \'e8etiri kozmolo\'9ake \'9eivotinje ozna\'e8uju strane svijeta i godi\'9anja doba, idu\'e6ih dvanaest \'9eivotinja ozna\'e8uje dijelove dvanaestogodi\'9anjeg gibanja Jupitera, a posebna skupina od dvadeset i osam \'9eivotinja ra\'9a\'e8lanjena je po zvjezdanim postajama. U svakoj od ovih tradicija bo\'9eanstva oli\'e8ena Suncem, Mjesecom i planetama putovala su pojasom nebeske ekliptike du\'9e \'9eivotinjskog kruga na koji se i danas svakodnevno upravlja pogled \'e8itaju\'e6i u novinama horoskopski podlistak. Jedan od najupe\'e8atljivijih nebeskih \'9eivinokruga zabilje\'9e en je u govornicima Quechua jezika, potomcima civilizacije Inka. Razdoblja vidljivosti odgovarala bi dobu zemaljske aktivnosti \'9eivotinja, poput ptica i \'9eaba (Urton 1982.). Mo\'9eda su takve eponimijske navade ponukale \'9a panjolskog ljetopisca Pola de Ondegarda da zapi\'9ae kako "sve \'9eivotinje i ptice ovog svijeta imaju svoje parnjake na nebu, odgovorne za njihovo mno\'9eenje i napredak" (Aveni 1993:144). Zodijak naroda Barasana iz Amazonije karakteristi\'e8 no je razdijeljen na "Staru stazu" koja kod europskog \'8akorpiona po\'e8inje s atributima smrti i propadanja (dvije vrste jaguara, zmija otrovnica, pauk, strvinar, orlova le\'9aina), te na "Novu stazu" koja od Plejada po\'e8 inje sa likovima plodnosti i obilja (velika i mala vidra, vi\'9ae vrsta riba i dr.; }{\insrsid15609025 Hugh}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15609025\charrsid15609025 -}{\insrsid15609025 Jones}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15609025\charrsid15609025 1979}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15609025 .).}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15609025\charrsid15609025 \par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 \par \par PODRU\'c8JE MLIJE\'c8NOG PUTA \par \par Stablo svijeta koje korijenjem, stablom i kro\'9anjom se\'9ee u tri podru\'e8ja mitolo\'9akog svemira na nebeskom je svodu polu\'e8ilo i dodatne \'9eivotinjske predstavnike. Kao jedina bi\'e6a okretna u snala\'9eenju u sva tri ova podru\'e8ja, to su mo \'e8varne ptice. One su u bron\'e8anodobnim nalazima predstavljene upregnutima u kola kojima Sunce prelazi nebo. Njima je no\'e6nim nebom slobodan put kroz zvije\'9e\'f0a preko Mlije\'e8nog puta. Thompsonovo kazalo predaja etiologije Mlije\'e8 nog puta navodi u ina\'e8icama od A 778.1.1 do A 778.10, s najizda\'9anijim zna\'e8enjima \'93puta\'94, u\'9ee pojasniv\'9ai kao \'93put du\'9aa\'94 kojem \'e8esto jedan kraj vodi u raj a drugi u pakao. Poljski kaziva\'e8 ka\'9ee: }{ \i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 \'93Ta droga spiesza dusze czyste do otworu nieba\'94 }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 (G\'b3adyszowa 1960:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 79). Takav je put \'e8esto pti\'e8 ji put (kod sjevernih Poljaka, Letonaca, Estonaca, Finaca, Votjaka, Kirgiza, kod Rusa i napose kao \'93put gusaka\'94 i \'93put \'9edralova\'94). \'c8ak i u srednjoazijskim nomadskim kulturama naziv \'93pti\'e8ji put\'94 (Kip\'e8aci, Ba\'9a kiri, Kazasi, ili specifi\'e8an \'93put pataka\'94 odn. \'93put divljih pataka\'94 kod Tatara i \'c8uva\'9aa) zastupljeno\'9a\'e6u prete\'9ee nad zna\'e8enjem \'93puta ovaca\'94 (Kirgizi) ili \'93puta bijele deve\'94 (Kazasi, Turkmeni). }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid11103247 Moszy\'f1ski}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 ga je povezao s \'93putem du\'9aa\'94 gdje su du\'9ae oli\'e8ene pticama, u ovakvom poslanju karakteristi\'e8no mo\'e8varnih ptica. Stoga je lak \'9ae razumjeti za\'9ato je ovu sjajnu traku neba u mnogim kristijaniziranim kulturama bilo lako u vi\'9ae ina\'e8ica povezati s hodo\'e8asni\'e8kim ishodi\'9atima gdje se du\'9aama mo\'9ee za\'9eeljeti okon\'e8anje puta. Po nazivima Mlije\'e8nog puta du \'9ae po nebu putuju u Rim (predaje iz \'8avicarske, Njema\'e8ke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, \'c8e\'9ake, Poljske), u Jeruzalem (Ukrajina, Poljska), u Czestochowu, ili je poznat kao Put sv. Jakova (Francuska, Italija), Bo\'9eji put ili Isusov put (Ma \'f0arska, sve po: G\'b3adyszowa 1960:83). Kao Put hodo\'e8asnika poznat je u Poljskoj i u Turskoj, upravljen razli\'e8itim mjestima hodo\'e8a\'9a\'e6a (turski \'93put za \'c6abu\'94, \'93put za Mekku\'94 ili \'93put hodo\'e8a\'9a\'e6a\'94 ). Povezanost Mlije\'e8nog puta s putovanjem du\'9aa i predod\'9ebom mo\'e8varnih ptica vjerojatno u dana\'9anjoj globalnoj kulturi ima jedan od najra\'9airenijih predajnih odvjetaka, i to u liku rode koja (razumljivo s isto\'e8nog kraja Mlije\'e8 nog puta) donosi novoro\'f0en\'e8ad. U kineskoj se legendi nastanak glazbe povezuje sa \'9edralom a koincidentno i najstarije prona\'f0eno glazbalo te civilizacije je svirala izdjelana iz \'9edralove kosti, \'9ato nove ra\'9a\'e8lambe mo\'9e e naputiti k ovom opse\'9enom predajnom kompleksu kojeg oli\'e8uju elegantna stvorenja dugih vratova s pripadnim mjestom i na no\'e6nom nebu. \par \par Druge pticolike zvijezde s podru\'e8ja Mlije\'e8nog puta su Lastari (Turopolje i Moslavina), koji su srodni mnogim ina\'e8icama naziva za Plejade u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i susjednim slovenskim krajevima (Vlastari, Lastori, Lasteri, tako\'f0 