ŠĻą”±į>ž’  ž’’’     ’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’ģ„Į5@šæ,bjbjĻ2Ļ2+6­X­XŃTĄ’’’’’’ˆ¤¤¤^DFFFZ"r"r"r8Zr“s“ZGŸ’ĪsĪs"šsšsšs—Ž—Ž—Ž¢›¤›¤›¤›¤›¤›¤›$Ł R+£lț9Fʏ‹‡ —ŽĘĘČ›FFšsšs›ŸŖ˜Ŗ˜Ŗ˜ĘFšsFšs¢›Ŗ˜Ę¢›Ŗ˜ Ŗ˜Ź˜FFŹ˜šsĀs šÖXł„Ė"rʏČŹ˜V™LŸ0GŸŹ˜—£Ž˜—£Ź˜ZZFFFF—£FŹ˜Œ—Ž>Վ,Ŗ˜$%”—Ž—Ž—ŽČ›Č›ZZDAžD„-Ž˜ZZžD Jšašdšršašnš šKšašlšeš TšEšMšAšTšSšKšIš šOšDšAšBšIšRš šIšZš šKšAšLšEšPšIšNšAš Kada je znameniti dio rukopisne ostavatine fra Josipa Jurina, trosvea ani rje nik Calepinus trium linguarum, jednom bio liaen svoje u iliane namjene, namjernici k ovim listinama ponajprije su isticali vrijednost njegova hrvatskog stupca. Ve Fran Kurelec Akademiju izvjeauje:  Rije ij sam, koliko mi putovanje i prepisivanje dalo, podosta prikupio, nu prilike propustit ne mogu, da slavnu akademiu ne pozovem pribaviti rukopis pokojnoga otca Jurina, u kom su skupljene rije i okolice `ibeni ke (Kurelec, 233). Najpomniji Jurinov poznavatelj, Marko Kosor, cijeni da njegovi Kalepini  sadr~avaju bogatu riznicu dobrih narodnih rije i, za koje sam ustanovio da ih govori narod pia eva rodnog kraja (Kosor 1955., 139). Zanimatelj e i danas u dva Kosorova rada nai vrstan pregled ovoga leksikografskog vrela necrpljenoga za Akademijin rje nik (isti, 1955. i 1957.), kao i njegove tiskane gramatike (isti, 1953.). Svraajui pozornost na sadr~aj hrvatskog stupca najveega od tri sveska Jurinovih Kalepina, na ovome emo mjestu taj dio Jurinova leksikografskog gradiva pokuaati predstaviti na druga iji na- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  in od pristupa u uzornoj Kosorovoj studiji. Njegova dva rada i nadalje ostaju pouzdanim vodi em za rijetkost ili jedinstvenost Jurinovih hrvatskih rje ni kih natuknica. Ovdje bi, pak, hrvatsko blago Jurinova rje nika imalo biti taksonomijski sa~eto, pristupom prili nom ne toliko jezikoslovcu koliko openitijem zanimatelju za baatinu. Takvo prikazivanje sadr~aja hrvatskog stupca Jurinovih Kalepina sadr~i neka zadana ograni enja. Izdvajanje gradiva iz Kalepina ovom zgodom nije bilo omogueno potporom za jezikoslovni rad, ve usputnom posveenoau uz dijakronijsko oslikavanje etnografskih muzealija za stalni postav }upanijskog muzeja u `ibeniku, emu su Jurinovi spisi dragocjeno popisno vrelo, kao i za pripravu gradskog sveska knji~nog niza Muzeja o ovdaanjem folkloru. Stoga je razumljivo da je pri etnoloakom izdvajanju oko aest tisua rje ni kih natuknica propuateno uklju iti i neke zanimljive pojmovne razrede, poput rije i vezanih uz optiku, ili podrazrede, kakve su unutar ~ivotinja mitske ili egzoti ne ~ivotinje, zbog njihove manje va~nosti za uspostavljanje taksonomije kulture ~ivljenja. Neuvraten je i niz prevedenica za egzoti ne sadr~aje iz klasi nih spisa (npr.  pie od vina i krvi , assaratum), kao i neodreeni prijevodi ( nika trava ,  nika riba i sl.). Takoer nisu uvrateni i neki ve cjelovito obraeni razredi, poput fitonimije, ornitonimije i pojmova vezanih uz godianje svetkovine. Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  Rije i izdvojene iz rje nika slijede po svojim tematskim pripadnostima. U prvom se je redu pokuaalo doi do leksikografskog opisa kue, noanje, zanata, hrane i drugoga, i sve to rije ima sa svojom ~ivom razgovornom vrijednoau  bilo u pia evo vrijeme, ili od njegova doba do danas. Provjeravanje razgovornoga ili u enog postanka Jurinovih hrvatskih prevedenica za klasi ne pojmove le~alo je izvan strukovnih i vremenskih mogunosti na raspolaganju za ovo listanje njegova rje nika, te su, stoga, po uspostavljenim popisnim klju evima nizane sve pripadne rije i, i govorne potvrenice i novokovi. Cjelovitost pojmovnih razreda va~nih za onodobnu kulturu ~ivljenja mo~e se pretpostaviti u injenom opairnoau odabira. Premda se je Jurinove izraze nastojalo vjerno prenijeti, zbog pravopisnih i slovopisnih bi dvojbi pobli~e zanimani itatelj trebao posegnuti za Kosorovim radovima, ili, ako je u prilici, za samim izvor- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  nikom. Svako je umetanje slova ozna eno uglatim zagradama, osim kod nekoliko najo itijih greaaka pri pisanju. Slovo h je izostavljano u neizgovaranoj poziciji na po etku rije i (npr. hum, hud, horih) ili kad ozna ava naglasak (npr. zehec, tj. zec, ili mahalj, tj. malj). Slogotvorni r Jurin je pisao dvoslovima ar (naj eae), er, ir; ovdje se prenosi jednoslovom r (npr. parga, tj. prga). Podroban se pogled u pravopis Jurinovih spisa pru~a kod drugog autora (Kosor 1957., 112-143). Izvorni latinski redoslijed natuknica premetnut je u slijed hrvatskih pojmova, pa su se skupa naali nazivi koji nisu tako smjeateni u rje niku, ili su tematski razdvojena zna enja jedne latinske rije i. Sadr~aj treeg rje ni kog stupca, talijanski prijevod, zbog du~ine teksta je ovdje nakoaenim slovima donesen tek u nekoliko najkorisnijih slu ajeva. Odabir leksi ke grae iz Jurinovih Kalepina motiviran je, dakle, izvanjezi nim zna enjem te je ona ovdje razvrstana po konceptualnim skupinama. Cjelokupnoj se izdvojenoj grai, razvrstanoj u u~im podrazredima, mo~e pristupiti na drugom mjestu. Slijede razredi s prirediteljevim hiperonimima:  kopnene ~ivotinje,  ~ivotinje i biljke iz mora,  ljudsko tijelo,  ljudske bolesti,  klima,  krajobraz,  prostorno upravljanje i odmjeravanje,  vremensko upravljanje i odmjeravanje, Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina   boje,  graditeljstvo,  druga gradiva i tvari,  kua i okunica,  naselje i uprava,  namjeataj i kuni predmeti,  pomagala i novac,  tekstil i nakit,  rat,  brod,  srodstvo i druatvene uloge,  poljodjelstvo,  sto arstvo,  ribarstvo i lov,  ponaaanje, uzrasti, zanimanja i njihovi okoliai, te imenovanja,  pravo i trgovina,  vjera,  poganstvo i praznovjerice,  jelo i pilo,  zvuk, glazba, ples i igra,  u enost i  fraze i drugi govorni oblici. Ovakav konceptualno/semanti ki odabir leksi ke grae osnova je za njezinu popunu i daljnju obradu te olakaava njezino istra~ivanje s razli itih aspekata, ponajprije nazivoslovnoga. On je i izazov da se pokuaa izraditi prvi dijakronijski etnolingvisti ki rje nik u nas. Takav bi rje nik viae od tradicionalnoga abecednoga i po gramati kim kategorijama koncipiranoga rje nika pru~io sliku kulturnoga dosega i Dalmacije i Hrvatske druge polovice 18. st. Danaanjem e hrvatskom itatelju Jurinov rje nik biti manje zanimljiv u svojem cjelovitom, opse~nom sadr~aju. `irem je itateljstvu sada ve dostupno viae latinskih rje nika. U prvi plan dolazi njegov najvei stup ani dio, onaj s hrvatskim prijevodima. Dvostruki usporedni strani stupci, latinski i talijanski, korisni su nam za razumijevanje domaeg sadr~aja. Svjesni dvojbi o omjeru Juri- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  novih prijevodnih novokova spram govornih oblika, hrvatske prevedenice za pojmove klasi noga i srednjovjekovnog latiniteta imamo uzimati kao dvojako jezi no vrelo, i to u smislu leksikografskog autorstva, kao i od etnografskog zna aja. Pri tome ne valja smetnuti s uma ni redoslijed stupaca u najveem svesku, koji nas upuuje na rje ni ku svrhovitost: on je pisan za franjeva ke gojence opeg u iliata s mahom latinskom literaturom, gdje su se u ni~oj akoli unutar istih samostanskih zidina djeca svih slojeva podu avala pismenosti i knji~evnosti, a sve to u inovni kom okoliau talijanskoga pisanog i govornog izraza. Za razdoblje Jurinova redovniatva i podu avanja fra Soldo cijeni  da je u enje latinskog jezika bilo mnogo bolje nego prije, a to mo~emo utvrditi velikim brojem klasi ne literature ato se nalazi u samostanskoj knji~nici (Soldo 1967., 79). Zanimljivo je da su se knjige u zasebnu sobu premjestile iz sobe gvardijana pri airenju samostanskih Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  prostora 1772., ato je upravo vrijeme Jurinova nastavnog rada. To su ujedno i prostorije u kojima se samostanska knji~nica nalazi i danas, uvajui i sama Jurinova djela. Zšašhšvšašlšaš Za nastanak ovoga rada veliku zahvalnost dugujem fra Stanku Ba iu iz samostana sv. Lovre u `ibeniku, koji skrbi o tamoanjoj knji~nici. Njegovom susretljivoau i znala kom pomoi bilo je mogue jedno nejezikoslovno listanje rukopisa okon ati ovim razvrstavanjem. Savjeti dr. Branke Tafre i dr. Nade Vajs su pri takvoj strukovnoj neupuenosti prireditelja bili takoer od velike pomoi. Naravno, za svaki propust u tekstu odgovoran je autor. Bšišbšlšišošgšršašfšišjšaš Kosor, Marko, Trojezi na gramatika fra Josipa Jurina, Rad JAZU (1953.), 295, str. 41-55. Kosor, Marko, Zaboravljeni trojezi ni rje nici Josipa Jurina, Rad JAZU (1955.), 303, str. 119-210. Kosor, Marko, Izvori, pravopis i jezik Jurinovih rje nika, Rad JAZU (1957.), 315, str. 77-229. Kurelac, Fran, Izvjeae sa putovanja po Dalmaciji, Rad JAZU, (1870.), 12, str. 233. Soldo Soldo, fra Josip Ante, Samostan sv. Lovre u `ibeniku, Ka i (1967.), 1, str. 5-94. Pšršišlšošgš Kopnene ~ivotinje Babuaka, babak, rv (millepeda), crnokrug, poskok, zmija priljuta od koje nema lika (aspis), crv, rv, guja (vermis), dabar, kastor ~ivina (castor), da~denjak, otrovni skot prili an guateru, crne masti i zvizdast (salamandra), divlja lasica (ictis), divlji oslji (lalisio), divlji vo (urus), divokoza, divlja koza (rupicapra; ibex), rv koi se koti u boru (pityocampa), rv, mede koi prigriza korenje mladog voa, oli inih cabla, joa i ~i- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  tove ~ilice (rauca), rvoto ina (tarmes), rvoto ina, grizica (teredo), gorska ~aba (chersina), gubava guaterica, macaklica, krastava guaterica (stellio), guina (seps), guja, guina, zmija (anguis, colubar), guja, zavia a, rv koi grize, i zavija mlado lozje, skorova~a, koja grize mlado grozdje (volvox), gusina [fem. gen.] (multipeda), guaterica, guater, zelemba (lacerta), jelin (cervus), jelini jednogodac, razumi se od jednoga godiaa (sparviero hinnuleus), je~ (erinaceus; hystrix), koauta (cerva), kroguljin[a]c (aegithus), kuna, jazavac (melis), kuna, zlatka (martes), kunac (cuniculus; dasypus), lasica (mustella alpina; viverra), lasica, viverica, lasica bila (mustela), liha, lisica, liho (masc. gen.), ~ivina, zvirka vele domialjata, vuhovita, po prines[enom] himbenstvo, vuhovanje, privara (vulpes), ljutozmia, zmia ljutica (vipera), medvid, mede [genit. mede], medo (ursus), medvidica (ursa), mia, puh (mus; sorex), nika ~ivina prili na puhu, koja liti ini od repa lad (scirius), pijavica, krvopivka (hirudo; sanguisuga), poljski mia (nitedula), poskok zmija, koi riga otrov protiv onomu koi ga tira (ptyas; aspis), aarulja, poskok zmija koja se penje po dublju, i fata skote po istomu dublju (jaculus), puh, mia stavor (glis), ris (lynx), spu~ (limax; cochlea), srna, srnac, divokoza (dama; dorcas), stonog, stonoga rv, eaalj (centipeda, oniscus), ti jak, dubrava otajna gdi stoje ptice (aviarium), vidra, ~ivina ~estoka koja ~ive [!] na su[h]u i u vodi i rani se ribom (lutra), vrsta guine (cenchris), vrsta indianskog miaa (ichneumon), vrsta macaklice gusterice (ascalabotes), vrsta ~abe gorske (chersos), vu ica, kurjakovica (lupa), vuga, uroa (miliaria), vuk, kurjak, samodoalac, zaato vuka niko ne zove nego sam dohodi i razdire (lupus), vukopas (lycisca), zec, po prines[enom] bludoljubnik (lepus), zibelin, zerdava, samur, mia iz Ponta (mus ponticus), zmia ljutica (echidna), zmija slipica (caecilia), zmija, gujina (serpens), ~aba (rana), ~aba skornja a (testudo), ~aba zapu[h]a a (rubeta), ~aba zapuha a, krastava ~aba, ~aba gubava (bufo), ~abica zelena (dryophites), ~ivotina, ~ivo (pecuda). }ivotinje i biljke iz mora Arbun (erythinus), arbun riba (barbus), balan, nika riba (balanus), cipal (cephalus), cipao [gen.: cipla] (mugil), cipao, riba (cephalus), drozak, riba nika (tordus), dupin, pliskavica (delphin), glamo  (gobio), hobotnica, trakatnica (polypus), igla, iglica (acus), iverak, riba (passer), jastog, rak (nepa, cancer), jegulja (anguilla), kamenica (narita), kamenica, lupar, koi se vata stine morske (lepos), kamenica, riba koja reste skoro pri stini u moru (ostrea), kit, riba strahovita u moru, morska nakaza (caetus, balaena), klij [?] od ribe (ichthyocolla), komar a, ovrat (aurata), konj morski (hippopotamus), konji morski, dupini, i svaka riba velika (campae), kos, riba (merula), kri~atka, skot morski poput zvizde (stella), kunjka (mytilus; strombus), lastovica, oli guaterica morska, riba (lacertus), lav, riba morska (leo), ligna, riba morska (loligo), ljustura, kamenica, lostura (concha, conchylium), lubin, riba morski vuk (lupus), mali rak (dromo), mia morski (mys), mladi trup godianjak (pelamis), mladi tunj (cordyla), modrica, riba iz mora (moena), morska lasica, nepriateljica mrkvi travi (galeos), morska lisica (alopetias), morski je~ (echinus, herinacues), morski konj (hippocampus), morski pas (labrus), morski pas, sklat (squalus), morski prasac (tursio), morski rak (astacus, cammarus), moska lostura (murex), mrina [!] muaka (myrinus), nika morska ~ivina (orca), nika riba (anthias), nika riba vuk (catillo), Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  nogoribopas, nogoribopas, nika riba koja imade noge kako pas (cynopus), obliš, riba (rhombus), obotnica, trakatnica (polypus), oso [gen.: osla] tovar, riba morska i vodena (lucius), ovrat (chrysophrys), pauk riba, a e (dragunculus), perka, riba (perca), piskor, cik riba (lampestra), pluina, vrsta ribe morske (pulmo), polanda, nika riba prili na trupu (pompilus), prilipa (commosis), prstac, riba morska (solen), prstacevo (dactylicus), prstaci koi restu u kamenu morskom (caryotis), rakovnica, rak morski (maja), riba drhtulja, trn (torpedo), riba iz vode, pastrva (tructa), riba koja se naodi u rici od Po, nozvica, riba plemenita (attilus; accipenser), riba lastovica (milvago, piscis hirundo), riba morski puh, nika ribica koja prati veliki kit [!], kitov vodac (musculus), riba mrina [!] (muraena), riba salpa, sapa, sopa (salpa), ribozvizda (stella), salamun riba (salmo), šarak [!] (sargus), scilla, vrsta ribe i ptice (scylla), šk[r]pina (scorpaena), sklat, ra~ina ina vrsta ribe (squatina, raja), skuaa, riba morska (scomber), spada riba (xiphias), apar, riba (sparus), apar, riba iz mora (sparus), srdela riba iz slatke vode (leuciscus), srdela, srdun (sarda), tabinja, ribica ka ima kripost (remora, echeneis), tele, riba morska, junac riba (vitulus marinus, phoca), tenka riba, lin, linjak (tinca), tovar morski (banchus), tovar, magarac, osljar, oslje, oslovac (asinus), tovar i (asellus marinus), tovarica, magarica, osljica, kela (asina), trilja (mullus, trichias), trilja, riba morska, iz rike mren (barbus), triljica (mullulus), trup, tunj (orcynus, thynnus), ugor (conger), ušata, crnorep (maena; melanurus), vodena zmija, vrsta guje vodene (natrix), vrsta cipla (myxon), vrsta losture (mya), vrsta raka morskoga (locusta), vrsta ribe iz rike zvana kraljica, krpun (cyprinus), [vrsta] ribe oli morskog raka (squila), vuk morski, to jest lupin riba (lupus), zec morski (lagois), zec, vrsta ribe (lepus), zelenba, riba (lacertus), zmi[j]inka, vrsta ribe (dracunculus), zubatac (dentex), ~aba morska (chelydrus). Ljudsko tijelo Balusina iz nosa (mucus), bedra, stegno (femur; coxa, coxendix), berikata [!], gukjan [!], grkljan, grlo (gurgulio; gula, guttur, jugulum), biliti, obiliti lice, orumeniti, uliepit se bililom (fuco), civ od vodenjaka kroz koju izlazi mokraa (porus), gukjan [!], grkljan, grlo (gurgulio; gula, guttur, jugulum), bete~an, obete~en, minut, pomajkan, smajkan, iz esnut, prinemo~en, izbavljen, ostavljen, zapuaen; troha (defectus), beteg, grdoa, po prines. stranputnost, hudost, zloa, propast, opa ina, zlobnost, krivina, nepravda, himba (pravitas), biana od oka (albugo), biana od oka, od o iju bililo (albugo), bili vlasi, sida dlaka (canities), bili ati, namazati se rumenkom (fucare), bilo, duhatna ~ila (pulsus, venarum pulsus), boci, bedra, taai [?] bok, rebra (illia, illium, latera), boci, teaki [?] boci (ilia), bok, strana od boka (latus), bradavica (papilla, verruca), briti, obriti, opri iti, obritvati (radere, eradere, abradere), bubrizi (renes), but (musculus), cica, vime (rumen), cidenje od bubriga (geniturae, vel seminis fluxus), ciriti se, razvratiti vilice od smiha, hlipati se (risu emori, cachinari), creva, drob (exta), criva, crieva, iznutarnja, utroba, eljade, eljad, kip, sobstvo (persona), eljusta, eljusti (fauces), elo, po prines[enom] razumi se svaka stvar koja po imlje sprid kako elo, obraz etc. (frons), elonja (fronto), eaati, eprljati, drpati nokti[ma], ogrepsti, drpati se od sraba (scalpo, lacero, unquibus faedare), init veselje, pleskati rukami od veselja, udarati rukom o ruku od veselja (plaudere, applaudere), istiti tilo, ~itko otii od sebe (laevem reddere, alvum subducere), lanak, prigib prstov (condy- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  lus), ovi ak, manjak, zaprtak, patuljak, stvar malanog [!] struka ili kipa (pumilio), elavica (area), oro, naposlipnik (defilioculus), drob, urda (intestina), debelo crevo, drob (omasum), desna od zubi (gingiva; gingivula), desnica, desnuja, ruka desna (dextera), dlaka, vlas, runja, po prines[enom] stvar od ništa (pilus), dlake iz nozdrva (vibrissae), dlan od ruke (hir), dlan, dlan oli pedalj ruke (palma), dostegnice, bedrenice, obvoj bedreni (feminalia), drim, drimanje (dormitio), drob, crivo, krcie (intestinum), drob, trbuh (pantices), drob, trbuh, utroba, crieva (alvus, uterus), drugi dia, koauljica (secundae), duanik (spiraculum), glad, la nost; ne razumi sit la nu, a veseja pla nu (fames), gledati, zagledati pomljivo, upa iti o ima, upravno gledati (obtueor), glezna (talaria), glezno (talus), gluhost, gluhoa (surditas), gnat (tibia), gnilokrv [!] (tabum), gnjat manji od guatera, mianice (radius), gnjat, gnjat od noge, civ (crus; tibia), gnjati (crusculum), gnjus, kovno [!] (merda), gnjusiti u kolivki (cunio), golabrada, brada gola (mentum), gorostasnik, ~igant, ispolin (gigas), grbav, pogrljen [!], grbavac (gibbus), grgojati (gargarizo), grlo, grkljan, brka (guttur), grlo, gu [?], to jest jabu ica grlova, berikata (jugulus), gua, oli plua, zjalo berikate iliti guina (larinx), guerok, iljioko, koi gleda na stranu, na hero (strabo), guater od ruke, mianica, po prines. ~ila, jakost, ja ina, snaga (lacertus), guzica, prkno (culus), hiljati o ima, izbe ivati, krivo pogledati, izpe iti [!] o ima (oculos distorquere), hiljok, heljok, guerok, tko je slip jednim okom, iljok, iljokan, orok (luscus; strabus), hrom, hramajui (claudicans, claudus), hoditi na nogu, piaice (pedibus iter facere), hrom, sakat, svezan u nogu, hromac (claudus, claudicans), hropati, hrati iz nosa (sterto), ii, pojti od sebe, posrati se (exonerare ventrem), iljok (poetus), ishrknuti balusinu (expuere), izciriti, pokazati komu zube (frendeo, rigor), izguliti, oskubiti, oguliti, obriti bradu (evellere), izmlatiti, dati bubac, dati dobrih (botte verberare), izo en, slip, prez o iju (exoculatus), izvit, izbit, izvien, izjalovljen (abortivus), izviti, izbiti dite, izjalovit se, otrgnuti dite (abortum facio, abortire), izvr~enje, izmetnue, izbie, izjalovljenje (abortus), jabu ica od grla, berikata, grkljan, guhtan (jugulum; gutur), jagodica, dia obraza (mala), jagodica, jagoda, razumi se od obraza, trepavica (gena), jaje, jajce, mudo (testiculus), jaje, mudo (testis), jako oru~an muakim udom (mutoniatus), jatra, utroba, raz[umije se] utroba crna, utrobica, ~igerica (jecur), jatrica, mala utroba (jecusculum), jedan drugome kose skubiti, potezat se za vlase (sibi mutuo comam vellere), jezi jac od grla, resa koja visi me[]u eljusti na kraj neba od usta (uva), jid, jed (bilis), kavka, vinac (tonsura), kika (antiae), kika (frontis, capillitium), kika, griva, huor [!] (juba), kika, razumi se komu kose vise nad celo (capronae), kika, smotalj vlasi svezani zajedno na vrh ela, iliti nad elom (tutulus), kikica, kosica, per ini (comula), kipi (persolla), kita (floccus), kitica, pahlji (flocculus), kle ui, prignutimi kolini (genuflexus, positis genibus), klisen krvi, sukrvi ina (botulus), kljast, kljajo (mutilus, mancus), kora alj, kora anje, odenje (incessus), ko~a, po prines. ovik mekoputnik (mastruca), kod li nika zlamenuje velodivstva (eugium), koi imade zapr it nos, zapr iti[h] nozdrva kao Arap (resimus), kosa, per in (capillitium), kosa, per in, pahalj (coma), kost (os), krenue, miganje s okom (nutus, nictatio), krmelji od o iju (gramia), krsti, lea, boci, burizi (lumbus), krv, po prines. ~ivot, jakost, pleme, traga, sime, trak i ost. (sanguis), krv, prover. krv nije voda (sanguis), krvoto je, ~ensko krvoto je, smrad koi izlazi iz ~ene kad se isti, krvoto ina ~enska, ~ensko vrime u cvitu (menstrua), krvoto ni, ~ena krvoto nica, koja imade cvit istei se (menstruans), kuni zubi, kaljci [!] (dentes genuini, molares), lakat, mianica (brachi- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  um), lakorina, obrizovanje (praeputium), le~ati ni ice, le~ati potrbuaice, nauznak, nauzna ice (iacere in faciem, vel supinum), lice, obraz (facies, vultus), list iznutarnji od noge, to jest ~ile (saphena), list od noge ato je viae kolina (sura), livaica, livoruka, liva ruka (sinistra), livaica, ruka liva, livaja (laeva), livak, koi se slu~i livom rukom (scaeva), livoruk, livak, livaja (mancus, laevus), lubina od mrtaake glave (calva calvaria), made~ (moevus), made~ (varus), made~, piga (lentigo), mah, prva ohmica (lanugo), mala, sitna bradavica, priai (verrucola), mali mozak, mozki (medullula), mali prst (digitus minimus), matica, plodina, utroba, postelja od za etja [?] naravi ~enske (matrix), meuplee, izme[]u lea, prostor od ramena do ramena (interscalpilium), migati, namignuti o ima (nictare, adnictare), mihur, vodenjak, moanja (vesica), mo~dani, mozak (cerebrum), mokraa, bure~, voda, koja prohodi kroz civ naravnu svake ~ivine (urina), mokra a[!] (lotium), moanja (scrotum), mozak, srce, sridina (medulla), muako udo (strutheum), nabujati, naduti se, ovimeniti, razumi se od divoja ki[h] dojka kad su opipane od muake glave (sororio), nagluh (surdaster), nagverok, nailjok (strabunculus), namignue, krenue s o ima (nicatio), naoatren u licu, nagruen, namren [?], namrskati trepavice od srditosti ili od tuge, oli ~alosti (bez. lat., tal. accigliarsi, increspar le ciglia), nasutoren, nakostreaen, namrskan, nagriapan po licu radi srditosti, ili ~alosti (superciliosus), naraslice, ~ljizde (lactes), narav, propustalo (cunnus), nasaen kako kokoa za izvesti piplie [!] (incubitus), na skoke, naskok, naskok izatrka (vermiculate; saltuatim; velitatim), nasrnuti, naletiti na koga aakam, i nogami (incursare aliquem pugnis, et calcibus), natruhliti, nabreati, obrimeniti, prisobniti, biti prisobna, nosea, skotna etc. (gravido), navlasanje, zarudenje, za ealjanje (carminatio), nebo od usta (palatium), ni ice, potrbuaice (supino corpore), nim, mukli, nimi, nimac (mutus, orationis expers), no~nica, karnja, sagria (vagina), noga (zagonet. joa ti vo nije stao na nogu) (pes), nohti (unguiculus), nokti (ungues), nos poku en (nasus aquilinus), nos, nos koi ide vazda bos (nasus), nosast, velika nosa, nosonja (nasutus), nozdrva, nozdra, nozdrve (nares), obno~je, pristojno ~enam koje izviju zamet iz utrobe (hystericus), oboru ice, obima rukam slu~ei se (utraque manu utens), obraz, liace (vultus), obrizati nokte (exungulo), obrva (supercilium), obrva, po prines. ~esto ina, osornost, visina [?] (supercilium), odihavica, ~ila poglavita, ~ila ~ivota, grkljan (arteria), od avenak prioprat se, iskat se (a pediculis expurgare), o nice (conspicillum), ohmica, brada od prvoga maha (lanugo), ohmica, zalimah (pubes), ohmi avi, koga je podbila ohmica iliti zalimah, to jest koi je odresta, odresten, koi je ve za ~enidbu, koja je za udaju, stvar podobna za ploditi, po prines[enom] zdrio (pubes), okosr je, osrdalje, utrobje, crjeva, drob (praecordia), opna koja brani ~ilu od ~ivota, to jest srditu ~ilu ~ivota (epiglossis), ostri~en, oaiaan, podstri~eno okolo (circumtonsus), otresti, omlati[ti] zauanicu komu (colaphus infringere), otvoreno, s otvorenim vilicam (hianti ore), palac (rauca; pollex), palac, veliki prst od noge (allus), pazuha (ala, axilla), pedalj, ped, dlan ruke (palmus), per in, kosa (caesaries), peruina, prvo mliko (colostrum), pest dat ispod o iju, u rilo (pugnus in os inflictus), peta od noge (calx, calcaneum), pige na obrazu (fucae), plaziti, listi, ii lizimice (repare, reptare), piskati kao riba, letiti, prolitati (no), pliskati kao riba (exulto), plea (neutr. gen.) (scapulae), plea, ramena, krsti, kosti (tergum), pljuvanje, pljuvotina, pljuvaka, slina (sputum; saliva), pljuvati, pljucati na atokod (inspuo), pljuvati, sliniti esto, pljunuti na koga oli na koju stvar (insputo), pljuvotina, pljunue (sputisma), plua (pulmo), plua, bila ~igerica (pulmo), plua, oli Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  ~ile prsiju (ramices), pluica (pulmunculus), podbradak, donja strana brade (mentum), podrignut se na noge (conjicere se in pedes), poduanice, zaduanice, davnice (tonsillae), podzjelica (reticulum calantica), poiljok (poetulus), poklon, zlamen od poklona, iliti pozdravljenja (reverentiae signum, salutatio), pokostina (tergus), potegnuti za kiku (arripio), potepsti se, trupiti (offendere), potkoljenica, to jest potkoljeni gib (poples), povlaka od o iju (retina), pramen, kita, pahulj (villus), prati vlasce, proplakati (colluere), prdac, prdenje (ventris crepitus, peditum), prditi (suppedo), prignuti gljezna, naslonit se na gljezna (inclinare in talos), prigib od kolina (tibiae nodus), prisobna, teaka, tegotna, truhla, brimenita, skotna (gravida, praegnans, faertum gerens), primaknuti berikatu [!], udaviti (jugulare), prisobnica, ~ena nosea, truhla, teaka, brimenita, blizu poroda (praegnans; inciens), prisobnost, tegotnost, brime oli breme (graviditas), pritilina (obesitas), pritilina, salo, loj (pingue), prsi (thorax), prsi, bok (pectus, latus), prstanje (talitrum, buffetto, colpo d'un dito), praljen, zvrk (verticillus), prst na koi se nati e prsten (anularis), prst od prstena (digitus anularis), prst za velikim, kazalo (index), prst, nisu ni svi prsti u ruci jednaci (digitus), prsti, prstac (digitulus), prstopalac, razumi se palac od noge (hallus), prva nausnica, prvi mah iliti prva dlaka od brade (barbatulus), prvi, pridnji zubi (dentes primares), prvozublja, pridnji zubi (mordices), pujati, opujati buhe (pulices tollo, a pulibus libero), pupak (hernia, umbilicus), pupak, ~eljudac (umbilicus), rame, plee (humerus), ravnonog, koi imade ravne noge kao guska (plancus), razravniti put, ugladiti brazgotine po ~ivotu (erugo), raz[umije se] koi imade drljave o i, drljookan, drljokan (lagophthalmos), razumi[je] se opnica koja razdiljuje pritilinu od prsiju (diaphragma), razvrskanje, raz[umije] se razravniti mrske s ~ivota (erugatio), rebra, boci (costae), redozubje, red zuba (dentium series), resa od grla (gurgullo), rud, rdokosan, rudokos, rudan (crispus, euplocamus), rudi vlasi, rude kose (cincinni), ruka (manus), san, sanak, snenje, drim (somnium, insomnium; sopor), sapa (vaporarium), sidine (canities), siditi podvi[v]ai nogu svrhu noge (incoxo), sisa (mastus; papilla), skarpuaja (talitrium), skiknuti kao vi~le za zecem (nicto), skinuti kapu ia poatenja (caput honoris causa detegere), skrpuaa, vrk (talitrum), skrpuaati se, vrkati se (talitro percuotere), slina, bale od kaalja, hropac, balusina (pituita), slina, ispljuvanje (exspuitio), slina, nastinue [!] (phlegma), slina, pina, bavine koje kipe iz usta (saliva, spuma), slipac (caecus, captus oculis), slipe o i, dil obraza me[]u okom i uhom (tempus), sliporodni (caecigenus), slizena (splen), slizena, slezen (splen, lien), slomiti boke (delumbare), smrad, gnjoj, gnjilad, sukrvica, sukrvi ina (pus), smrditi, zasmrditi, zadisati, ru~no zaudarati (puteo, faeteo), snig, sneg, po prines. sidina, bilodlake, bili vlasi (nix), sok, sime (coitus), sopolina, mosur (muccedo), spavati, po ivati od podne, po podnevu (meridio), srati, usrati se, poi od sebe (caco desido, ventrem exonero), sridnji prst (digitus medius), stegno (coxendix, coxa), stepnast, vrst, pun mesa (bene habitus), stidoljustva, udostia, stidni ovika (virilia), staviti u krilo, u njidra etc., po prinesenome uvesti, uvoditi, udvorit se (insinuo), stra~njica, guzica, guza, prkno, zadnjica, stra~nji obraz (podex; conus, anus), stri~nja, kavka, vinac (tonsura), strmoskok, skok priko glave nazad (in caput salutatio), suh, mledan, okost, mraav, kanitast (macer, gracilis), sukrvica, nezdrava krv, iatetena krvc, gnjoj, smrad (sanies), suza, kaplja od suze, vrvosuzje, pla  (lacryma), suzoo je, krmelji od o iju (lema), akopac (vervex), akopac, dvospolnica, polu ovik a polu~ena (semimas), skopac [!], adum (bagoas), aupljikov [!] poput o nica (ocellatus), tanka ko~ica oko lea, koja uz- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  dr~i iznutarnja (mesenterium), tepanje, jeckanje, kusanje, prihrstivanje, brborenje (linguae haesitantia, titubatio), tepati, zanositi jezikom (balbutire, lingua haesitare), tepav, tepalo, tepavac (balbus, blaesus), tepavac, brbotavac, n.p. razumi se oni koi ne more da lipo izgovara (atypus), tilo, ~ivot, kip, kru, osnov ~ivota etc. (corpus), time, pliaivo elo (frons calva), trbuh, drob (gaster), trepavica, migavica od oka (cilium), trepavica, obrva (palpebra), tisnuti, rinuti (praecepitare), tr ati k zamirki, za odniti obdulju (currere stadium; prim.prir.: obdulja, zaplata, kola =bravium, palmarium, palma, praemium athleticum), trkom tr e, potei trkom (carricuolo, cursim), udo ~ensko (clitoris), udo muako (muto), udostid, uda putenog srama (verenda), useknut se, o istit nozdrve (emungere nares), usne (labiae), usnica, vidarce (labellum), usta, zjalo, obraz, liace [?] (os), ustaca (oscillum), usve, posve, sasma zgr en, u svem tilu kljast, u svim udim obete~en (membris omnibus captus), utroba, crieva, drob, srce, jetra, plua, slizena, i ostala iznutarnja (viscus), utroba, trbuh, drob, karcie [!] (venter), uzdrignue, uzdrigivanje (ructrans), uzdrignuti, otrignuti, ispustiti vitar iz sebe (ructo), uzet, kljast, zategnut (membris captus), uzrignuti, otrignuti, pustiti vitar iz sebe na usta (ructare, eructare), vlasi, kose, per in (capillamentum, caesaries), vrska, navrskanje od starosti (ruga, ruga senilis), zadati viru, ufatiti rukom za ruku (dexteram dexterae committere), zadnjica, prkno (clunis), zadnjica, stegna, debela mesa (pyga), zadnjice, zadnjica, debela mesa (nates), zadnji in, pristojno zadnjici, prknu etc. (clunalis), zalaktiti, udriti laktom (fodicare, stimulando, pungere), zanoktica (panaricium, reduvia), zatiljak, zatiok, raz[umije se] stra~nja strana glave (occipitium), zaušnica, triska, pljuska, zamlatnica, zalopatnica, triska uz obraz (alapa; colaphus), zaušnica od sebe ispod ruke, pest (colaphus), dati komu zaušnicu, zaušiti (infligere colaphum), zavratak, zatiljak, zatiok (cervix), zenica, vid oka (pupilla), zglob, lanjak (articulus), zglobi od kostiju, prigibi (vertebrae), zgrabiti noktim, zdupiti [!] ampragam (unguibus arripere), zlamen neprimanja, neotenje (renutus), znoj, po prines. trud, rvanje (sudor), znojenje (sudatio), ~enski sram (castula), ~ila, ja ina, jakost, mo~denost (nervus), ~ila, po prines. narav, ud ovi ja (vena), ~iloplod, muako udo (veretrum), ~ljizda (glandula), ~ljizda (inguen), ~ljizda, gnjidura (lactis), ~u , ~u ilo (fel), ~ute, crljenko (aenobarbus), ~utokos, koi imade plave vlase (flavicomus). Ljudske bolesti Balsam (balsamum), bedrobolni, koi trpi bolest od ~eli~nice (ischiacus), beteg od zazubnice, kadno padaju zubi (stomace), biana, bolest od o iju (argema), bilig rane, modrica (vibex), bljuvati, izbljuvati, izvri iz sebe, o~dribit se (egurgito), bljuvati, o~dribit se na grlo, rigati, privratiti piu, povratiti braano, kud ulizlo unda i izaalo (devomo, revomere), bo~urak (bulla), bodac (pleuritis, lateris dolor), bolest drhtavica (paralysis), bolest kolina (scelotyrpe), bolest od lanak, bolest od z[g]loba (articulorum