{\rtf1\ansi\ansicpg1250\uc1\deff0\stshfdbch0\stshfloch0\stshfhich0\stshfbi0\deflang1050\deflangfe1050{\fonttbl{\f0\froman\fcharset238\fprq2{\*\panose 02020603050405020304}Times New Roman{\*\falt Times};}
{\f40\froman\fcharset0\fprq2 Times New Roman{\*\falt Times};}{\f39\froman\fcharset204\fprq2 Times New Roman Cyr{\*\falt Times};}{\f41\froman\fcharset161\fprq2 Times New Roman Greek{\*\falt Times};}
{\f42\froman\fcharset162\fprq2 Times New Roman Tur{\*\falt Times};}{\f43\froman\fcharset177\fprq2 Times New Roman (Hebrew){\*\falt Times};}{\f44\froman\fcharset178\fprq2 Times New Roman (Arabic){\*\falt Times};}
{\f45\froman\fcharset186\fprq2 Times New Roman Baltic{\*\falt Times};}{\f46\froman\fcharset163\fprq2 Times New Roman (Vietnamese){\*\falt Times};}}{\colortbl;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue255;\red0\green255\blue255;\red0\green255\blue0;
\red255\green0\blue255;\red255\green0\blue0;\red255\green255\blue0;\red255\green255\blue255;\red0\green0\blue128;\red0\green128\blue128;\red0\green128\blue0;\red128\green0\blue128;\red128\green0\blue0;\red128\green128\blue0;\red128\green128\blue128;
\red192\green192\blue192;}{\stylesheet{\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang2057\langfe1050\cgrid\langnp2057\langfenp1050 \snext0 Normal;}{\*\cs10 \additive \ssemihidden Default Paragraph Font;}{\*
\ts11\tsrowd\trftsWidthB3\trpaddl108\trpaddr108\trpaddfl3\trpaddft3\trpaddfb3\trpaddfr3\trcbpat1\trcfpat1\tscellwidthfts0\tsvertalt\tsbrdrt\tsbrdrl\tsbrdrb\tsbrdrr\tsbrdrdgl\tsbrdrdgr\tsbrdrh\tsbrdrv 
\ql \li0\ri0\widctlpar\aspalpha\aspnum\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1024\langfe1024\cgrid\langnp1024\langfenp1024 \snext11 \ssemihidden Normal Table;}}{\*\rsidtbl \rsid2036239\rsid2428976\rsid5664019\rsid5725586\rsid5906035\rsid5915529
\rsid6769551\rsid7948980\rsid8541667\rsid9765341\rsid9834175\rsid10120802\rsid10190494\rsid11238893\rsid11545153\rsid11757019\rsid12262226\rsid12585811\rsid12658954\rsid12986806\rsid13650691\rsid14835715\rsid15143804\rsid15339493\rsid15548723\rsid16015751
}{\*\generator Microsoft Word 10.0.2627;}{\info{\title Don Ivan Berak je u Murteru pobrojao \'93stare bratov\'9atine\'94 i \'93bratov\'9atine \'e8isto nabo\'9ene, koje imaju samo molitvenu du\'9enost\'94}{\author Jadran}{\operator Jadran Kale}
{\creatim\yr2012\mo4\dy4\hr9\min53}{\revtim\yr2012\mo4\dy4\hr9\min53}{\version2}{\edmins0}{\nofpages6}{\nofwords3115}{\nofchars17757}{\*\company  }{\nofcharsws20831}{\vern16437}}\paperw11906\paperh16838\margl1417\margr1417\margt1417\margb1417 
\widowctrl\ftnbj\aenddoc\hyphhotz425\noxlattoyen\expshrtn\noultrlspc\dntblnsbdb\nospaceforul\hyphcaps0\formshade\horzdoc\dghspace120\dgvspace120\dghorigin1701\dgvorigin1984\dghshow0\dgvshow3
\jcompress\viewkind4\viewscale152\pgbrdrhead\pgbrdrfoot\nolnhtadjtbl\rsidroot13650691 \fet0\sectd \linex0\headery709\footery709\colsx709\endnhere\sectdefaultcl\sftnbj {\*\pnseclvl1\pnucrm\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxta .}}{\*\pnseclvl2
\pnucltr\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxta .}}{\*\pnseclvl3\pndec\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxta .}}{\*\pnseclvl4\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxta )}}{\*\pnseclvl5\pndec\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl6
\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl7\pnlcrm\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl8\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang {\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl9\pnlcrm\pnstart1\pnindent720\pnhang 
{\pntxtb (}{\pntxta )}}\pard\plain \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang2057\langfe1050\cgrid\langnp2057\langfenp1050 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15143804 Jadran Kale: Prinos poznavanju pu\'e8ke pobo\'9enosti}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15143804 
\par }\pard \ql \li720\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin720\itap0\pararsid5915529 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid6769551 Sa\'9eetak:
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15143804 Na temelju arhivskih spisa \'9aibenskog Biskupijskog ordinarijata sa\'9eeti su neki me\'f0u podacima o pu\'e8koj pobo\'9enosti na otoku Murteru po\'e8etkom XX. stolje\'e6a.}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid6769551  Mjesta zavjetovanja i hodo\'e8a\'9a\'e6a, svetkovine, blagoslovi polja i nabo\'9ene udruge neki su me\'f0u podacima koje sadr\'9ei pismohrana po redovitom upisniku i sabrani odgovori na zasebne okru\'9enice.