er i Vlastovce, Lastovice, Lastovke, Lestenci, Lesteni itd.). Doticanje ina\'e8ica Lasto\'9eari, Lasto\'9earji, Lasti\'9eari, Lastra\'9eari, Vlasti\'9eari, Laso\'9eeri ili Lasto\'9eeri (po pravilima oblikovanja kao u slov. Gosto\'9eerci ili Go}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 sto\'9eer\'e8i\'e6i, v. Pleter\'9anik 1894:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 239) s ju\'9enoruskim oblicima Voloso\'9ear\rquote i, Vlaso\'9eel\rquote c\rquote i i sl. zabilje\'9e enima u ruskim tekstovi}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 ma od XIII. st. (Miklo\'9ai\'e8 1862:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 66) svjedo\'e8i da su \'93laste\'94 u hrvatskim Lastarima tek prividne. Iako etimologija ovog naziva jo\'9a nije uspostavljena na zadovoljavaju\'e6i na\'e8in, zasigurno je rije\'e8 o starijem slavenskom asteronimu na koji su se asocijativne lastarske zvijezde tek naslojile, sli\'e8 no kao i izgovorno povezivi Vla\'9ai\'e6i \'e8ija je predaja o istom zvjezdanom sk}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 upu nastala poznije (Kale 1989:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 30). \par \par Ptica koja se, pak, sigurno pronalazi u predjelu Mlije\'e8nog puta s Plejadama je Kvo\'e8ka, nazivom ili sama ili kao Kvo\'e8ka s pili\'e6ima, u raznim ina\'e8icama jezika i lokalnih govora. Kvo\'e8ka s pili\'e6ima na mjestu Plejada prednja\'e8i me\'f0 u njihovim imenovanjem u Ukrajini, a potom i u Rusiji, a poznata je i me\'f0u narodima }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 Afrike i Azije (}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid11103247 Moszy\'f1ski 1967:40-41, G\'b3adyszowa 1960:25-26, }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 Karplenko 1985:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 49-51). I normativni imenovatelji zvijezda iz moderne kodifikacije, nomadski Arapi, su Plejade nazivali \'93Nebeskom koko\'9ai sa svojim pili\'e6 ima\'94, upravo poput europskih naziva }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Bruthenne mit den Hunlein}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Hen and chickens}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Kurica s c\rquote ipljatami}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 i dr. Postrance od anti\'e8kih potvrda za nelatinske jezike, kvo\'e8ku na no \'e6nom nebu latinitet ne poznaje prije srednjeg vijeka, ali u zvije\'9e\'f0u Labuda (ibid., Scherer 1953:146). Me\'f0u isto\'e8noslavenskim narodima ovo se zna\'e8enje pribli\'9eava uvrije\'9eenom smatranju Plejada \'93gnijezdom\'94 . U Hrvatskoj su se Plejade nazivale Kvo\'e8kom u Podravini, u isto\'e8noj Slavoniji kao i u susjednim dijelovima Ba\'e8ke, a Kvo\'e8kom s pili\'e6ima me\'f0u kajkavskim govornicima sjeverne Hrvatske. Predod\'9eba Plejada kao kvo\'e8ke okru\'9eene pili \'e6ima prednja\'e8i u shematiziranjima fizi\'e8kog predlo\'9aka s no\'e6nog neba, sve do distorzije kakva u predaji \'9eivi bez opa\'9eajnog upori\'9ata u stvarnom poretku. Ovaj je raskorak u obilje\'9eavanju zvijezda Jankovi\'e6 poku\'9aao razrije\'9a iti ubiciranjem Hija}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 da kao Kvo\'e8ke s pili\'e6ima (1951:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 149). Na primjeru ozna\'e8enog asterizma koji broji \'9aest gol im okom vidljivih zvijezda a predstavlja se kao \'93sedmozvije\'9e\'f0e\'94 uop\'e6avanje u simboli\'e8ki potentan obrazac jasno je ve\'e6 od anti\'e8kih etiologija nadalje (}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid6123985 s vi\'9ae mitolo\'9akih pri\'e8 a o tomu za\'9ato se ne vidi }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 sedma sestra Plejada), dok je u njihovom rasporedu najo\'e8itija distorzija fizi\'e8kog predlo\'9aka me\'f0u predajama o kvo\'e8ki s pili\'e6 ima jer ih se u pisanoj i usmenoj tradiciji \'e8esto zatje\'e8e opisane ukrug oko najsjajnije zvijezde. Takva je slika lak\'9ae predo\'e8iva, no ne odgovara stvarnom rasporedu. \par \par Od \'9eivotinja ovog pojasa neba su u hrvatskoj kulturi jo\'9a preostali }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Kozli\'e6i}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 . Kao naziv za zvijezde Orionovog pojasa zabilje\'9e eni su u Trnovcu kod Slunja (EA }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8664774 215}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 ), dok ih u svojem prijevodu Biblije Hvaranin Ivan \'8akari\'e6 uvodi kao hrvatski naziv za zvije\'9e\'f0 e Blizanaca. Dugovrata ptica iz pojasa Mlije\'e8nog puta koja pod pti\'e8jim nazivom nije zabilje\'9eena u hrvatskim predajama je konvencionalno zvije\'9e\'f0e Labuda. Ono ima korijene bilje\'9eene od \'93ptice\'94 Eudoksovog vremena, preko \'93labuda\'94 iz Eratostenovih \'93Katasterizama\'94, \'93ptice\'94, \'93labuda\'94 ili \'93kvo\'e8ke\'94 (}{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Gallina}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 ) rimskog doba, do \'93jastreba\'94 srednjovjekovnog latiniteta, a od vremena usvajanja kr\'9a\'e6anskog znaka kri\'9ea pojavljuje se u paru dijeljenog po veli\'e8ini (Labud i D}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 upin; sve po: Le Boeuffle 1977:105, Scherer 