dolor), bolest od kamena, koi ne da mokriti (calculus), bolest od koje otvrdnjuju ~ile (obroboratio), bolest od trbuha, gri~a, srdobolja (tormina), bolezljiv, ovik ni zdrav, ni nemoan (morbosus, morbo laborans, valetudinarius), brazgotina (cicatrix), carojstvo [ arojstvo?], rukoli je, razumi koi li i rukam kako priviat, odviat etc. (chirurgia), crivobolje, to jest bolest od trbuha (vermina), drpati se od velika sraba, eaati srab (scabiem scabere, vel scalpere), estica (linteria), estoserica (alvi flu- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  xus), eznue, bolest od ~ilah (spasma), ir, poganac, guka (tumor; bubo), ir, poganac, prokletac, ra od loze (carbunculus), irav, oteknut, podbuhnut, ote en (extuberatus), rv, glista, glistina, rv koi se koti u zemlji, oli u tilu ovi jemu (lumbricus), gadni, stu~ivi, stu~ei, tkomu nee da primi ~li ica, oliti mura braano (nausea plenus, molestus), gadnivost, podviavica od ~li ice, tuga, podvianje od utrobe, stu~enje (nausea), glavnobolest (heterocranea, morbus capitis), gnjidura, ~ljizda (struma), gnjidurav, gnjidurast, ko trpi bolest od gnidura [!] (strumosus), goriti u ognjici, imat ognjicu (febricito), gri~a, estica, livavica, srdobolja, prolivavica, ulivanje, pobigljavica (diarhaea, celiacus morbus), grizi av, pun grizica (tineosus), grlovica, bolest od grla, grlobolstvo (angina), grmiti, grmljenje od criva (ciepare), groznica treakinja, tres, groz (tertiana, febris tertiana), groznica, koja vata na trei dan, oli priko dneva (tertiana), groznica, tres, ognjica koja vata priko dneva, etvrta ognica, koja dohodi nakon etvrtoga dne (quartana febris), guba (psora, scabies), guba, srab (leprae, petigo, scabrities), guaa [?], to jest bolest od noga, od lanak bolest iliti otek nogu, zglobna bolest (podagra), guta [guaa?], bolest od ruku (chiragra), gutavac (chiragricus), hropac (pituita, gravedo), imat bolest od ~eljudca, tu~iti, trpiti zlo od ~eljudca, oli ~li ice (stomachus languens, infirmus est, male se habet), izbaciti, izvri vanka, izbaciti gnoj, so ilo etc. (exsanio), izbljuvati, izrigati, izbaciti (evomo), izranjenje, rana (ulceratio), jaaterica, priat (pustula), je mik, vrdoljica oli boleaica [?] od oka na trepavici, ja mer (crithe), jid, razumi se ~u ilo koje baca, oli puata nemonik iz sebe i gori, i doli (cholera), kaplja, brika, nemo, smrtna kaplja (apoplexia), kaaalj, krkanje (coryza), kaaalj, nastinue, nazeba, hropot (tussis), kila (enterocele), kina, likaria od korena, oli kore iz lipe (china), koi se trudi u estici, gri~i, srdobolji i ost., srdoboljni (lintericus), koi trpe zgr enje od ~ila (tetanici), koi trpi zlo prvoga mlika, peruav (colostratus), krasta u nosu (ozaena), krmeljivost, suzenje, bolest od o iju (lippitudo), krvavica, pamrav (fluxus sanguinis, haemorrhois), krvavica, srdobolja (dysenteria), krvoto ina (haemorrhagia), ku~na ognjica (febris pestilens), kuga, bi  pomorni (contagium, pestis), kuga, izmet (pestis), liaal [!], lik, liek, likaria, li ilo (madela, medicamen, medicina, remedium), likaria za bolest od zavrti (colaphus), likarie koje se daju trudnim, iliti umornim (acopa), lik za skinuti mrske s obraza (tetanotrohum), osue, bolest koja napade oviku na bradu, na obraz, po vratu, prsi i po rukuh (mentagra), liaalj [!] (lichen), makolik, razumi se likaria od soka trave maka (diacodion), mamuranje, razumi se od pianstva proaastnog (halo), mast, pomast, melem (unguentum), mast od ljiljana (lirinon), me , obli~, melem (cataplasma, emplastrum, malagma), melem, mast od likarie (ceratum, cerotum), mi~anje [!] na kaplje, mu nost od mokrae (stranguria, substillum, urinae difficultos), modrica (suggillatio), mrtva rana, to jest gnilo meso od pogane rane (gangraena), na etak od bolesti (syntoma), nastinue (epiphora distillatio), naatinut, glavobolan, nazebao (gravedinosus), natrti ~ulj, o~uljit se, nabit pri[g?]ah (concalleo), nazeba (refrigens), nenavidost iznutarnja, mukla sr~ba (odium intestinum), nezdravlje, bolest, mlohavost (invaletudo), nika rana, pasji glad, vrsta kankara, oliti rana mesotrovnica koja izide meso sve do kosti (phagedaena), obrest, podresta (fem. gen.), spe enje telesne naravi, zaduha (obstructio), ognjic, po prines[enome] poticanje, podbadanje (igniculus), ognjica jednodanka, oganj jednodanji, jednodanja ognjica (febris unius diei), ognjica, groznica (febris), ognjica, polugroznica (hemitritaeus), ognji av (febricosus), ognjoiti se, navr se poganac (suppuro), oku~enje, nemo koja se vata, Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  prilipjuje, zlo nemilo, ku~nost (contages), ospice, osapnice (variolae, pustulae), ostudeniti, ostinuti, ozepsti (refrigerare), osu iati, napasti na koga su ia (phthisim gignere), otei, nadut se od oteka [?] (exturreo), otek na glavi oli na vratu (gangilion), oteka (tuber), otok (genit. oteki), otek (fem. gen, genit. oteki), otoka po ruku, bolest nemila, openo zvana guta (chyragra), otrov (virus), otrov, gor ina (venenum), peruina, kraste koje trpe mala dica (achores), peruaina (vitiligo), plai, vrsta bolesti (ficus), pluna ognica [!] (peripneumonia), po~a~ica, vrsta ognjice (erysipolas), po~urak, jagodica, pe atka, mihurak, po~urak vodeni, priat, ospina, jaaterica (bulla), pobliditi, biti bez krvi, neimati vrue krvi (exanimare), podbijenje usna, nogu, zadnjica i ostali uda slabih (rhagades), poganac (apostema), poganac, bodac, tvor (suppuratum), poganac, ir (suppuratio), poganac, gutunar (vomica), pomast od voska i ulja (ceroma), pomast narda (petalium), pridor, kila (hernia, rottura, crepatura), pridriti se, puknuti, okilaviti (rumpi), pria (gemursa), pria, ~ulj, ospica, osapnica (pustula), pria, naboj (tama), pria, naboj (tumor, tuberculum), priat, vrdoljak (papula), pritrgnue, utrgnue, kila (hernia, enterocele), pritrgnut, kilav (enterocelitus, herniosus), pro~ig (cauterium), pun ira iliti naboja (tuberosus), rabarbar, koren od li ne trave (rhabarbarum), rana o~uljena, ~uljorana (fistula), rana, uboj (vulnus, plaga ), raz[umije se] svaka vrsta melema u koi ulazi pritilina i ulje (lipara), raz[umije se] slabost bubriga (lumbago), ro~a , po~a~ica, poganac (erysipelas), rujba, bolest koja dolazi u noge od velike studeni, petna bolest, to jest ispucanje pet od leda (pernio), rukolik, raz[uzmije se] rana koja se li i s rukom, za izvaditi koi beteg iznutarnji (paranentesis), si an, emer, otrov (arsenicum), si ija, su ija, bolest neizli iva, tanka bolest (phthisis), ailo (fistula), sipavi, hropotni (rheumaticus), sipavica, hropot, hropac (rheuma, distillatio), akopac, ujalovnik (eunuchus), skraonogje, slomocipje, razumi se komu je skraen cipac iliti gnjat ispod kolina (crurifragium), slabost ~li ice (malacia), slabost, malosrce, slabost srca (pusillus animus), slizobolan, koi trpi od slizeni (spleneticus), slonska guba (elephantia), smrtna kaplja, smrtnokaplja (apoplexia), srab, guba (impeligo), srab, pale~ ~ivota, guba (scabies, psora), srab, srbenje, srbe~, srbljavina, priri je: koga srbi glava nek opere noge (prurigo), srbenje (vellicatio), sr ena bolest (ileos), strah, drhat, to jest oni studeni je~uri koi obujmu prie neg uko i ognjica (tremor, horror, terror), striljavica, bolest prika, bodac (dolor acutus), atucati, atucati se (singulto), suhonemo, bolest ka suai tilo, i ne da kriposti od jila (atrophia), svagdanja ognjica, koja nigda ne popuaa (febris assidua), tegota glave, natisnue (gravedo), tirjaka, likaria, tvrdolik slo~en od mnogo stvari sebi ni (theriaca), tisto zakuvano od taloga pomastih (magna), tko trpi bolest od slizeni, koga potpa uje slizena (lineicus), trgnue krvi na nozdrve (profluvium alvi), tvrdolik, lik protiva otrovu (antidotum), uhast (auritus), ualjivost, bolest ualjiva, koja koti crve [?] po sven ~ivotu (phthiriasis), uspregnue mokrae (stranguna), utrnue, trne~ zubi (stupor, habetatio dentium), uzdrigivanje, bakanje (eructatio), uzdrigivati, odrignuti, zihati (eructo), valov, zibavica, ljuljavica od mora, morska zibavica, valjavica od mora (fluctus), vodna nemo, podko[~]na voda, nadue bile utrobe, debela nemo, bolest od napregnua (hydropisis; hydrops), vrsta bolesti koju uzrokuje sun ena ~estina (solatum), vrsta debele nemoi (leucophlegmatia), vrsta likarie koja se ini od braanena cvita, i jes mnogo korisna maloj dici (athara), vrsta likarie od vraja kukurika, oli od jabuke soka (arteriace), vrtoglavica (vertigo), vrtosvist, zavrtanje svisti, vrtoglavje, zaleanje glave (vertigo), zadihanje, zapihanje, lapat, laptanje (anhelitus, Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  anhelatio), zaduha, mu nost odisanja (anhelatio, dyspnoe, orthopnoea), zaduhan, zaduhljivac, sipljiv, koi ne mo~e disati (asthmaticus), zaduhivnik koi ne more odisati (dyspnoicus), zaduaen, koi neima oduhe, zatvoren, zatisnut (obstructus), zaduanice, poduanice iza uha (parotis), zavrnue (morbus comitialis), zglobnobol, bolest u lancih (arthritis), zlatinja, bolest od zlatinje iliti ~utila (morbus regius), zlatinjav, koi trpi bolest od zlatinje iliti ~utulje (ictericus), zubavica, zubavac, beteg od zubi izvan reda, razumi se koi ima zube izvan reda (brochitas), ~eli~nica, bolest, bedrobolest, poganica, bolest od bedra (ischias), ~ulj (callum), ~uljata, o~uljena rana (fistola). Klima uh vitra, uh, vjetarce, ugodni uh (asipratio aeris; aura, perflatus), da~, kiaa, mo a, da~d (pluvia), da~, voda, mokrina, rosa, vlaga, raz[umije se] svaka stvar koja pada iz neba, suza (imber), da~iti, kiaiti (pluit), dihanje, vitar (flatus), donji vitar, koi zazulja more (carbas, garbino), duga, luk nebeski, nebeski pas (iris), garbin, zapadnji jug (africus), gradobiti, krupiti (grandinat), isto nji vitar, levanat (apeliotes), ju~nji (eurinus), jug, vitar (auster, euronotus), koi mu drago vietar (notus), kozomor, vitar od istoka (vulturnus), kris, najvea vruina od sunca (maximus solis aestus, canicula), krupa, zlo vrime, grad (grando), led, mraz (gelum), levanat vitar (meses), levanat, vitar isto ni, krivac, gornja bura, gornji siver (caecias), litovati, pribivati, stanovati u hladu, bi~ati prid vruinom u osin (aestivo), magla, maglina, mad (nebula, caligo), maistral, vitar premalitnji (argestes), meava, susni~ica s vitrom (turbo), morska tiaina (malacia, tranquillitas), mraz, smrznue (gelatio), mrznuti se, trpiti naj~eai led, studen, nie studeni dok se ne mrzne voda pod nosom (vehementer algere), munja, zasjanje od triska, zasjanje, zaoainue od munje, grom, trisk (fulgur), niki vitri od sivera (ornithiae), opaliti, izgoriti od magle, otrovala je magla litinu (nebula enecari), otrovna rosa, mrzla rosa (roratico), plima, morska plima (accessus maris), podnebje (sidus), poplav, da~ veliki (imber effusus), povitarce, vedrina (dium), povratni, zavratni, stvar koja vrvi, i opet se zavraa kao morska aiga (reciprocus), priki vi[h]ar vitra s vodom (procella), prisun i (paelium), pulji ki vitar, malomlia (atabus), raz[umije se] morska tiaina, po prines. mekoputje (malacia), razumi se ograda oli kolobar oko sunca, ili oko miseca, zvizda etc. (halo), rosa (ros), rosa, mali da~ (aquula, pluvia tenuis), sinja', zlamenje aersko (docus), sivati, sinuti iz oblaka, zasinuti, obsinuti (fulgurare, coruscare), siver, vitar od sivera (aquilo), siver, vitar od sivera, bura (bores), slana, mrazna rosa (proina), slana, rosa (pruina, ros), strila iz neba, munja, trisk (fulmen), tarmuntana, to jest vitar od sivera (aparctios), tei, kipiti, vriti iznovice, vraati se teku na isto misto kao morska aiga (refluo), udaren s neba, trisnut triskom s neba (tactus de caelo, fulmine ictus), uka vitra (rudor), vedri, suhi vitar (ventus serenus), vedrina, ne viruj zimnjoj vedrini, ni litnjoj obla ini (serenum), vihar (turbo, typhon), vihar, piavica suha (turbo), vihar, poplavica, poplav, vitar nagli, poplavica s vitrom, oblak (nimbus), vihar, zlovrime, jest ~esto ina vitra s da~en, a navlastito na moru, po prines. dosada, tuga, nenad i ost. (procella), vitar ispod poludne (notus), vitar ispod poludneva (libs), vitar ispod poludneva to jest ispod podne (austor), vitar isto njak (eurus), vitar iz meu poludneva (libonotus), vitar jugo (vulturnus), vitar koi diha od poludneva (euroauster), vitar koi diae iliataka (etesiae), vitar od sivera, bura (boreas, aquilo), vitar od zapada (japyx), vitar ostria (notus), vitar Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  proliar (circius), vitar s gore (apogeus), vitar s gore, od kopna (altanus), vitar zapadnjak, maistra, vitar svrhu svih vitara, najugodniji za morskog putnika (zephyrus), vitar zapadnji, maistra (corus), vitar, vietar, dah (ventus), vitarac ispod poludneva, ostar malomlija (austellus), vitriae, misto otvorito svakom vitru na udarcu (conflages), vlaga, ovla~enje, vrime mokro, da~evno (substillum), vrime, dan, nevolja, nesria, pogib, tiaina, zlagodina, zlovrime, vihar [!] (tempestas), vruina (uredo), vruonosni (aestifer), zapadnjak (favonius), zapadnji jug, vitar od poludne, ostar (auster). Krajobraz Blato, to jest ono kad more osekne, ili oplimaje (aestuarium), brak (brevia), brdo, planina (collis, saxum), brig (tumulus), dubrava, gora, lug, grm (nemus), dubrava, lug, lulj, osi [!] (silva saltus; lucus), gaza, misto kud se more prigaziti (vadum), greben, mede [!], kuk, badanj, po prines. mu nost (scopulus), jaruga, potok kud voda leti, jama (alveus; dioryx), jaz, prosid, propast, ponor, jezero (vorago), jezero, blato, lokva, mrtva voda, vodole~ina (stagnum), jezero, jama, misto duboko gdi sveer le~i voda (lacus), kamen koi ne da mokriti (calculus), kamen, kuk, stina, krug (saxum), kamen, stina, konac, mrgilj, me[j]aa, kamen oli plo a grobni ina, dragokamen, plovutak, plivutak, kamen koi pliva, kremen, ognjeni kamen, po prines. ovik tvrd, zablenut, lud, nepomljiv i ost. (lapis), klisura, ljut [?], hrid, kamenite hridi, oatre i ponorite litice (rupes), kolovrat, raz[umije se] zemlja koja je kao jezik oli vrat me[]u dva mora (isthmus), kraj, konac, mejaa gdi se udara zemlja s morem (litus), kremen, stina ognjena, iz koje iska u iskre ognja (pyrites; silex), kraje, ustropci (fragmina), krvokamen, razumi se stina crljena (haemahates), ljut, kose planina (rupes, praerupta montium), log, postelja od rike (alveus), lokva, blato, lokanj, vodole~, rivina, ponor, razvoe, zarovi kud prolazi voda, prokopi, po prines[enom] himba, privara, troha i ost. (lacuna), misto ispod zemlje, japaga, peina (hypogetum), mrkienta, to jest greben u konalu od Scicilie [!] (Scylla), otok, gora u moru oli u vodi dobroj (insula), piljak, po prines. sumlja, sumljenje (scrupulus), piljak, stin ica, stinica (caementum, assula; lapillus), pilj i, kamenak (scrupus), piv ev kamen (alectoria), planina, gora, brdo (mons), plivutak, kamen koi pliva (pumex; spongia), polje, poljana, ravnica, megdan (campus, ager), ponor, klisura, kra, ljut (rupes), pr~ina, pisak, ~alo (arena), pr~ina, sitni pisak (glareola), ruda od pr~ine, misto gdi se vadi pr~ina (arenaria), rudostinje, ruda od stinja (lapicidina), sastajanje, razumi se dviju rika (confluens), sedra, stina pr~inava (tofus), sika (syrtis), skrovotajni, spiljav, peiast, misto gdi su mnogi nugli za sakrit se (latebrosus), slazenje, salazenje, sahodenje, nuzbrdica (descensio, descensus), spilja, peina, jama, razumi se ispod zemlje, potkorina, japaga, otaja, misto od otaje, sakrivenja (antrum, speculum; spelunca; cryptoporticus; latebra; lautumia; sectura; crypta; cavea, specus), stina, to jest crni mramor (basaltes), trešnja, trus (terraemotus), triskanja koja udaraju iz zemlje (atteranea fulmina), trus, trešnja, drhtanje od zemlje kad se otvara (chasmatias), uzbrdica, uzbrditost, uzbrdit, prik (clivus, via ardua, acclivitas), Velebi planina (Alpes), vodole~ina, blato, jaruga (lama), vrilo, vrutak, studenac, hladenac, bunar ~ive vode, esma, po prines. po etak, na etje (fons), vrsta pribilog mramora (porus), zamorje, morsko ~drilo (sinus), zemlja, Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  kopno, po prines[enome] stara mati (terra), zjalo, puklotina, cikotina, cik, aupljina, vrtlina, rupa (foramen, tavum). Prostorno upravljanje i odmjerivanje Dale ina jedne milje od druge, ili do druge (lapis), dan i po rali (sesquijugerum), desno, sr eno (dextere), dram, osmi dil zere oliti un e (drachma), dvopedak (didoros), gonjaj, vrit, razumi[je] se dan rali ato more uzorati jaram volov, to jest dva vola (jugerum), iljadu rastegljaji, se~anji (milliarium, mille passus), istok (oriens), k siveru (ad aquilonem), komad zemlje od sto i dvadeset nogu du~ine i airine (modius agri), litra (pondo), litra, mira od dvanaest lihva, mirilo, pravomirje (libra), mira bigunac (doliolum), mianica, lakat, arain, rastegljaj od obiju ruku pru~eni, koliko mogu obuititi obe mianice (ulna), na livu (ad laevam), nadesno, na desnu ruku, stranu i ost. (destrorsum), naru alj (quantum quis brachiis complecti potest), od livog do desnog ramena (a dextro ad sinistrum humerum), omirka od dvaest nogu, orue za omirati (chorobates), omirka, oli pravilo od pet nogu (quincupetal), pahalj (floccus), pedalj (spithama), pet una a, vrsta mire i broja (quicunx), polak (juxta), pramsun ani, prema suncu, na prisoju, na ilopeku, prisun je, pripek, na pripekli (apricus), prikotek, stvar koja grede priko vrha (effluentia), rastegljaj, se~anj (passo), raz, mira od ~ita (radius), razumi se ona stvar koja dr~i deset uborak (decemmodius), s[t]raga, zada, izaplea (retro, a tergo), siver (septentrio), apul [spul?] i po, uborak i po (sesquimodius), trag [h]oda, stopa (peda), varenjak, etvrti dia mire (quartarius), vraalj, nasad, razumi se koliko mo~e ujmiti jedno guvno ~ita (area frumenti plena), zaod, zapad (occidens, occasus), zaodni, zapadnji (occidus). Vremensko upravljanje i odmjerivanje Bilodne, ovdan (diu, die), as, vrime, doba, dobnica, ura, dan (hora), etvrtak (dies jovis), dan poslidnji, koi slidi (dies posterior), dan prie (dies antecedens), devetica, deveto vrime od asova (nona), doba (sidus), gluho doba noi, po noa, muklost noi (conticinium), gluvost noi, ponoa, pono (concubius; media nox), godiate, godina, lito (annus), hip, trenue, magnue, as (instans, momentus temporis; momentum), idi, zlamenuje osam dana u svakom misecu posli devetnice (idus), jednakonostvo, jednakost dana i noi (aeqinoctium), ju er, ju era (heri, hesterne die), ju er jutrom (heri mane), ju er obno (heri noctu), jutro, jutrinja (maturinum), lipan (junius), napodne, na poludne (meridie), nedilja, dan nediljni (dies dominicus), nonica, jedan dia jutrinje (nocturnam), obno, nou (de nocte, noctu), ovdan [!], meu dnevom (subdiu), me[]umise je (interlunium), misec kolovoz (sextilis), misec listopad (october), misec o~ujak, la~ak (martius), misec rujan (september), misec studeni, studenjak (november), mladi dan, prvi dan miseca (calendae), nedilja (hebdomada), petak, vrime od pet lita (quimatus), peti misec, to jest srpan (quinctilis), piva ko doba (gallicinium), po asa, polovinu ure (semihora), po etak dulje noi, kad sunce kraja nazad (solstitium), po etak zime, srce studeni (bruma), podne, poludne, polak dneva (meridies), pramalie, prolie (ver), pria etiri dneva, jutra (quatriduo ante), pridanji (pridianus), pridju er, prikoju era (nudiustertius), prie etiri dni, pri etvrtog dne (quatriduo ante), prie dne, pria dneva (ante lucem), prikosutra, priko treega dne, posli treega dneva (postridie, huius diei, Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  post tertivum diem, perendie), prikosutra k ve eru, prikosutra na ve er (perendie vesperi), prive ernji, prid suton, blizu ve era (vesperascens), prizorje (crepusculum), prosinac, razumi se misec (december), prvidan, ponediljak (dies Lunae), prvi dio noi, prva stra~a (prima nox, prima vigilia), rano, zorom, u prizorje, prizorje, zora (diluculo), rasvanue (dilluculum), si anj, raz[umije se] misec (januarius), raz[umije se] petnadesti dan miseca o~ujaka [!], svibnja i listopada, a u drugih trinadesti (idus), sino (heri vesperi), srida, srieda (dies Mercurii), srpanj (julius), subota (sabbatum), sutra na ve er (cras vesperi), svibanj (majus), travanj (aprilis), trei ve er, niki ve er (nudius tertius vesperi), utornik, utorak (dies Martis), ve er (nocturnus, vesper), ve eras (hodie vesperi), velja a (februarius), zima, raz[umije] se vrime od zime (hiematio), zora, prozorje, svanue (aurora, matura), zora, otkud isti e bila zora (diluculum, aurora). Boje Apian, nika mast od rvila (appianum), bililo, biloa (albitudo), bililo, mast bila, za init porumeniti (fucus), blid (pallens), blid, ~ut (luridus), blidilo, ~utilo (luror), blido, ~uto kako vosak (cereolus), crljen (robeus), crljen, nacrljen (burrus), crljenilo, crljena mast (sandix), crljenilo, rumenilo (rubedo), crljeniti (rubefacere), crn (niger), crn, grub, ru~an, mrkli (ater), crnoa, crnilo (nigredo), crnomast (atror), dvakrat o rvljeno (dibaphum), dvomastnik, to jest od dvi masti (bicolor), rvilo (minium), farbovnik, trava za mastiti, rviti vunu (glastum) iste masti, od iste boje (concolor), jednomast, od jednoga rvila, oliti boje (unicolor), koi masti, koi prima mast, stvar za kojom ostaje mast, boja etc. (colorificus), krimi~, rumenka, rumelka, grimiz, krovnik (krvnik?), vrsta losture iz koje se vadi niki rumeni sok i slu~i za mastiti, iliti rviti svilu (purpura), mast od trave kauna (crocinum), mast, boja, mastilo (color), mastilo (infectus), mastilo, rvilo (tictura), mastiti, rviti, stopiti, smo iti, omo iti (tingo), mastiti, omastiti (coloro), modar (caeruleus), modar, modrovit, modre masti (ceruleus), modar, pomodren, oli sur, mrk, pocrnjen od udaraca, po prines. nenavidan, zlovidni (lividus), modro, modre masti (caeruleatus), modromasan (caesitius), mrk, brun (pullus), nabio, bili ast (subabus), nablid nacrljen (helvus), nebovno rvilo (caeruleus color), obiljen, obu en u bilo (albatus), ocrljen, omr en (denigratus), ocrniti, pocrniti, omr iti (denigro), od crne masti (atricolor), omaaeno (colorate), omazan bilicom mastju (cerussatus), ovraniti (infuscare), plav, nacrljen, svital (rutilus), plav, plavuaast (rutilatus), plaviti, biti plav, biti ~ut, ~utit se (flaveo), pocrn, nacrn (subfuscus), procrn, crnomanjast (fuscus, furvus), rig, rujan (rufus), rujan, crljen (russeus), rumenilo, crljenilo (purpurissum), rumenilo, rumena pomast kom se glade ~ene (fucus, pigmentum), slikovan, napisano maau (depictus), slikovati, sli iti koga, pisati maau koju stvar, po prines. popisati, opisati, kazivati, misliti, vuiviti [?] (depingo), slizar, koi rvi slizom (molochinarius), tmast, nacrn (leuco), travan, zelen kao trava (herbeus), vrsta boje crljene, koja pote~e na kose (badius), vrsta masti bilice (eretria), vrsta zelenila (scoletia), zacrljeniti, ocrljiti, rviti crljenilom (minio), zelen (viridicatus), zelen, morsko zelenilo, modrilo (glacinus), zelenilo, po prines[enom] snaga, ~estina mladosti (viriditas), ~ut kao med (melinus), ~ut, plav (flavus), ~uto, omaaeno, o rvljeno ~utilom, ~ut, o~ueno cvitom od trave kauna (croceus). Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  Graditeljstvo Bililo od japna kojim se bile zidovi, kue i ost. (albarium), bilitelj, koi bili (albarius), bilokam, bilokamen (gypsum), bilotvorni, podloga od japna razmuena za obiliti zidove (albarius), braniate, meterizi, prizid od braniata, pridzie, zaklon obrane ~ivota (propugnaculum), buta, emer (absis), cidnica, cidilo, kuda voda omi e niz striju (stillicidium), cipotina, prisi ka (assula), cipotina, triskotina, triatica, cipka (astula), crljeno caklo (haematinum vitrum), da~eviae, misto gdi se zbira voda, nuz trihu [!] od kue (impluvium), daska (assis, tabula; planca), debeli pisak (saburra), donji prag (sublimen), drvo, japija, lis (lignum), dvor, pola a [!], kraljski dvor (palatium), ador (papilio, stregegeum, tabernaculum, tentorium), adori (stativa), etveronugli, otesan, udilan na etiri oae (conquadratus), etveronugliti, initi na oae (conquadro), initi na na in pei, oliti dimnjaka (camino), istiti, strugati, tesliti, stru~iti, kako strugom, teslom etc. (dolo), fr~, fr~ od drvlja, kolinac, koljenac, kolinac od trave trstike (articulatio), gornji prag, slime (epystilium), graditi na sklopje, sklopiti, posklopiti (concamero), graditi, init butu, graditi poput pei, emeriti (camero), graditi, zidati na luk, emeriti (fornico), graa (inedificatio), graa, zgrada (fabricatio), greda, gredelj (tignum; trabs, trabes), greda, po prines. dub, plav, pokrov, kua (trabs), gusterna, atrnja (cisterna), hala (squalor, sordes), hitrograa, na in od tvorenja grae (architectonice), hitrokrov, zahitrenje od zidanja (architectio), hitrozgraa, to jest pokrov izvedeni po zidovi (architectura), i~ica (parva aedes), istru~en, izdilan, uravnjen strugom, teslom oli bradvom (dolabratus), izduben, izvren poput civi, sviroke, dipal, slavia etc. (fistulatus), izvoe, strija koja odvraa vodeni kup (projectura), japan (calx), japnenica, kla nica, kla ina (calcaria), kitozie (peripetasmata), kla inara (rudus), klakor (calcarius), klupa, klup, sidilica (scamnum, subsellium), koci, oli sohe brkljaste prili ne jelinskom rogu, za podpirat kuerice (cervi), kolibe, kue obanske iliti pastirske, kuerice (attegiae), krovje, raz[umije se] pokriti kupam (imbricamentum), krovnica (theca), krovnica, kupa (tegula, imbrex), kruna, o[li] striha od mira (lacinia), kua gola (domus nuda), kua napravljena, odivena (domus instructa), kue od male cine, kuerice, pojate od slame, aevara i ost. (mapalius), kuica (casula), kuica, kuerak (casa), kuba (fornix, tholus), kula (turris), kupica (diatretum), lienka, pritka, motka, sprulja (pertica), lis, japija, zastava, priprava od drvlja za grau (materiatio), luk, raz[umije] se graa na luk, volat, po prines. bludiae, jasle od priljubodinstva (fornix), mala kuica, pozemljuska (gurgustiolum), mali skalin (scamillus), meuzie, misto meu dva zida gdi se sliva voda, ulica (andron), mirina (domus diruta), mramorje (marmoratio), na cipotine, na prisi ke (assulatim), na na in kup, opekah (imbricatim), nad elje, gornja strana vrata, kako prag etc. (hyperthyrum), nadgrae, najviaja strana grada (tutulus), nadostavljati grau vrhu grae (adstruo), nadstupje, glava od stupa (capitellum, capitulum), na injeno od dasaka, popoen (contabulatus), naplov, spliviate, vodovoe (delique), nasloniate (pulpitum), nebo, ugraeno na butu, emer (camera), nuglo u zidu, koje slu~i za utvrditi grede (opa), obilenje zida s japnom (ruderatio), obiljen bilokamom (gypsatus), ogled od pokrova (euthygrammus), ograda kamena (maceries), omazano japnom (decalicatus), omazati, olipiti zid s s debelim japnom (rudero), ope je, ugraeno s opekam (lateramen), opeka, kupa, krovnica (imbrex), opeka, tikule (later), osnova, prea, predivo (orsus, textus, textum, textile), otrati, ogladiti, izgladiti trlicom (elimo), otribina (peripsema), otribiti od pr~ine, piska etc. (exa- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  reno), peno zjalo, dimnjak (propnigeon), pisak morski, debela pr~ina, ~alo (glarea), pleteri od prua (gerrae), pliva (gluma), plo a, akrila utesana (lapis complanatus), plo enje puta (stratura), plot, plotenje, graa (sepimentum), pod, gree (contignatio), podenje tikulam iliti opekam (pavimentum lateritium), podenje, popodenje (coassatio), poditi, graditi nadpoe (lacuno), poditi, popoditi (pavimento), poditi, popoditi, posali~ati s tikulam, o[liti] opekam (sternere pavimentum lateribus), podstup (pulvinus), podstup, podmetak od stupa, podstupnik, poduminta (basis), pokriti, kroviti kupom, opekam etc. (imbrico), pokriven, okrovljen, pokriven krovom (obtectus), pokrov (tectum), pokustvo (supellex), ponoviti, u initi iznova, pokrpiti, ponapraviti, ponaresiti (interpolo), ponovljenje, pokrpljenje (interpolatio), popodenje, pokrov (contabulatio), popoditi, u initi krov, sljubiti daske, to jest niz s nizom, posali~ati (contabulo), poaali~an s opekam (laterarius),posali~anje (lithostrota), posklopjen, na injeno na sklopje (concameratus), potikulan (lateritius), potpor, podapritka (mutulus), pr~ina, pisak, ~alo (sabulum), pridvorje, privrae (prostas), prigree, razgree od jednoga zida do drugoga (transilla), pritka (sudes), pritka, motka, supru~ina (ridica), privrae (propylaeum), prolaz, pro[h]od (porus), prozor, prozornica, vidilica (fenestra), pudarica, pudarnica (vinitoris domuncula), raz[umije se] pas ili ogrlje od stupah (hypotrachelium), razumi se graa na stupe (eustylos), razumi se lienka, oli motka desopetka (decempeda), rediti, izvesti, izvoditi grau, hitrokroviti, to jest vesti krov ispod krova, stavno sklopiti sagradu od koga god zidotvora (architector), rogo~a, atura [stura?], papir (storea; teges),rpa, ativa drva (lignorum strues), sagraditi, ugraditi, pripraviti (exstruo), sagradnik koi gradi, dilotvorac (fabricator), sastavljati mnoge daske zajedno, poditi, popoditi, mo~diti daskam (coasso), aator, ador blagoskrovnika (quaestorium), aimblar koi krije kue aimblom (scandularius), aimble (scandulae), aipka, prut (oppuvium), sitni pisak (sabulo), sjedinjeno s gredam (contignatus), sklad od grae, red od sagrade (architectura), sklopiti s gredam, poditi, popoditi s gredam (contigno), sklopje (concameratio), skrinja, kov eg (arca), slaganje, sagrada (constructio), slar (pergula), slar, nasloniate (podium), slime (epistylium), slime, slime koje uzdr~i pokrov kue, ro~nik (columen), smet pr~ine (pulvinus), smisa japna i pr~ina za oblipiti zidove, oli pokrove (arenatum), stavljeno na strihu (exposititius), stolac, sto i (scabellum), strana od grae koje (humerus), stri[j]in, u injeno na na in strie (compluviatus), striha o[li] strija koja odalja i uklanja kap vodeni, raz[umije se] i okla eni zid japnom i pr~inom, zidokla je, obrana, meterizi, ograda, somi, zastuplje, i ost. (lorica), striha, kruna, po prinesenom razumi se koja mu drago visina uzdr~ei neku stvar (crepido), strugati strugom, planjati, strugiti, ravniti planjom (dedolo), stupa, jama za ugasiti japan (mortarium), stupica (mortariolum), stupozgrae, zgrada na stupe (diastylus), suhozid, suhozie, gomila, kraljivi zid prez japna (maceria), sumpornica (sulphuraria), suaen na suncu, pe en na suncu (insolans), suaiti, pei na suncu, pr~iti na vruini (insolo), tesliti, ravniti s teslom, po prinesenom varati koga, rugat se s kime (deascio), to ak, ~lib kud leti voda, crpalo (sipho), trim (claustrum, peristyilium), trim ugraen za ~ito za da ga ne ispije otrovna rosa (nubilarium), trim, zatvor (claustrum, peristylium), tvrdogvozd, gvozdje privareno (chalybs), u injeno kako kolo od stine, stvar kolova (caementitius), u injeno po na in pile oli trlice (conserratus), ugraeno na butu, aemeren (cameratus; fornicatus), ugraeno poput pei (caminatus), ugraeno poput, oli na na in no~a, oli peme (craticulus), vodoliz (corrivatio), vodoto je, ~lib (canalis), vodoto je, vodovoe, jaruga (incile), vodovod, vodovoe, to jest voda dovede- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  ena iz planina (corrugus), vodovrae (dividicula), vrh, pokrov (culmen), zastava, osnov (praestructio), zastup od luke (pila), zbirovodan, slivovodan (compluvius), zgrada (exstructio), zgrae (exaedificatio), zid (moerus, murus, paries), zorozidnik, zidozornik, koi razara zidove, zidolom (effractavius), ~itka, oli meka smola, mast (picula), ~ivi klak (calx viva), ~libi (canaliculus). Druga gradiva i tvari, te njihova obilje~ja Caka[l], cakao, caklo (vitrum), cikotina, svr~ (rima), cikotinav, svr~ljiv (rimosus), eban, drvo (ebanus, ebanum), elim, mazia, izabrano gvozdje (chalybs), gnila (argilla, crea), gvozdje, ruda (metallum), gvozdoteg, kalamita (magnes), izvarak (scoria, recrementus), jezgra, mezgra (nucleus; cartilago), kanitast, aur (gracilis), klade (solea), kla iv, pun stare kla ine (ruderatus), klia, ljepnica (glutinum), kora, lupljina (putame), kositar (stannum), kristal (crystallus), kurelj (corallium), lapat, komad (frustrum), lapat, komadi (frustulum), lug, pepeo (cinis), mid, mido (cyprinum), oganj, spra~nica, to