}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15143804 
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15143804 
\par 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13650691 Ovaj prinos poznavanju pu\'e8ke pobo\'9enosti na otoku Murteru verzija je izlaganj}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226 a}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13650691  kojeg sam odr\'9e
ao na znanstvenom skupu "Murter i njegova \'9eupa u pro\'9alosti" rujna 1998. godine. Prirediteljima skupa dugujem zahvalnost na pozivu k uzorno ure\'f0enom okupljanju poznavatelja ovda\'9anje pro\'9alosti, a Biskupijskom ordinarijatu u \'8a
ibeniku zahvalu iskazujem na odobrenju rada u }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 Biskupijskom }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13650691 arhivu od 13. srpnja 1992. Odatle sam u svrhu spomenutog izlaganja prikazao podatke o nabo\'9e
nom \'9eivotu na otoku najve\'e6ma po\'e8etkom XX. st}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 olje\'e6a}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13650691 .}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0\pararsid16015751 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 Pu\'e8ka pobo\'9enost}{\lang1050\langfe1050\super\langnp1050\insrsid8541667\charrsid8541667 1}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751  je svoje istra\'9eiva\'e8e }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 na\'9ala }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751 ponajprije u europskim rimokatoli
\'e8kim sredinama. U Francuskoj se ovim temama od tridesetih godina }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 XX.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751  stolje\'e6a prvi bavio sociolog i stru\'e8
njak za kanonsko pravo Gabriel Le Bras, isti\'e8u\'e6i va\'9enost istra\'9eivanja pu\'e8kih vjerovanja i podru\'e8nih ina\'e8ica religijskog \'9eivota. Ve\'e6i je broj studija o pu\'e8koj pobo\'9enosti nastao i u Italiji i drugim zemljama prete\'9e
no rimokatoli\'e8kog stanovni\'9atva, potom u Gr\'e8koj i u drugim pravoslavnim zemljama, a najmanje u europskim protestantskim zemljama (}{\insrsid16015751 Badone}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751  1990:8).  U Njema\'e8
koj je pu\'e8ka pobo\'9enost predmet istra\'9eivanja posebne grane etnologije, }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751 Religionsethnologie}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751 . Nadovezuju\'e6
i se na vi\'9aesmislenost prevedenice ovog njema\'e8kog termina hrvatski etnolog nizom bliskih ili preklapaju\'e6ih pojmova isti\'e8e doma\'e6u neraspravljenost ove vrste istra\'9eivanja. To su: pu\'e8ka pobo\'9enost, pu\'e8ka religioznost, pu\'e8
ko vjerovanje, pu\'e8ko kr\'9a\'e6anstvo, pu\'e8ko katoli\'e8anstvo (Belaj 1991:159). U stru\'e8nim izdanjima engleskog govornog podru\'e8ja uvrije\'9een je pojam }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751 popular religion}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751  ili }{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751 popular religiosity}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751 , a susjedan mu je pojam gra
\'f0anske religije (}{\i\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751 civil religion}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751 ), s temama istra\'9eivanja poput }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 
nacionalnih vrijednosti, kulta nacije itd. (ameri\'e8ki sociolog Bellah i dr.).}{\lang1050\langfe1050\super\langnp1050\insrsid8541667\charrsid8541667 2}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 Na preglednom je mjestu}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751  uo\'e8eno}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751  kako je}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751  pu\'e8ka kr\'9a\'e6anska pobo\'9enost obilje\'9eena: 1) stremljenjem prema autonomiji}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751  vanliturgijskih formi}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751 , npr. kad svetkovine svetaca znaju biti va\'9enije od liturgijskih \'9atovanja, 2) nagla\'9aavanjem pobo\'9enosti i religijskih simbola kao posrednika k Bogu, kad se isti\'e8e Bo\'9e
ja prisutnost u prirodi, slikama, na mjestima i u predmetima vezanim za religiju, te s vremenom ova pomije\'9aanost religijskih i kulturnih \'e8injenja mo\'9ee toliko zasjeniti kulturnu dimenziju da u dugom trajanju iz vjerskih radnji mo\'9e
e izostajati svjes}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 t}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751 an religijski smisao, 3) iskazivanjem sna\'9enog osje\'e6aja Bo\'9eje prisutnosti u sv}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 akodnevnom \'9eivotu, kad je trajno Bo\'9eje}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751  uplitanj}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 e}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751  za dobro svoje djece mogu\'e6e potaknuti obe\'e6anjima i zavjetovanjima vjeruju\'e6ih, 4) skupno\'9a\'e6u doga\'f0aja i obreda, 5) osjetljivo\'9a\'e6u na religiozne doga\'f0