1953:}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 183). \par \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8664774 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 CIRKUMPOLARNI DIO NEBA \par \par \'8eivotinja koja im na nebu povijesno svima prethodi skrasila se na njegovom drugom dijelu. Njena drevnovje\'e8nost u predaju mo\'9eda uvodi i dodatno nebesko gibanje. Dnevno i godi\'9anje prividno kretanje zvijezda ve\'e6 smo istaknuli, dok je s Lavom i Bikom}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8664774 , kao i sa zodijakom}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 ploda dala i rekonstrukcija sporog precesijskog kretanja to\'e8 ke ekvinocija. S dugim trajanjem zvije\'9e\'f0a Velikog Medvjeda se pretpostavlja da je opazivo \'e8ak i vlastito raznostrano gibanje zvij}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13777282 ezda (uglavnom onih u \'93repu\'94, }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 zvijezde \'93\'e8etverokuta\'94 }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13777282 su }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 postojanije vezane), jer je prije vi\'9a e nalikovalo medvjedu kakvim ga nazivamo na\'9aih dana. Frank je pretresla predaje o Medvjedovom sinu, arheolo\'9akim i folklornim nalazima \'9atovanja medvjeda, te pretpostavila da se njihova geneza mo\'9ee poklopiti s dobom kada j e prividni poredak tih istih zvijezda mnogo o\'e8itije podsje\'e6ao na medvje\'f0u siluetu, a radi se o starosti od 80}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13911309 -100}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 tisu\'e6a god}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 ina (Frank 1992, Karpenko 1985:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 31). Starina ove nebeske predod\'9ebe anegdotalno je ilustrirana pripovje\'9a\'e6u o prvim dijalozima doseljenika i sjevernoameri \'e8kog naroda Algonkian, kada su ustvrdili da ove zvijezde i jedni i drugi }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 nazivaju Medvjedom (Krupp 1979:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 128). Korijen praindoeuropskog naziva zvije\'9e\'f0 a napu\'e6uje na lova\'e8ku narav njegovih drevnih imenovatelja}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13777282 (}{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid4741724\charrsid4741724 *sek}{ \i\lang1050\langfe1050\super\langnp1050\insrsid4741724\charrsid4741724 w}{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid4741724\charrsid4741724 -}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid4741724 u zna\'e8enju "slijediti trag", }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13777282 Scherer 1953:131)}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 . Ovaj se najarhai\'e8niji nebeski stvor skrasio u cirkumpolarnom dijelu neba, onom koji na umjerenim \'9a irinama sjeverne polutke nikad ne zalazi. Znakovite su obrednosti o\'e8ite i nazivom i formom obredne sjekirice za faraonski pogreb, u dijelu svijeta gdje je nebeski Medvjed i zalazio za obzor, dok stvarni medvjedi nisu ni postojali. Kao i kod ljetnih zvije\'9e\'f0a Labuda i susjednog Dupina, gdje se sli\'e8an lik razvrstava po veli\'e8ini (hrvatski }{ \i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Kri\'9e }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 i }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Kri\'9eec}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 ), nebeska su medvjeda dva. Uslijed pr ecesije je manji Medvjed zvijezdom iz vr\'9aka repa dospio u usko polarno podru\'e8je ne prije od IX. st., s prvim zabilje\'9eenim imenovanjem kao Sjevernja\'e8om 1029. godine. (To je i doba }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 ante quem non }{\f41\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 za brojne predaje o \'e1 Ursae Minoris kao o \'93sto}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 \'9eernoj zvijezdi\'94, napose izda\'9anima u srednjoazijskih nomada, ili inuitske predaje o \'93 nepomi\'e8noj zvijezdi\'94 koja im je ravno nad glavama.) Polagano i postojano gibanje nebeskih svjetlila oko nje je oko doma\'e6eg predajnog opa\'9ea\'e8a predstavilo kretanjem }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Volova }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 oko sto\'9eera, }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Sto\'9eebuja\'e8e}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 . (Drugi je doma\'e6i asteronim Sjevernja\'e8e iz \'9eivotinjskog kruga zna \'e8enja \'8aulekov }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Kozli\'9a\'e6ak}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , a i }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Medvjednja\'e8a }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 je vjerojatan recentni naziv u\'e8enog podrijetla.) \'c8ini se da su volovi u karakteristi\'e8no kra\'e6im cirkumpolarnim gibanjima oko lako predstavljivog sredi\'9a ta vrtnje napose prikladni likovi, jer je u hrvatskim predajama }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Medvjed}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 (bilo }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Veliki}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , bilo }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Mali}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 ) rje\'f0i i u\'e8enog podrijetla \endash kao }{ \i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Medvid}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 ,}{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Medvidica, }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 zvijezda }{ \i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Medvitka}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , ili pak za oba zvije\'9e\'f0a }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Me\'f0edi}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 . Ve\'e6 su i drevni Rimljani za ovo zvije\'9e\'f0e rabili i naziv }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Septemtriones}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , vide\'e6i u njima sedam oru\'e6ih volova. Etimologija naziva odre\'f0uje u\'9e e zna\'e8enje kru\'9enog vr\'9aenja na gumnu, \'9ato odgovara cirkumpolarnom polo\'9eaju ovih zvijezda. Ina\'e8e se zastupljenost naziva }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Arktos}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 i }{ \i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Ursa}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 u klasi\'e8noj literaturi cijeni na 38% svih navoda ovog zvije\'9e\'f0a, a potom slijede termini u zna\'e8enju vrtnje oko bliskog nebeskog pola. Sto\'9e er oko kojeg ide vol ili konj je i predod\'9eba Sjevernja\'e8e i Velikog Medvjeda iz ruske predaje, a kod Rumunja je ta zvijezda sto\'9eer u sredini gumna. Laponci je nazivaju \'93sto\'9eerom svijeta\'94 ili \'93sto\'9eerom neba\'94 a niz turki\'e8 kih naroda i Mongoli kao \'93zlatni stup\'94 ili \'93\'9ee}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 ljezni stup\'94 (Le Boeuffle 1977:82-89, Scherer 1953:131-140, G\'b3adyszowa 1960:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 62-67). \par \par Hrvatska je predaja vezana za }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Kola}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 (u obliku \'e8etvorine) koja vuku }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Volovi}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 (karakteristi\'e8ni \'93rep\'94 \endash rudo kola). Zvije\'9e\'f0e je ina\'e8e nazivano Kolima jo\'9a od babilonskih izvora, a u Homera je usporedno s Medvjedom. Poredak je na tom mjestu zanimljivim u\'e8 inila fizika, jer je srednja zvijezda repa vi\'9aestruka zvijezda Mizar \'e8ija je najsjajnija pratiteljica vidljiva golim okom (Alcor, u\'e8eno opisivana kao \'93mjerilo o\'9atrog vida\'94 \'9a to je vjerojatno i smisao arapskog korijena njenog naziva). Taj je disproporcionalni bijeli par vjerojatno najpoznatiji zvjezdani duet nebeskih predaja, a Alcor, zajedno sa slabijim zvijezdama Plejada, ujedno i najslabija redovito imenovana zvijezda na no \'e6nom nebu. U sredi\'9anjoj Poljskoj je zabilje\'9een poredak ovog zvije\'9e\'f0a u kojem se radi o kolima s tri konja i ko\'e8ija\'9aem (Alcor) koji ja\'9ae srednjeg me\'f0u njima, kako se zna nazivati i kod Nijemac}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 a (G\'b3adyszowa 1960:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 51-59). Stari Rimljani Alcor su nazivali }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Eques Stellula}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 (\'93mali zvjezdani jaha\'e8\'94), Englezi }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Jack on the Middle Horse}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 (Allen 1963:}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 446). U hrvatskim se predajama povorka prepoznaje sastavljena ili od }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Kola}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 s }{ \i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Volovima}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , ili od samih zvijezda}{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Volara }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 (}{ \i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Velih}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 i }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Malih}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 ) za \'e8ije se gibanje ka\'9ee kako \'93 one oru\'94, dok je Alcor lik Gonitelja, Psa ili Vuka postrance vola. Na raznim se stranama zatje\'e8e uzre\'e8ica iz ovakve predaje po kojoj je }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 \'93vuk}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 [ili: vuci] }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 povukao vola za uho\'94}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 (Alcor), pri tomu slomiv\'9ai i rudo kola koje stoga stoji slomljeno. Isticanje rude kola je va\'9eno zbog opa\'9e anja njihove okrenutosti kao svojevrsne nebeske kazaljke (}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 Kr\'9ainci kod Na\'9aica, EA 214,}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 i Prelo\'9a\'e6ica kod Siska, EA 63). Slovenska predaja o Kolima sv. Martina na mjesto ukrotitelja