aje poput procesija ili hodo\'e8a\'9a\'e6a k sveti\'9atima ili svetim mjestima, shva\'e6enima kao vrhunci}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 ma}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751\charrsid16015751  vi\'9aegodi\'9a
njeg vjerskog iskustva, 6) isticanjem religioznog zna\'e8enja klju\'e8nih \'9eivotnih trenutaka, pri \'e8emu se poimanje ljudske patnje kao Bo\'9eje volje i tajne zna pomije\'9aati i sa fatalisti\'e8kom sastavnicom, 7) velikom va\'9eno\'9a\'e6u kri\'9e
a, stradanja i lika Isusa Krista, utjecanog u njegovoj mo\'e6i vi\'9ae nego imitiranog u njegovom \'9eivotu ili slije\'f0enom u njegovim u\'e8enjima, i 8) religijskom vrijedno\'9a\'e6
u slabih - siromaha, bolesnika, staraca i djece, gdje je odnos vjernika prema njima povezan s odnosom prema Bogu (Galilea 1987:441-442).}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12585811 
\par S etnologove to\'e8ke gledi\'9ata pu\'e8ka pobo\'9enost grani\'e8i s predajnim stavovima, primjerice, kada betinski \'9eupnik 24. V. 1902. bilje\'9ei navadu kri\'9eanja pred olujom tra\'9ee\'e6i njenu zabranu (br. 699/1902.). Drugu su }{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 takvu }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12585811 predaju \'9eupnici Murtera i Betine zabilje\'9eili u starijem }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 i}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12585811 zdvojenom spisu bez }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 \'e8itljive }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12585811 oznake godine:
\par 
\par }\pard \ql \li720\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin720\itap0\pararsid5915529 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12585811 "Dajemo znati [\'85] zgodu u\'e8injenu od
 nikih bavunac u cematoriju B. D. Marije u Gradini, gdi se oba komuna kopaju, da su otvarali greb pok. Tadie Jakov\'e8eva i druga gdi [ne\'e8itko] su njihova tilesa mrtva poradi nikih njihovih supersticijoni, da su bili [ne\'e8itko] uskozla\'e8
ji, koju stvar razumiv\'9ai Pere Jakov\'e8ev sin istoga Tadije, nahode\'e6i se nekontent od ove stvari, oti\'9aa je u taj grad \'8aibenik, i tu\'9ei je se vi\'e6u od zdravlja, gdi je bio usli\'9a
an, i poslao je kancelire i likare da izvide je li istina, i na\'9ali su da je, gdi su i nas paroke od Murtera i Betina zvali s librima od mrt[v]ih za znati od koliko su vrimena ukopani}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529  [\'85
]. U Betini na 10. VII. [ne\'e8itko], priponizne sluge paroki od Murtera i Betine."}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12585811\charrsid16015751 
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid13650691 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 Vezav\'9ai se uz liturgiju, i}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9834175 staknuta}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751  to\'e8ka pu\'e8ke pobo\'9enosti na otoku Murteru je }{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15548723 crkva Gospe od Karava\'f0a u Tisnom. }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid7948980 Iz ordinarijata se o tomu pi\'9ae ovim rije\'e8ima: "[\'85] u ovoj biskupiji obstoji sveti\'9a
te Bl. Dj. Marije u Vrhpolju blizu \'8aibenika i Bl. Dj. Marije pod naslovom Karava\'f0a u Tiesnomu. Spomenuta sveti\'9ata su posje\'e6ivana brojno i izvan biskupije, u dneve stanovite 15. VIII. i 5. IX. te 26. V., a bogoljubstvo je uvrie\'9eeno od vi\'9a
e stolje\'e6a, osnovano na raznim milostima [\'85]" (br. 1502/1902.). }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15548723 31. svibnja 1905. godine ti\'9anjanski \'9eupnik zbog broja upisanih misa moli dozvolu ot\'e8itati ih u drugim crkvama bisku
pije: "Patron crkve Bla\'9eene Gospe od Karava\'f0a Gosp. Fran Gelpi pridao mi je brojem 101 misu, zadu\'9ebinom od kruna 2 svaku, upla\'e6enih od raznih bogoljubnika na 26. teku\'e6
eg [mjeseca]", a 19. svibnja 1908. anticipira "dopust da se Sv. Mise primljene na 26. V. o. g. kod G. od Karava\'f0a u Tiesnom uzmognu izgovoriti u bilo kojoj crkvi biskupije". 2. lipnja 1913. molba za izgovaranje 352 sv. mise Gospe od Karava\'f0
a odnosi se na "izgovaranje van biskupije".}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid2036239  Obe\'e6ane zavjete su \'9eupnici bili skloni preina\'e8iti ne bi li preveliku obvezu vjernika u\'e8inili dohvatnijom (}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9765341 Tisno, 1464/1902.).}{\lang1050\langfe1050\super\langnp1050\insrsid8541667\charrsid8541667 3}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid16015751 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15548723 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9765341 Posebno nastojanje vjernika koncem XIX. i po\'e8etkom XX. st. predstavlja zauzimanje za pjevanu glagolja\'9aku misu}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667 , napose}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9765341  na svetkovinu sv. \'c6irila i Metoda. Na molbu skupine Betinjana za pjevanu glagolja\'9aku misu 24. V. odgovara se kako po odluci Sv. Kongregacije obreda 13. II. 1902. biskup nije ovla\'9aten udijeliti tra
\'9eenu dozvolu jer za biskupiju jo\'9a nije sastavljen popis glagolja\'9akih \'9eupa}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid11545153 , dozvoljavaju\'e6i \'9eupniku don Ciril}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667 u}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid11545153  Studen\'e8i\'e6u na taj dan ubudu\'e6e \'e8itati tihu sv. misu "glagolja\'e8ki"}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9765341  (br. 682/1904.)}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid11545153 
. Odmah potom moljen je Sv. Otac "da ga se uoblasti da mo\'9ee unapried dozvoliti pjevanu misu na sv. \'c6irila i Metoda" (689/1904.). Nakon odluke Sv. Kongregacije obreda od 18. XII. 1906. da \'e6e se mo\'e6i glagoljati u onim \'9e
upama gdje se ta tradicija neprekinuto obdr\'9eava najmanje od 1868. prikupljeni su odgovori \'9eupa na okru\'9enicu o prisutnoj ukupnoj glagolja\'9akoj ba\'9atini}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5906035 , te 24. VII. 1907. }{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9834175 utvr\'f0e}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5906035 no 12 glagolja\'9akih \'9eupa, a me\'f0u njima i \'9eupa u Murteru, \'9eupa u Betini i kapelanija u Jezerima.}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9765341 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid11757019 
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0\pararsid11757019 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid11757019 Iz Tisnog je \'9eupnik Ante \'8aare 8. VII. 1907. odgovorio da u uredu ima glagolja\'9ake upisnike ro\'f0enih, vjen\'e8
anih i umrlih 1614.-1620., te upisnike 1620.-1742. vo\'f0ene latinski i glagolja\'9aki, kao i dva misala (br. 1083/1907.). U Betini je glagolja}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226 l}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid11757019 
o do 1860. dok sada\'9anji \'9eupnik "pjeva }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226 S}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid11757019 v. }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226 M}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid11757019 
isu latinski a pjeva\'e8i odgovaraju hrvatski" (iz izvje\'9a\'e6a dekanskog poho\'f0enja 28. XI. 1906., br. 1715). Za Jezera se izvijestilo da ne podmiruju pitani kriterij, no "\'9eupa je glagolja\'e8ka", a najop\'9airniji odgovor dao je 14. VII. 1907. 
\'9eupnik Murtera don Nikola Plan\'e8i\'e6:
\par 
\par }\pard \ql \li720\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin720\itap0\pararsid15143804 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid11757019 "[\'85] Kad bi se dr\'9ealo strogo jedino slova poklonite Odluke 18. XII. 1906. Sv. Zbora Obreda, ova \'9eupa, na \'9e
alost, ne bi imala biti ubrojena me\'f0u \'9eupe glagolja\'e8ke. Ne mo\'9ee ipak pokorni podpisanik, uz sve du\'9eno po\'9atovanje, pritajiti svoje \'e8u\'f0enje \'e8udnomu pravilu, po kojem bi u\'9e
ivale povlasticu glagolskog jezika samo one crkve, u kojima se tek 'ab anno 1868. sine intermissione' glagoljalo, kao da je ta povlastica tek od Pape Pija IX. S. U. udieljena! 
\par Ne smjede tako\'f0er primu\'e8ati sada\'9anju zabrinutost svojih \'9eupljana [\'85]. Ta, ako ikoja (i premda se 'ab anno 1868.' nije 'sine intermissione' glagoljalo) ova je \'9e
upa, i to non coniectura aliqua, nego po pravu (bar do 18. XII. 1906.) glagolja\'e8ka. 
\par Jo\'9a kad se je utemeljila, bila je ova \'9eupa glagolja\'e8ka. Prve uredovne matice, sve do godine 1706., napisane su glagolicom. I svi spisi, ra\'e8uni itd. bratov\'9atina, i to do nedavno, pisani su tako\'f0
er glagolicom. Glagolskih nadpisa ima i na pragovima starih ku\'e6a. Na samom glavnom oltaru \'9eupske crkve, sagra\'f0enom pod konac XIII. vieka, uklesan je u mramoru kip Sv. \'c6irila sa glagolskim nadpisom. Crkva imade stari glagolski misal, i
 starih rituala hrvatskih raznih izdanja. Svi obredi, sva slu\'9eba Bo\'9eja obavlja se hrvatskim jezikom, osim Sv. Mise, koju sve\'e6enik sam govori latinski. I sami Prepo\'9atovani Biskupi, kad do\'f0u u Pastirske Pohode, davaju odrie\'9a
enje mrtvim hrvatski. \'8eupnika glagolja\'9aa bilo je i nakon uvedenja latinice u maticam. Zadnji \'9eupnik glagolja\'9a D. Jakov Skra\'e8i\'e6 umro je 1823. Ipak i nakon njega, kad bi do\'9ao glagolja\'9a
, pjevao bi Sv. Misu glagolski, ne samo bez prigovora sa bilo koje strane, nego i na veliko zadovoljstvo svih \'9eupljana. I kroz ovo 16 godina, \'9ato je podpisanik ovdje \'9eupnikom, riedko je koja godina, a da nije vi\'9a
ekrat u godini pjevao, u raznim prigodam, sve\'e6enik glagolja\'9a Sv. Misu glagolski, i tim obveselio \'9eupljane, koji \'e8eznu za glagoljicom. 