te zvijeri dovode ovog sveca koji upre\'9ee vuka namjesto oz}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 lije\'f0enog vola (Mati\'e8etov 1972:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 89), a u sjevernoj Hrvatskoj to je jo\'9a i sv. Ilija (\'93kola sv. Ilije\'94, }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 Srbi iz Perne na Banovini, EA }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 433, \'93kola goni sv. Ilija\'94, }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 Hrvati iz \'c6etekovca}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5523896 kod Virovitice}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 , EA }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 183). Druga predaja opisuje kako se radi o \'e8etiri zvijezde }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Volarice}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 koje prate}{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Ora\'e8, Gonja\'e8}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 i}{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Lupe\'9e }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 (Kutle\'9aa 1993:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 434), ili pak o \'e8 etiri vola koje tjera gospodar uz kojeg su \'9eena s djetetom (Alcor) i lupe\'9e (vl. neobj. gr.). Etiologija ovih \'9eivotinjskih gonjenja se \'e8ini uvjerljivijom uklju\'e8uje li me\'f0u \'9eivotinjama nasuprotne naravi, pa sli\'e8no pasjim okru\'9e avanjem polarnog medvjeda na inuitskom nebu i volove hrvatskih nebeskih predaja vreba vuk. \par \par \par VRIJEME \par \par Ot\'e8itavanje kretanja nebeskim svodom o\'e8ito se ne da postizati bez poznavanja prostorne orijentacije zajedno s vremenskim odre\'f0enjem. Pokazivanje nekog smjera bez navo\'f0enja vremena opa\'9eanja je beskorisno. U jednom slu\'e8aju vrijeme i prete \'9ee nad zna\'e8ajem mjesta pojavljivanja zvijezde. Pri\'e8a je \'9eivotinjskog nazivnika i izborila je mjesta u globalnoj percepciji kalendara. Rije\'e8 je o kanikuli, pasjim danima koje Nijemci smje\'9ataju izme\'f0 u 23/24. srpnja i 23/24. kolovoza, Nizozemci izme\'f0u 19. srpnja i 19. kolovoza ili od 15. srpnja do 15. kolovoza, sa starijim nazorima o njihovom trajanju sve od 14. srpnja do 11. rujna (njem.), ili od 15. kolovoza do 9. rujna }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12666780 (eng.). Suolahti zaklju\'e8uje da j}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 e }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12666780 postanje ove }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 zapadnoeuropsk}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12666780 e}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 folklorn}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12666780 e}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 percepcij}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12666780 e}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12666780 u\'e8enog podrijetla, iz}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 njema\'e8ki}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12666780 h}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 almana}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12666780 ha}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 iz XVI. st.}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12666780 gdje im se mogu zate\'e6i prva popularna navo\'f0enja}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 (1932:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 194). Long ove \'93pasje\'94 predaje u }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12666780 njenim}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 iskonima povezuje s Hekatin}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid938039 om simbolikom (1984:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 264). Zvijezda asocirana za predaju \'93pasjih dana\'94 je najsjajnija stajnica zvije\'9e\'f0a Veliki pas i \'e8itavog no\'e6nog neba, Sirius. Nebeski smje\'9ataj uz lovca Oriona dovelo je do poglavitog nazivanja klasi\'e8nog latiniteta kao }{ \i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Canis}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , a tek potom kao }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Canicula}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 i }{ \i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Sirius}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 . Njegovo opa\'9eanje u drevnom Egiptu je bilo od klju\'e8ne poljodjelske i obredne va\'9enosti. Anti\'e8ki Rimljani su za vrijeme svibanjskih poljodjelskih sve\'e8anosti, u vrijeme kada se Sunce na nebu pribli\'9eava Siriusu, ovoj zvijezdi \'9ertvovali \'9atene. Nepovoljan utjecaj Siriusa se bilje\'9ei od Homera nadalje (Ilijada XXII, 26-31). \par \par Drugo ot\'e8itavanje polo\'9eaja nebeskog svjetlila koje je bezna\'e8ajno bez poznavanja vremena je opa\'9eanje }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 prijehodnica}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , planeta. Iz tog kruga dolazi naj\'e8e\'9a\'e6i hrvatski antroponim nebeskog postanja \endash Danica. \'c8e\'9a\'e6a je \'9eivotinjska eponimija ve\'e8ernjeg pojavljivanja planeta Venere (}{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Konjarica}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Gu\'9a\'e8arka}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 ), a takva dominira i nazivima koji se odnose na Veneru, no nejasno da li kao Danicu ili Ve \'e8ernja\'e8u (}{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Svinjarica}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Janj\'e8arica}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , }{ \i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Ov\'e8arica}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , \'e8ak i kao }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Volarica}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , mogu\'e6 e i kao Zorani\'e6eva }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Volopasnica}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 iz \'93Planina\'94). Postoji i niz naziva koji vjerojatno ciljaju na planete, no zasad ih nije mogu\'e6e ubicirati (}{ \i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Govedarica}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Kozarica}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 , }{ \i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 Kravarica}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 ). \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13174583 \par Na koncu se mo\'9ee dodati da \'e8esto prepoznavanje lika zeca unutar Mjese\'e8evog kruga nije zabilje\'9eeno kod Hrvata. Kako je to u svojem disertacijskom radu anketirao i prikazao Marin \'8a emudvarac, predaje koje su Hrvati vezivali za likove prepoznatljive }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid10429869 na Mjese\'e8evom licu u najve\'e6oj su mjeri sukladne predajama o nastanku Kumove slame (1946:12).}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13174583 \par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\brdrb\brdrdot\brdrw60\brsp20 \faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1917026 \par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1917026 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12666780 Prikladnost nebeskog svoda kao \'9akolske plo\'e8e za ustrajnu pouku u literaturi se mo\'9ee pratiti upe\'e8atljivim primjerima i van folklornih predaja. Jedna od poznatijih u\'e8 enih srednjovjekovnih pouka povezuje Plejade i egzoti\'e8nu pticu noj}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid2106495 . Kr\'9a\'e6anska simbolika je legendom o nojevom hranjenju pti\'e6a svojom krvlju znala prispodobiti Krista. Popularnost je ste kla i legenda da noj ne pola\'9ee jaja u pustinjski pijesak prije no \'9ato na no\'e6nom nebu ne vidi zvijezde Plejada. Potom kljunom iskopa jamu, polo\'9ei jaja, zatrpa je pijeskom i namah zaboravlja na potomstvo. Moralka iz bestijarija isti\'e8e}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid939964 uzor noja}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid2106495 }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid939964 koji obra\'e6a pozornost nebu da bi potom zanemario }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid10429869 svoje }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid939964 zemaljske }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7433997 spon}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid939964 e.}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12666780 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7098501 \par Nije slu\'e8ajno da no\'e6no nebo vrvi }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7433997 pokretnim }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7098501 \'9eivotinjama, upregnutima }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7433997 ma\'9atom }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7098501 u vjekovita gibanja i osobita pomicanja. Zvijezde u mitolo\'9akim likovima zvije\'9e\'f0a opisivane su i doslovno kao dijelovi tijela tih \'9eivotinja, pa smo u konvencionalnom nazivlju zaba\'9a tinili npr. "rame konja", "potkoljenicu", "bok" i "nos" zvije\'9e\'f0a Pegaz (\'9ato doslovno zna\'e8e imena zvijezda Markab, \'8aeat, Algenib i Enif), ili "rep lava", "\'e8elo", "le\'f0a lava", "dva mala rebra", "sjeve rni dio glave lava" i "grivu" (zvijezde Denebola, Algieba, Duhr, Hertan, Rasalas i Subra u zvije\'9e\'f0u Lava; Kunitzsch i Smart, Karpenko). Iz tih razloga no\'e6no nebo, primjerice, obiluje repovima. Njih po arapskom zna\'e8 enju asteronima Deneb nema manje od}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8804147 tuceta, od toga tri samo za dijelove "repa" u zvije\'9e\'f0u Kita (Kunitzsch i Smart, Allen).}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7098501 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid2106495 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1917026 Priroda je na no\'e6nom nebu \'e8ovjeka postavila pred pokretan okoli\'9a u kakvom se sna\'9aao s mnogim refleksijama, od kalendara do filozofskih apsoluta. }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15609025 L\'e9vi-Strauss je pripadno poglavlje "Mitologika" }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid10494722 (I:4) }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15609025 naslovio "dobro temperiranom astronomijom"}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid10494722 .