\par Istu povlasticu glagolicom u\'9eiva i Betina. Od svog obstanka do nedavno pripadala je ovoj \'9eupi, pa\'e8e je onamo zadnji \'9eupnik glagolja\'9a D. Ive Valenta umro tek godine 1860." (1119/1907.)
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0\pararsid11757019 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid2428976 
\par Va\'9eni su i odgovori na drugu okru\'9enicu iz 1907., kojom se zbog ure\'f0enja \'9akolskih ferija pitalo za svetkovine po \'9eupama. Iz Jezera se dojavilo "sljede\'e6
e dneve koje ovdje narod svetkuje: 20. II., obhodnji dan, kad je bio dobavljen kip Gospe od Ruzarija, Petak pred Cvjetnicom: Gospa od Sedam \'8ealosti, 25. IV. Markovo, 5. V. sv. Kastancije, 26. V. Gospa od Karava\'f0a, 6. VI. posve\'e6
enje Crkve, 13. VI. sv. Ante, 24. VI. sv. Ivan Krstitelj, 16. VII. Gospa od Karmena, 21. XI. titular, 24. XI. sv. Ivan Trogirski, 31. XII. sv. Silvestar" (495/1907.). }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12658954 
\par 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid2428976 Iz ti\'9anjanske \'9eupe kao "pravi sveta\'e8nici" dojavljeni su dani "7. I. zavjetni dan, 27. I. zavjetni dan}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12658954  (sv. Ivan Zlatoust)}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid2428976 , 3. II. sv. Bla\'9e, 19. III. sv. Josip, 25. IV. sv. Marko, 26. V. Bl. Djevica Marija od Karava\'f0a (hodo\'e8a\'9a\'e6e), 13. VI. sv. Ante Paduanski, 24. VI. sv. Ivan Krstitelj}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12658954 , 16. VII. Bl. Dj. Marija od Karmela, 20. VII. sv. Ilija, 26. VII. sv. Ana, 27. VII. sv. Kristofor, 21. XI. Prikazanje Bl. Dj. Marije, 30. XI. sv. Andrija" (457/1907.).}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid2428976 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12658954 
\par \'8eupnik Murtera izvjestio je idu\'e6e dane: "19. III. sv. Josip, 3. V. Na\'9aa\'9a\'e6e sv. Kri\'9ea, 8. V: Mala Miholja, 26. V. Gospa od Karava\'f0
a, 13. VI. sv. Antun Padovanski, 24. VI. sv. Ivan Krstitelj, 16. VII. Gospa od Karmela, 21. XI. Gospa od Zdravlja, 6. XII. sv. Nikola" (970/1907.). Odgovor kojeg je 11. III. 1907. uputio \'9eupnik Betine Petar Melada, na\'9ealost, nije na mjestu
 (455/1907.). U prepisci iz 1905.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid14835715  razabiru se lokalna \'9atovanja u Tisnome na 26. V., te u Betini, Murteru i Jezerima na 8. IX. (kao i u Skradinu, Gradcu i \'9aibenskom Varo\'9a
u), dok se 1910. iz Tisnoga potrebne dozvole pitalo za svetkovinu sv. Martina.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15339493  11. II. 1914. betinski \'9eupnik brzojavno moli dopu\'9atenje odr\'9eavanja procesije istog dana: "Odu\'9a
evljeni narod kipom moli dozvolu procesije danas. \'8eupnik." (329/1914.), dok 5. XII. pita o pravljenju "\'9apilje Lourdske Gospe" (1881/1914.).}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15143804  Te je godine \'9eupnik Jezera doz
volu procesije i blagoslova pitao za kip Gospe Karmenske (1130/1914.).}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12658954 
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid11757019 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 Taksativne preglede stanja u \'9eupama nude pastoralni pohodi}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15143804  biskupa}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529  (me\'f0u ostalima, 8. VI. 1908. na 
\'e8itavom Murteru, 6. i 7. III. 1913. u Betini) i }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15143804 dekana}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529  (me\'f0u ostalima, 20. XII. 1906. u Murteru)}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15143804 
, kao}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529  i zapisnici primopredaja me\'f0u \'9eupnicima (me\'f0u ostalima, u \'9eupi Jezera, br. 323 i 1889/1913. od 4.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667  velja\'e8e).}{
\lang1050\langfe1050\super\langnp1050\insrsid8541667\charrsid8541667 4}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 
\par 