}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15609025 }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1917026 \'c8ini se kako su taktovi raznih ritmova koji su se izmjenjivali ovim nezaustavljivim kru\'9e enjima kod zemaljskih opa\'9ea\'e8a prepoznati kao plesni koraci u kojima je naj\'e8e\'9a\'e6i figurativni i eponimijski partner bila \'9eivotinja. Sli\'e8no kao \'9ato sa svakim }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14048324 iznova }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1917026 napisanim slovom s po\'e8etka abecede crtamo uspomenu na rogato govedo, tako i sa svakim }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14048324 stupanje}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1917026 m u }{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14048324 vedru }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1917026 no\'e6}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14048324 kro\'e8imo u zagrljaj novog plesa za ravnanje svim drugim koracima diljem prostora i vremena.}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1917026 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7433997 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14048324 Navedena literatura:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16528642 Allen, Richard Hinckley. }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid792278 1963. [1899.] }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid792278 Star Names, Their Lore and Meaning.}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid792278 New York: Dover.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16528642\charrsid792278 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1200626 Aveni, Anthony F. 1993. }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1200626 Ancient Astronomers.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1200626 }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7222200 St. Remy Press and Smithsonian Institution.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1200626\charrsid1200626 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14879436 Le Boeuffle, Andr\'e9. 1977. }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14879436 Les noms latins d'astres et de constellations.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14879436 Paris: Les belles lettres.} {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14879436\charrsid14879436 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14879436 EA = arhiv popunjenih upitnica Etnolo\'9akog atlasa, sv. IV, pogl. 147, br. 1-2515. \par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0\pararsid13775543 {\insrsid1382428\charrsid13775543 Goodenough, Ward H.}{\insrsid14048324\charrsid13775543 1953. }{\i\insrsid1382428\charrsid13775543 Native Astronomy in the Central Ca}{ \i\insrsid14048324\charrsid13775543 rolines.}{\insrsid1382428\charrsid13775543 Phila}{\insrsid14048324\charrsid13775543 delphia: The University Museum.}{\insrsid1382428 \par }{\insrsid792278 Graves, Robert. 1974. [1955.] }{\i\insrsid792278 Gr\'e8ki mitovi}{\insrsid792278 . Sv. 1. Beograd: Nolit.}{\insrsid792278\charrsid792278 \par }{\insrsid14048324\charrsid13775543 Gurshtein, Alexander. 1994. }{\i\insrsid14048324\charrsid13775543 Dating the Origin of the Constellations by Precession.}{\insrsid14048324\charrsid13775543 Physics-Doklady, Vol. 39, No. 8, 575-578. }{\insrsid14048324 \par }{\insrsid6123985 Hugh-Jones, Stephen. 1979. }{\i\insrsid6123985 The Palm and the Pleiades.}{\insrsid6123985 Cambridge University Press.}{\insrsid6123985\charrsid6123985 \par }{\insrsid14048324\charrsid13775543 Jankovi\'e6, Nenad \'d0. 1951.}{\insrsid1382428\charrsid13775543 }{\i\insrsid1382428\charrsid13775543 Astronomija u predanjima, obi\'e8ajima i umotvorinama Srba.}{\insrsid14048324\charrsid13775543 Beograd: SAN.}{ \insrsid1382428\charrsid13775543 \par }{\insrsid13775543\charrsid13775543 Kale}{\insrsid13775543 , Jadran. 1989. }{\i\insrsid13775543 Asterizam Plejada u tradicijskim tuma\'e8enjima na podru\'e8ju Jugoslavije}{\insrsid13775543 (rukopis diplomskog rada). Zagreb.}{\insrsid1382428 \par }{\insrsid7433997 Kale, Jadran. 1995. }{\i\insrsid7433997 Izvori za etnoastronomiju.}{\insrsid7433997 U: Ku\'e8erin zbornik, str. 103-120. \'8aibenik: Gradska knji\'9enica "Juraj \'8ai\'9egori\'e6" i Astronomsko dru\'9atvo "Faust Vran\'e8i\'e6".}{ \insrsid7433997\charrsid7433997 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid6165709 Karplenko, Yu. A. 1985. }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid6165709 Nazvaniya zvezdnogo neba. }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid6165709 Moskva: Nauka.}{ \lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid6165709\charrsid6165709 \par }{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid8811033 Krupp, E. C}{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid14048324\charrsid3675111 . }{\insrsid14048324\charrsid13775543 19}{\insrsid8811033 91}{\insrsid14048324\charrsid13775543 . }{\i\insrsid8811033 Beyond the Blue Horizon}{\i\insrsid1382428\charrsid13775543 .