\par Blagoslovi polja, kako pi\'9ae ti\'9anjanski \'9eupnik 10. velja\'e8e 1901., \'93po\'e8imlju prvim mar\'e8enim petkom, pa se prote\'9eu sve do Uza\'9aa\'9a\'e6a Gospodinova, a u Primo\'9atenu sve do jematve\'94. U pismu koje je u\'9e
ivalo odobrenje biskupijskog ordinarijata on zagovara \'93obi\'e8ni blagosov [!] polja \'9ato je u \'9a\'e6avetu\'94 i navodi:
\par 
\par }\pard \ql \li720\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin720\itap0\pararsid8541667 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 \'93U ovoj \'9eupi i u ovom dekanatu, a mislim i u mnogim \'9eupama biskupije, obi\'e8aj je blag
osivati polja iz knjige kojoj [je] naslov \lquote Pokripljenje umiru\'e6ih\rquote  od d. Luke Terzi\'e6a. Znadem zaista, da je ta knjiga zabranjena u spljetskoj biskupiji, a mislim da bi ju se imalo i svakud zabraniti, jer je kao stvorena da podr\'9e
i i [ne\'e8itka rije\'e8] praznovjerje u puku. U njoj na svakoj stranici ima govora o vukodlacim, vi\'9a\'e6icam, \'e8arovnicima i \'e8arovnicam, sablaznim itd., a u blagoslovu polja to je poglaviti ingredient. \'8e
upnici ne mogu sami po sebi da zabace taj obi\'e8aj i tu knjigu jer puk, koji joj privikao i koji ju donekle i na pamet znade, ustao bi proti njima. [\'85] Mogu\'e6e, da bi ovdje-ondje bilo mrmljanja ali bi sve to za kratko leglo i minulo ko \'9a
to je puk u brzo privikao novom blagosovu vode. [\'85]\'94
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 
\par Za blagoslove polja dozvole su se pitale 10. VI. (}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid6769551 "blagoslov maslina s egzorcizmom", }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 
Betina, br. 1207/1928.), 27. VI. (Murter, 1307/1928.), 16. VII. (Tisno, br. 1144/1914., \'93dopust obaviti vanrednu procesiju u polju\'94), 29. svibnja (Betina, br. 925/1910., ex offo: \'93Moli dozvolu obaviti procesiju proti skakavcim\'94, od \'9e
upnika don Krste Sto\'9ai\'e6a: \'93Doista neizmjerni broj \'9akakavaca brzo uni\'9atava svaku osobito pitomu zelen\'94) i dr. Na molbu izvanrednog blagoslova polja u Betini 6. srpnja 1903. biskupski ordinarijat zamjera \'9ato se \'93
zakletvama proti nametnicima a osobito \'9eilo\'9ederi [\'85] narod odvra\'e6a od sa\'f0enja amerikanske loze\'94 (br. 1060/1903.).}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid15143804  }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12986806 Uz }{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid6769551 rad u vinogradu vezan je i dopis iz Tisnog 27. VIII. 1914. "usljed osobitih okolnosti, da se dozvoli puku trgati u blagdane na 13., 20. i 27. rujna" (1362/1914.).}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 
\par 
\par Don Ivan Berak je u Murteru 15. svibnja 1914. u odgovoru na okru\'9enicu biskupijskog ordinarijata o kr\'9a\'e6anskim dr}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226 u}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 \'9e
bama od 1. studenog 1913. pobrojao \'93stare bratov\'9atine\'94 i \'93bratov\'9atine \'e8isto nabo\'9ene, koje imaju samo molitvenu du\'9enost\'94. Me\'f0u prvima su bratov\'9atina sv. Ante (osnovana 13. VI. 1713. a potvr\'f0ena 13. VI. 1847., s 50 \'e8
lanova), bratov\'9atina Bla\'9eene Gospe od Gradine (osn. 15. IX. 1766., potv. 28. X. 1881., 51 \'e8l.), bratov\'9atina Bla\'9eene Gospe od Karmela (os. 16. VII. 1729., potv. 16. VII. 1847., 46 \'e8l.), bratov\'9atina sv. Roka (osn.  16. VIII. 1739. \'93
u vrijeme ku\'9ene bolesti\'94, potv. 16. VIII. 1878., 56 \'e8l.), bratov\'9atina sv. Duha (osn. 19. VI. 1753., potv. 10. VI. 1878., 56 \'e8l.) i bratov\'9atina sv. Mihovila Arhan\'f0ela (osn. 30. IX. 1764. \'93u vrijeme ku\'9ene bolesti\'94
, potv. 8. IX. 1878., 90 \'e8l.). Me\'f0u drugima su bratov\'9atina Presv. Ruzarja (osn. 18. XI. 1892., 351 \'e8l.), bratov\'9atina Bla\'9eene Gospe od Karmina (osn. 2. V. 1807., potv. 7. VII. 1876., 1169 \'e8
l.), Vojska Srca Isusova proti psovki (osn. 28. VIII. 1910., 162 \'e8l.), Dru\'9atvo malenih podvornika i podvornica Isusu u Presv. Oltarskom Sakramentu (osn. 15. II. 1914., 29 \'e8l.), Dru\'9atvo djevoja\'e8ko za naknadnu sv. pri\'e8est pod za\'9a
titom Presv. Srca Isusova (osn. 8. IX. 1910., 85 \'e8l.) te \'93u izgledu\'94 Dru\'9atvo Svagdanjeg Klanjanja Isusu u Presv. Sakramentu i Hrvatsko katoli\'e8ko omladinsko dru\'9atvo.
\par 
\par Okru\'9enica je iz Tisnog dobila odgovor 30. prosinca 1913. s popisom bratov\'9atine Bl. Gospe od Karava\'f0a (osn. 1900. sa 120 \'e8l.), bratov\'9atine Presv. Oltarskog Sakramenta (\'93od pamtivijeka\'94, 60 \'e8l.), bratov\'9atine Bl. Gospe od Ru\'9e
arija (\'93od pamtivijeka\'94, 50 \'e8l.), bratov\'9atine sv. Ante (\'93od pamtivijeka\'94, 45 \'e8l.), bratov\'9atine sv. Martina (\'93od pamtivijeka\'94, 15 \'e8l.), bratov\'9atine sv. Andrije (\'93od pamtivijeka\'94, 10 \'e8l.) i bratov\'9a
tine sv. Ilije (osn. 1895., 10 \'e8l.) kao \'93starih bratov\'9atina\'94, te bratov\'9atine Presv. Ru\'9earija (osn. 1898., 345 \'e8l.), bratov\'9atine Vje\'e8nog Ru\'9earija (osn. 1900., 116 \'e8l.), bratov\'9atine Bl. Gospe od Karmina (osn. 1898., 818 
\'e8l.), Skup\'9atine Presv. Srca Isusova i Apostolstva molitve (osn. 1899., 330 \'e8l.), Udruge Svagdanjeg Klanjanja Presv. Olatsrkom Sakramentu (osn. 1909., 313 \'e8l.) kao \'93bratov\'9atina \'e8isto nabo\'9enih\'94, kao i \'93novijih kr\'9a\'e6
anskih udruga\'94: Hrvatsko katoli\'e8ko mladena\'e8ko dru\'9atvo (osn. 1912., 25 \'e8l.) i Dru\'9atvo djevojaka za naknadnu Sv. Pri\'e8est na \'e8ast Presv. Srca Isusova (osn. 1913. sa 60 \'e8lanica).
\par 
\par Iz Betine je na ovu okru\'9enicu odgovor stigao 28. svibnja 1914.: \'93U \'9eupi postoje odavna bratov\'9atine Presv. Sakramenta, sv. Kri\'9ea, sv. Josipa, Gospe od Karmela i sv. Antuna. Svaka ima svoj oltar, koji uzdr\'9eaje po sebi godi\'9anjom pla\'e6
om i dobrovoljnim doprinosima. Svaka ima godi\'9anju skup\'9atinu za imenovanja nove uprave, sastoje\'e6e od tri lica: sudac, blagajnik i sakristan, te i za pregledanje ra\'e8una. Oltari su im u dobrom stanju. Pogrije\'9aka, \'9ato \'9eupnik nema pristu
pa, niti ikakova prava.\'94 Dalje se nabraja bratov\'9atina sv. Ru\'9earija od 1889. s najvi\'9ae 120 \'e8lanova (\'93I ova ima svoj oltari\'e6, ne za Misnu porabu, na kojem se nalazi smje\'9atena jedna prilika Gospe, umjetnine starinske gr\'e8ke\'94
, s procesijom na popodne blagdana), potom Dru\'9atvo svagdanjeg klanjanja (osn. 1910., najv. 70 \'e8l.), Djevoja\'e8ko dru\'9atvo pod za\'9atitom Bezgrije\'9ane Djevice (osn. 1910., 46 \'e8l., s kipom i barjakom), Dru\'9a
tvo malih podvornika (osn. 1913. s djecom od 7. do 9. god. starosti te najv. 60 odraslih \'e8lanova koji pla\'e6aju 10 para \'e8lanarine i imaju barjak, \'93Dru\'9atvo ima [\'85
] zabavice s igrom tombole i s laternom magicom te kinematografom malim za djecu, pri kojima im \'9eupnik re\'e8e koju besjedu uzgojnu\'94), i Katoli\'e8ko mladena\'e8ko dru\'9atvo (osn. 1914. s 15 mladi\'e6a 13.
-16. god., dvoranom sa stolom za novine, 8 listova i 70 knjiga).