}{\insrsid14048324\charrsid13775543 }{\insrsid8811033 Oxford University Press}{\insrsid14048324\charrsid13775543 .}{\insrsid1382428\charrsid13775543 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14879436 Kunitzsch, Paul, i Tim Smart. 1986. }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14879436 Short Guide to Modern Star Names and Their Derivations.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid6165709 Wiesbaden: Otto Harrassowitz.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid6165709 Long, Eleanor. 1984. }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid6165709 How the Dog Got Its Days: A Skeptical Inquiry Into Traditional Star and Weather Lore.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid6165709 Western Folklore, Vol. XLIII, 256-264.}{\insrsid6165709\charrsid6165709 \par }{\insrsid1382428\charrsid13775543 MacDonald, Joh}{\insrsid14048324\charrsid13775543 n. 1998.}{\insrsid1382428\charrsid13775543 }{\i\insrsid1382428\charrsid13775543 The Arctic Sky: Inuit Astronomy, Star Lore And Legend.}{\insrsid1382428\charrsid13775543 Toronto and Iqaluit: Royal Ontario Museum and N}{\insrsid14048324\charrsid13775543 unavut Research Institute.}{\insrsid1382428 \par }{\insrsid14879436 Mati\'e8etov, Milko. 1972. }{\i\insrsid14879436\charrsid13777282 Slovenska ljudska imena zvezd in predstave o njih. }{\insrsid14879436\charrsid13777282 }{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid14879436\charrsid14879436 Anzeiger f}{ \lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid14879436 \'fcr Slavische Philologie, VI. Wiesbaden.}{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid14879436\charrsid14879436 \par }{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid14879436\charrsid13777282 Miklo\'9ai\'e8, Fr. 1886.-1865. }{\i\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid14879436\charrsid13777282 Lexicon paleoslovenico-graeco-latinum.}{ \lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid14879436\charrsid13777282 Vindobonae.}{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid14879436 \par }{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid7676610 Mileti\'e6, \'8eeljko. 1995. }{\i\insrsid7676610\charrsid7676610 Astronomija i astrologija u mitraizmu.}{\insrsid7676610 U: Ku\'e8erin zbornik, str. 83-102. \'8aibenik: Gradska knji\'9enica "Juraj \'8ai \'9egori\'e6" i Astronomsko dru\'9atvo "Faust Vran\'e8i\'e6".}{\insrsid7676610\charrsid7676610 \par }{\insrsid14879436\charrsid7676610 Pleter\'9anik, M. 1894. }{\i\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid14879436\charrsid13777282 Slovensko-nem\'9aki slovar. Prvi del. }{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid14879436\charrsid13777282 Ljubljana. \par }{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid9200051\charrsid9200051 Scherer, Anton. 1953. }{\i\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid9200051 Gestirnnamen bei den Indogermanischen}{\i\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid10710389 V\'f6lkern. }{ \insrsid10710389\charrsid9778678 Heidelberg.}{\insrsid9200051\charrsid9778678 \par }{\insrsid15221049\charrsid15221049 Snedegar, K. V. 1992. }{\i\insrsid15221049\charrsid15221049 Prospects for Studying the Ethnoastronomy of Souther}{\i\insrsid6123985 n}{\i\insrsid15221049\charrsid15221049 Africa. }{ \lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid15221049\charrsid9778678 Publication de l'Observatoire }{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid6123985\charrsid9778678 Astronomique de Strasbourg, 41-47.}{ \lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid15221049\charrsid9778678 \par }{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid6165709\charrsid9778678 Suolahti, Hugo. 1932. }{\i\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid6165709\charrsid9778678 Die Hundstage (Namen in verschiedenen Sprach}{ \i\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid6165709\charrsid6165709 en). }{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid6165709 Niederdeutsche Studien: Festschrift Conrad Borchling. \par }{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid10429869 \'8aemudvarac, Marin. 1946. }{\i\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid10429869 Narodna vjerovanja o Mjesecu kod Hrvata (izvadak iz doktorske disertacije).}{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid10429869 Signatura biblioteke Bogoslovskog fakulteta u Zagrebu 10-00-97.}{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid10429869\charrsid10429869 \par }{\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid6165709\charrsid10429869 \'8akari\'e6, Ivan. 1858.-1861. }{\i\lang1031\langfe1050\langnp1031\insrsid6165709\charrsid10429869 Sveto Pismo staroga i novoga uvita. }{\insrsid6165709\charrsid9778678 Be\'e8. \par }{\insrsid1200626\charrsid1200626 Urton, Gary. 1982. }{\i\insrsid1200626\charrsid1200626 At the Crossroads of the Earth and the Sky. }{\insrsid1200626 University of Texas at Austin.}{\insrsid1200626\charrsid1200626 \par }{\insrsid6165709\charrsid1200626 Zorani\'e6, Petar. 1942. [1569.] }{\i\insrsid6165709\charrsid1200626 Planine. }{\insrsid6165709\charrsid1200626 Zagreb. \par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid1382428 \par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8664774 \par }}