\par 
\par Odgovor iz Jezera od 28. travnja 1914. naveo je bratov\'9atinu sv. Antuna sa 60 \'e8lanova, bratov\'9atinu sv. Roka sa 40 \'e8lanova, bratov\'9atinu Gospe od Ruzarja sa 40 \'e8lanova, bratov\'9atinu Gospe od Karmela s 36 \'e8lanova, bratov\'9atinu sv. Kri
\'9ea s 20 \'e8lanova i bratov\'9atinu sv. Ivana s 20 \'e8lanova. \'93Svaka bratov\'9atina posjeduje zemalja koje bra\'e6a besplatno obra\'f0uju, a prihodom istih svaka uzdr\'9ei i kiti svoj oltar.\'94}{
\lang1050\langfe1050\super\langnp1050\insrsid9834175\charrsid9834175 5}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9834175 
\par Ovakva \'9eiva slika pu\'e8ke pobo\'9enosti kakvu su nam iz vremena mladosti dana\'9anjih seniora ostavili murterski \'9eupnici mo\'9ee poslu\'9eiti da s arhivskim spomenima i signaturama pod rukom podrobnije pretresemo sje\'e6
anja i dokumente svojih lokalnih sredina.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid10120802  Dr\'9eimo li pred o\'e8ima novije povijesne preglede, poput fra Soldinog iz obljetni\'e8ke godine biskupije, lokalna \'e6
e se povijest i duhovna stremljenja prepoznati u \'9airem okviru svojeg vremena. Nadam se da \'e6e \'e8itatelju pri takvom duhovnom putovanju ovo kratko \'9ativo biti od pomo\'e6i.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9834175 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5915529 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5906035 
\par 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667 Napomene}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid5906035 
\par 
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0\pararsid12262226 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667 1 - }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226\charrsid12262226 \'93Izvanliturgijski sveti \'e8
ini koji se obavljaju bilo u crkvi, bilo izvan nje, neovisno o tome da li ih predvodi sve\'e6enik ili netko od vjernika.\'94 Emanuel Ho\'9ako: \'93Sadr\'9eajne i povijesne odrednice razvoja i istra\'9eivanja pu\'e8ke pobo\'9e
nosti. U: Bogoslovska smotra 53/1983., 2/3, 194-206. V. i odre\'f0enje iz uvoda tematskog zbornika: \'93(\'85) ona neformalna, neslu\'9ebena \'e8injenja, vjerovanja, i na\'e8ini religioznog izra\'9e
avanja kojima manjka formalno odobrenje ustanovljenih crkvenih poredaka\'94 (Badone 1990:5-6).}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226\charrsid12262226 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667 2 \endash  Za pu\'e8ku pobo\'9enost se \'e8esto podcrtava}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226\charrsid12262226  }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667 kako}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226\charrsid12262226  u rimokatoli\'e8koj zajednici narodi Sredozemlja vi\'9ae nagla\'9aavaju sve\'e8arska obilje\'9e
ja od naroda europskog sjevera, dok je za narode atlantskog ruba osobenije upravljanje k eshatolo\'9akim gledi\'9atima vjere. Pravoslavne crkve, popustljivije od rimokatoli\'e8ke, uspje\'9ano su uklapale vjerske prakse u religijske zasade, a sama je gr
\'e8ka pravoslavna crkva u formalni poredak uklju\'e8ila i mnoga vjerovanja i navade koji bi drugdje bili dr\'9eani praznovjernima.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226  Protestantizam, pak, st}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226\charrsid12262226 je\'9anjava jaz izme\'f0u slu\'9ebene i pu\'e8ke pobo\'9enosti odmaklim procesima racionalizacije, gdje izostaju npr. sveta\'e8ka \'9atovanja (Badone, 1990.). }{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667 
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0\pararsid8541667 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667 3 - Biskupijski arhiv sadr\'9ei i dopise vezane za druge murterske crkve, me\'f0
u ostalim spisima za Gospu od Gradine (br. 171/1904., 2633/1928.),  Gospu od Tarca (288/1904., 1022/1907.), kapelu na \'8eutu (855/1914.) i dr. Nadbiskupski ordinarijat u Zadru uputio je 31. VII. 1906. dopis s upitom doma\'e6
em ordinarijatu "je li voljan da \'9eupnici ove biskupije koji grani\'e8e sa \'9eupom Sali priznaju jurisdikciju \'9eupnika Sali na Kornatskim otocima" (br. 1108).
\par 
\par 4 - Pod \'9eupnim pe\'e8atom spominje se i matrikula bratov\'9atine Gospe iz 1629. \'93napisana glagolja\'e8ki\'94, \'93jedna knjiga ra\'e8una omotana pergamenom napisana glagolja\'e8ki\'94, \'934 knji\'9eice ra\'e8una crkvenih glagolja\'e8k
i napisane i imovnik\'94, a pod pe\'e8atom crkovinarstva me\'f0u ostalim i \'93Badnjarija tj. ku\'e6a u kojoj se mliju masline\'94.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9834175  }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667 
Crkovinarstvo u Murteru 1912. godine izvje\'9a\'e6uje o uljarskoj pogodbi pod br. 806 i 1040 godi\'9anjeg upisnika prepiske biskupijskog ordinarijata.
\par 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid9834175 5 \endash  1910. godine Betina je imala 1371 stanovnika, Jezera 707, Tisno 1689 i Murter 1894 stanovnika.
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667 
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0\pararsid12262226 {\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667 
\par Literatura:}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667\charrsid12262226 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226\charrsid12262226 Badone, Ellen (ur.): \'93Religious Orthodoxy and Popular Faith in European Society.\'94 Princeton, N.J.: Princeton U. P., 1990.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667\charrsid12262226 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226\charrsid12262226 Badone, Ellen: \'93Introduction.\'94 U: Badone (ur.), 1990., 3-23.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667\charrsid12262226 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226\charrsid12262226 Belaj, Vitomir: \'93Kulturolo\'9aka obilje\'9eja hodo\'e8a\'9a\'e6enja.\'94 U: Dometi 24(1991.)1-3:156-161.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667\charrsid12262226 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226\charrsid12262226 Galilea, Segundo: \'93Popular christian religiosity.\'94 U: Encyclopedia of religion (Mircea Eliade, ur.), New York i London: Macmillan i Collier, 1987., XI, 440-442.}{
\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid12262226 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid8541667 
\par }{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid10120802 Soldo, fra Josip Ante: "Kratka povijest \'9aibenske biskupije o 700. obljetnici." \'8aibenik: Biskupijski ordinarijat, 1997.}{\lang1050\langfe1050\langnp1050\insrsid10120802\charrsid12262226 
\par }}