jest rpa drva nalo~eni za izgoriti koju stvar (rogus), pina, oli lug od srebra (laureotis), plisnad, bluta, braata (brsata?), (mucor), ploaa [?] (lamina attenuata), pluto (suber), podloga, podstava, lis, lies, raz[umije se] ona stvar od ata se ato ini, oli za imlje, na etje stvari (materia), pokriti trepeljikom (fucare), pr~ina, pisak, ~alo (arenula), aivljena [aivljena?] ko~a (corium), sklip gvozdja zasjana (strictura), smrad, smrde~ (virus), so[l] nitarska (nitrum), spuga (spongia), sumpor (sulfur), sumporata (egula), svar ica [!] (recula), tarotina, tarlo koje pada ispod trlice (scobs), tisto, tiesto, nalog, rpa ko mu drago stvari, jato, i ost. (massa), trepeljika, crljet (bractea, auri lamina), ugar i oli mrvica od voska (cerula), usi ak, otarak, obrizak, urizak (rescissio, segmen, resegmen), utarak (sectura), uvit, zavit, zamraen, zapleten (crispus), zavit, smotan, zamotan, zakoturan (advolutus), zrno tamnjana (mica thuris), ~uti si an (auripigmentum, arsenicum), ~uti vosak (propolis). Kua i okunica Buniate, smetliate (sterquilinium, fimetum), elia od dvi postelje (biclinium), dimljak (caminus), dimnjak (infumibulum), dimnjak, dimiae (fumarium), dvor, pridvorje, privrae (aula, atrium), dvor, privrae (atrium), dvornica (sellaria), gnoiae (olenticetum), gnoiae, krkalina od ~ivine (egeries), gnoiate, smradovatina, rivina od smrada, gnjoiae (sterquilinium), greda koja je na stranu od pei (laterarium), guvance (areola), guvno (area, halo), guvno, gdi se ~ito vrae, vri [vrhi!] na praznu guvnu, umivati tovaru uai, jest tratiti vrime zaludu (area, operam perdere), i~a, kuarica, pojata, plevnica, kuica, kuerak (tugurium), i~ica, kuerak, koliba, domak, pojatica, kuica (domuncula; ligellum; tuguriolum; tuguriolum), izba, konoba, sta un (cellarium), izmetiae (ejectamentum), jama za ~ito (sirus), komora (synoecium), kua gostinja (domus hospitalis), kua na tri poda (trichorum), kua, dijo iznutarnji kue, komin, ognjiate (lar), kuica, domak (tugurium, domuncula), kuica, kuerica, pojata, kua pozemljuaica (tugurium, mapalia), kuharnica, kuhinja (coquina), kuhinja (culina; popina), kupalo, kupaliae, buniae, misto gdi se baca smrad (latrina), kupalo, kupaliate, pralo (balneum, lavacrum), le~aja, misto gdi se le~i, lo~nica (stratum), lo~nica, komora (cubiculum), lo~nica, kram (conclave, cubiculum), lo~nica, to jest zaru nika i zaruanice Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  [!], jest i tko mu drago pribivanje, po prines. pir, ~enidba (thalamus), mala lo~nica, oli kliti (cellula), misto za ostavu, za vri ko mu drago stvar u ostavu (veteranum), nadpoe (lacus), nadpoe, nebo od jedne elie, cele [!], pod (lacunar), odinica (cella, repositorium), otribina, stra~iate, otribine, smetliate (purgamenta, sordes; purgamentum, cretura), pe (furnus), pe, penica (fornax), penica mala (fornacula), pek, peknica (clibanus), pod, tle, indecl. tavan (pavimentum), pohrana, shrana, sahrana, ostava, uostava (depositum), poljana, rudina (area), prag, kua, solja [!], prag od vrata (limen), pralo, umivalo, kupalo (lavacrum), pribivati, danovati (immoror), pridkomorje, privrae od komore (procaeton, salutatorium), pridvorje (porticus, xystum), pridvornica, privrae od izbene sprave (oecus), privrae od dvora (vestibulum, atrium), privrae od kue (impluvium, cavaedium), privrae, dvor, pridvorje, misto isprid dvora ili kue (prothyrum), prizid, jama gdi stoje divlje zvirke (stabulum), prozor, oblog, po prines. otvor, prozor prigode (fenestra), prozoriate, slar, ardak (podium menianum), sernica, buniae (latrina, cloaca), slivaliate, misto kud se prolivaju opirine (colliviarium), smetliate (purgamentum, cretura, strigmentum), smetliate, otribina, istoa, istenje, smradiate (munditia), soba (lacum, sudatio), spliviae, osoka [!], spliviae, osoka [!], razumi se gdi se spliva smrad, sernica, smradiate (cloaca), spliviae, smradiae, gdi se spliva smrad (colluvianum), sprema, spremnica, s[h]rana, klit (promptuarium, promptuaria cella), spremionica od odie (synthesis), sta un, konoba (cella penaria), stan, stanje, pribivaliate (domicilium, sedes), stanak, i~ica (casa, tuguriolum), stani, stanovi (pars aedium), stani, komorica (zothecula), stanovanje, domovanje, domovina, pribivaliate, stanje, kua (habitatio, domus, sedes, aedes, aedium), to ak kud se voda to i, civ, sviroka (fistula), udriti, stui jedno s drugim, razbiti, udriti glavom o prag (allido), ulaziate, pridvorje, pridvrae, obla nica (vestibulum), vrata (thyrona), zaklop bunara, iliti gustirne (puteal), zaoborje, raz[umiju se] stra~nja vrata od kue, buniae, sernica (posticum), zapriti, zapri iti vrata zaporom (repagulis claudere, occludere), zbornica, raskoanica (pinacotheca), ~itnica, ~itnjak (horreum), znojnica, soba (sudatorium), ~itnica, ambar (granarium), ~itnica, sprema, sta un, misto gdi se stavljaju stvari kune (cellarium), ~itni ica (horreolum). Naselje i uprava Azna (aerarium), ba~ana, misto odreeno za ostavu od trgovina (telonium, publicanorum mensa), brodarnica (armentarium), carina (vectigal), crkva poglavna (basilica), crkvica (aedicula), gradi, mali gradac (civitatula), klanica, komarda (laniena), krstenica [!], kua, i~a [!], dom (domus), kupalo, to jest misto od kupala di se kupa (balneum), dr~ava, rusag (provintia), dr~ava, kotar, ~upa (territorium), dr~ava, kotar, biskupija (dioecesi), manastir, mojstir (cenobium), mlin, gdi se melje, i ista mlinica (pistrinum), naseliae, misto koje se iznova po imlje seliti, naselenje (colonia), pe gdi se peku opeke (lateralia), pivaliate, misto popivanja duhovni pisni (chorus), pivnica, kr ma, gostionica (caupona; oenopolium, officina, popina, thermopolium), podgradovni, misto blizu grada (suburbanus), pomoliate, crkva (proseuca), priprodaica (caupona, copa), pti arica (officina), pukovladan, vladano od puka (democraticus), razumi se i ko mu drago pribivaliate, domoviate, gostioniate i ost. (stabulum), razumi se zadu~biate koje se ini di ici maloj u pristaliau (curotrophium), ribarnica, gdi se prodaje riba (piscaria), ribnica (ichthyothropium), rvaliate, meteriz, bojiae, ko mu dra- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  go misto od rvanja na boju (pugnaculum), selo (rus), selo, stanovi (pagus), selo, vilaet, varoa (pagus), seoce (rusculum), seoce, puti, puteljak, uli ica (viculus), aetnica, aetaliate, put veliki, trg, trgoviate, rudina, dvor (platea), aibica, aibka misni ka (commentaculum), sidaliate usrid teatra, gdi siede prvostolnici (orchestra), skrovie, otaja, misto zaklonito gdi se ne more lako najti, misto od zakloniata (latibulum), skup, sabor, zbor, skupatina (caetus, conventus), skupatina, samiate (proseuca), solina, soline, misto gdi se vadi so (solifodina), sta un (officina), sta un od rukodilja (opificina), stan, staja, dom u polju izvan grada, kua na baaini (villa), stog, slamarica, pojata, misto gdi stoi slama (palearium), tamlica [!] (ergastulum), trg (nundinum), trg, trgoviae, pazar, sajam (mercatus), trgoviate, trg, sajam od trgovine (emporium), u ionica (officina), varoa (suburbium), varoa, grad (oppidum), varoa, ulica (vicus), varoa, zagrae, aer [!] (vicus, suburbium), vilaet, kraljevina, dr~ava, pokraina, rusag (regio), vinica, pivnica (cella vinaria), vrtal, perivoj, vonjak (hortus, pomarium, viridarium), zborje, vitniae (exedra). Namjeataj i kuni predmeti Badanj (tina), badanj, mastea [!] za gne iti grozdje, gdi se masti grozje (lenis; lacus), ba va (doliarium; dolium), ba va, susak, pivo aaa, masnica, ~ena vinodavka (cupa), ba ve za pranje (lavandria), bario, sud, vidro (cadus, lagena, olla, orca), barioc za smokve (orca), blustro (pyxis), brus, stina za oatriti no~e, britve etc. (cos), bukara, di~ica, suaak, sud za piti (cirnea), bukara, sud za pie (culigna), buklia (oenophorum, urna vinaria), buklia, matara (oenophorum), buklica, plosnica (laguncula), cakleno sue (vitrea), cidilo (colum), cidilo, cidnica (suggrunda), cidilo, kapilo, kotao (fornacula), up, ~ara od dvi ru ice (diota), daa ica, mala daska od pisanja (pugillaris), daska, stol (tabula), di~va, bukara od mlika (mulctra), dubac, sudi od pomasti (orca), anjak, aaica (cupula), aaa (crater, patera, scyphus, sinus), aaa, ~muja, anjak, susak, bukara i ost., drugda razumi se i pie (poculum), aaa, ~muja, kupica (calix, crater, scyphus, patera, poculum), aaa, kale~, ~muja (calix, cyathus, poculum), aaa, kupa, ~muo [gen.: ~mula] (poculum, scyphus), aaa, vr  (trulla), aaica (pocillum), aaica, ~muli (cupella), ep (obturamentum), ep, ep od kanele (vertibulum; epistomium), istiti s plivutkom, osvitlati (pumico), ripina, rip (testa), utura oli fiaaak za vino (orca), duplir, zublja (cereus, fax, funale), gostara (phiala), gostara, gostarica (ampulla), kabli, si, sigalj od vode (situla; urna, hydria), kabli, sigalj (urna), kablina (lasanum), kablina, sud u koi se isti posluanica, to jest guza (lasanum), kabljina (cantharus), kamenica (pila), kartilac od site (scirpicula), karto, sparta (aero), klupa (diribitorium), knjige (volumen), koguma, sud za tepliti vodu (cucuma), komarnik, pokriv, zastor od postelje, iliti odra (conopoaeum), komin, ognjiae (foculus), konistra, krto, sprta, kofa od prua upletena (qualus), konistra, o[li] krto[l] opleten od site (scirpiculum), konistrica od vune oli prediva (quasillum), konop (funale), kopanja, nave (mactra), koa za pir (farrarium), kotal, kotlenka, leen (lebes), kotao, kotlina (cacabus), kotlenka, kotlenica (clibanus), kotli (coquulum), kotli, kotlenica oli kotlenka (coculum), kotli, kotlenka, kotlenica od tu a oli od mida (vasculum aeneum), kotluaa, kotlenka, kotlenica (scutra), kov eg (soracum), kov eg, pineznica (scrinium), kov etina, stara akrinja (ploxemum), krakun, oli kra un (pessalus), krosnja (cistula), krosnja, drugoja ie vaz (benno), krosnja, sprta opletena poput koaa (cumerum), krosnja, sprta, krtol (canister), krosnjica (cistella), kro- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  snjica, kartilac (calathus), krto, kartil, konistra, koš (cumera), krto[l] (corbis), krto[l], sprta, krosnja (fiscus), krtol, krosnja (calathiscus), kruvarica, kofa od kruha (pariolum), kutia mirisna u kojoj stoi kadilo (myrothecium), kuvani lug, lušia (spodium), leen za prati noge (pelluviae), leen, sud za umiti ruke (malluvium), leen, sud za umivati ruke (trulleum), leenik (catillus), livak, spirlica (clyster, clysterium), lonac, lopi~a, bakra (olla), lon i (ollula), lopatica vatrena (batillum), lutka (pupa), mala zdilica, piatac (lancula), mali sud (orcula), mali sud, aaa od zemlje oli od stakla (vasculum, pixis), mandalo, kra un (repagulum), meaja oli varnja a, kep ija (tudicula, ligula), metlica (excutia), midlo, sapun (sapo, smegma), mih, miaina, mjeh (uter), mih, oli ba va od vina, sud vinski (obba), mihovi za puhati, miainice, miaina za puhati (follis), miainice za puhati (folliculus), mlinik (pistrilla), mri~e drvene [?], oli koje se stavljaju na koru, oli prozori za viditi, a ne bit vien (cancelli), mri~ica, okance (reticulus), niki sud za vodu, kako vu ija, brimenica, vidro etc. (futum), no~ (machaerium), no~, britva (cultellus), nosac od vr a (nasus), oganj, pra~nica, ovan goru slo~en od drvlja (rogus, pyra), ogledalo, zrcalo (speculum), ognjilo, kresalo, kresivo (igniarium), okanca, mri~ice na prozoru (cancelli), oatrilo od no~a (acies), peka, ripnja (artopta), pepel, lug, agia (favilla), piat iliti tanjur (trybbium), pijat (mazonomus), pilo, gdi se peru sudi (urnarium, colluviarium), pirija, lakomica, livak, vidro kroz koje se liva vino u ba vu (infundibulum), pladanj, tanjur (orbis), plitak, piat plitki, zdilica od terezija (lanx), podapre, posteljnica, postelja (fulcrum), po aanica, pirnja, sud, sud dvousni kao vidro, gostara od dvi ru ice; ko~oma~a, razumi se vria ko~na (culeum), poklop, zaklop, prikriv, pokrivalo, zaklopac (operculum, cooperculum), poklopac od tave (testus, testum), pokriv od lonca, zaklopac (ollar), pokrivalo, zaklopac (operculum), polivka, sud od polivanja (dureta), postelja, kraj postelje (sponda), postelja, lo~nica, loga, gnjizdo, pocivalo, le~ajnica (cubile), postelja, odar, postelja za spavati, postelja od jia za trpezom (lectum), prate~, kuna (supellex), priklad od gvozdja koi stoji na kominu za naslanjati drva na vatru (ferrum focarium), pro~ig, pro~eg (globus ignitus, cauterium), prosulja, tava (frixorum; sartago), prte~ (vasarium), prutac od karte oli arcije (ina), ra~anj (veru), rastvori od vrata (valvae, fores), razmri~je, ljesa (crates), razumi se sud dvouh (diota), reaeto, sitnica (incerniculum), ro~ [!], peme, prikrstice gvozdene (craticula), rt, ra~anj (cuspis), rukopralo, leen (malluvium), aeputica (fuscinula, forcina per cavar la carne di pignata), si, cigalj [!], kabli (situla), sidaliate, sidivo (accubitus, sedile; recubitus), sidenje, sidaliae, sidnue (discubitus), sidilica (subsellium), sitnica, reaeto (capisterium), sito (cribrum farinarium), sito; lopata za viati (ventilabrum), skrinja (capsa), skrinjica (arcula, capsella), slika (pictura), soonica (salinum), sparta (sporta), sprava od trpeze gdi se stavlja vino (incitega), sprema, oli stolnica (cylibathum, abacus, armarium), sprema, polica (foruli, armariola), sprta, krošnja (cophinus), sprta, krošnja, koš, konistra, krto[l], košara (corbis), sprtica (corbicula), sprtica (ero), sprtica (fiscella), sri , sri  od ba ve, sria od vina, srie~ od vina (tartarum), stinj (ellychnium), sto i (scamellum), sto i, mala sidilica (sellula), stol, trpeza (tripus), stolac (sessibulum), stolac od dva sida (consella), stolac od trpeze (accubitum), stolac, klupa (scamnum), stolac, podno~je (scabellum), struga a od kruha (radula), suba vica, uborak (cadus, seria; carratello), sud od tri usne, iliti to ka (trichilum), sud od umivanja (alveus), sud rukoper (aquiminarium), sud velik za piti, bukara (capis), sud za dr~ati vino slatko, vinaak (carenaria), sud za kuvati puru, kotluaa (pultarius), sud za piti (ciborium), sud za pomiaati, iliti razvodniti vino s vodom (mistarius), sud za raso (or- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  ca), sud zemljani prili an kozi (caprunculum), sud, mira od vina, vidrica, vr  (lagena), sudi od stokljanice za dr~ati pomast (onyx), sudi za vodu (hamula), sudi, oli cripi (testula), sudi, vidarce za vaditi vodu (modiolus), svia (candela), svia, svitilica (lychus), svia, zublja, sjaj, jasnost (lampada), svinjak (candelabrum, lanterna), svitnjak, irak (funale), svitnjak, svia koja svit[l]i kroz caklo (fax, lanterna), akrabica za klasti pineze (loculus), tanjur (discus), tanjur dubok na okrug (absis), tanjuri (disculus), tapun (epistomium), tava (patella, sartago), tiganj (testudo, teganum), tihanji [!] (patina), toplipostelja (thermoclinium), trinoge (trapezophorum; tripus), trinoge, daa ica, trpezica (delphica), trozubna aeputica, trozubja (tridens, fuscina), trpeza (cibilla, solum), trpeza od jedne noge (monopodium), trpeza, sopra, stol, sinija, sobet (mensa), trvenica, daska (pinax), trvenica, rakata , trlica od sira, struga a (instrumentum depsititium, radula casearia), uborak, spud, scinik (modius; sextarius), uhatka, istilica od uaiju, za istiti uho (auriscalpium), ulenica, sud od zemlje za ulje (olearia testa), uleniate (elaeothesium), umivalo, leen, zdila za umiti ruke (pollubrum, malluvium), uzglavniate od postelje, polica gdi stoje knjige, sto od pisanja (pluteus), vedrenica (serenans), veliki oblog, velika provala (lata fenestra), veruga, uza gvozdena (catena), vidarce (urnula), vidilo od vrata (hypothryum), vidrica za crpati vodu (mansisterna), vidro od mlika (mulcrum), vidro od tri uha (nasiterna), vidro za vodu, vr ina (matellio), vidro, ~ara (lagena), vidro, vidrica, vidro za crpati i nositi vodu (craterra), vinica (vinarium), vinosudi, sue za staviti vino (vinaria), vinoto ka (fistula), vodenica, misto gdi se stavlja voda (urnarium), voatenica (ceratura), vrata (janua), vrata, prozori (valuae), vr  (culigna, orca, seria), vr  od ulja, uljenica (lecythus), vr  od vina, vidrica, kutli (lagena), vr , gostara [!] (urceum), vr i uljeni (lenticula), vr ina (matella; matula), vr ina za mokra u [!], kablina, sud od sranja (scaphium), vrje~njak od tikava (locus cucurbitis consitus), vu ija, brimenica (metreta), zaklopac (testu), zaklopac od lonca, pokrivalo (aular), zalu~nica, lu~nica (lixivium), zatvorka, klju anica (conclusura), zdila (catinus, pelvis, gabatae, paropsis), zdila od brianja, leen, sud od umivanja (pelvis tonsoria, labrum, concha), zdila ili leen gdi se peru ruke, umivalo (pollubrum), zdila od mida, san (labrum aeneum), zdilica (scutella; scutula), zdilica plitka (lancicula), zibka, kolivka, povitk [!], zavitka cedrova, zikva (cunabula; incunabula, cunae), zjalo vriino, oli od miha (lura), zubatka, istilica zubi (mundicina), zublja (taeda), zublja, glavnja (fax; facula), zvonce (nola), ~ara od vina (guttus), ~lica, zlica, kaaika (cochleare; cochlear, cochlearium), ~mul (cyatus). Pomagala i novac Alka (pugna imaginaria), badalo (specillum), bajok, novac (assis), bat, kova ev mlat (marculus), badanj (turris), bat, malj, aestoperka, buzdohan, salma, mlat (clava; malleus), bockavica, britvica kom se puata krv iz ~ile (scalpellum), bradva, tesla, planja, strug (ascia, dolabra), bradva, sikira, dvoperka, dvoperica (bipennis, securis), bradvica, planjica, pila trlica (dolabella), brime koliko mo~e povesti jedan voz (vehes), brimeniti, prtiti, tovariti (onus imponere), brus (cos, tozio), brus za istiti mramor i stine (naxium), bi , kan~ia, ko~ni bi , bi anje, aibanje (flagellum, scutica, lorum), avao (clavus), eaalo, eaagia (strigilis), eaalj (pecten), ordica (sicula; sicilicula), daa ica, pismo na dasci (tabella), drvo, oli gvozdje oblo i dugo na komu se napravljaju stvari, koje se navijaju i na vratilo, navia  (cnodax), dukat, jaspra (centussis), duplir veliki od voska (ce- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  reus), feral od lova (lanterna venatoria), filip, jaspra srebrna (philippus), ganja  (conamentum; cardo, inis), grablje (occa), gvozdene vile (pastinum), gvozdeni bian uk (columbar), gvozdje, raz[umije] se orue komu drago bilo od gvozdja (ferramentum), jaspra petak, mletaaki traer (sestertium), jaspra, pinez, blago, imanje, bogastvo [!], raz[umiju se] ko mu drago bila dobra toliko stanovita, koliko nestanovita (pecunia), jaaenje, jahanje na konju, na koli, oli na ko ia (vectacio), kajba (cavea), kalamir, terezia (perpendiculum), kamen za dobiti avan (etesius), kamenica kova eva za kaliti gvozdje zasjajno, jama za gasiti ~ivi klak, jama za dr~ati ~ito (lacus), kanela za gledati ranu (cauterium), kesa, tobolac (theca), kikor, orue za micati japan (ascia), klade, negve, gvozdja, okovi, putilo, bukagije, osa, putilo, tonota (pedica, compes), klija koja slu~i za sresti kamen i kamen (lithocolla), klin (cuneus), kliata, no~ice, makaze, sekalo, usekalo (forceps), kliata od rukolika (graphiscus), kliata za likoranara koiman se slu~i za vaditi koatice iz rana (choenicium), kliata za vaditi zube (rhiza), klju anica, brava, zaklop (sera), ko ija (staticulum; carruca), ko iica koja se pote~e rukom, oli mala kolaaca (chiramaxium), kola, voz (carrus; vehes), kola od dva konja (bigae), kolo, voz, ko ia (vehiculum; plaustrum; currum), kolo, vrtilica (rota), kliata za izvaditi zube (forceps), konop (serta, rudens), konop i od site (scirpiculus), kopito, slika postola (mustricula), kosa, kosir, kosor, pila (falx), kosica (falcicula), kovati jaspru, pe atiti srebro (cudere, signo argentum), ko~na arcia iliti karta, artia, karta od ko~e, kujer (pergamena charta), kra un, mandalo, zapor (vectis, repagulum), krakun, romancin (vectis, pessulus), kri~atka jaspra, koja nosi deset bajoka (decussis), krmak (setiger), kupica, tikvica za izvadit krv (cucurbicula), le~ati, ustavica od vode, legla je voda (stagnare, consistere), listve (scalae, gradus), lito (scalprum), lito za izrizavat (caestrum), listva (scala), livak koim se liva u bolesne uai (strigilium), lopata (rutabulum; batillum, pala), lopata, kalup (infurnibulum), lopatica (spatha; spathula), loza, loza od tjeska (cochlea), mahavica, mahalo za tirati muhe, oli za imati uh od vitra na vruini, pahavica, pahaljica za branit se muham (flabellum), mandalo, drvo koim se zapiru vrata na prikri~ (subscus), mazalo koim se bile zidovi (liaculum), mirilo (lanx, statera, libra), miaalovka, stupica (muscipula),mortar, avan (mortarium, pila), mlat (tudes), mlat, malji (maleus), mlatac, mali mlat (maleolus), mlin, trlo, stvar koja tare (mola), mlin od maslina (trapetum), mrtaaka nosila (loculus), mrtaaka akrinja, nosila (feretrum, loculus), muhar, mahalo za istirati muhe (muscarium), mu ilo, viaala (patibulum), nabiti na kolac, nataknuti posrid tuline do vrha na kolac (palo, vel stipite configere, ...), nakovan, nakov (incus), naprtak, konjsko brime (sarcina), niko orue poput prae (infundibulum), niko te~aako orue od dvi noge i po (sestertius), niko te~aako orue za napraviti guvno (valgium), nosila (sandapila, feretrum), nositi na kocu (phalango), no~ice za strii vlase (axicia), no~ice, makaze, akare (excisia; forfex), oblica (pila lignea, pila lusoria), peklja, zan ica (fibulatio, arctum), obru  (vietor), obru , okrug (circus), ogledni kamen, kamen od ogleda (basanis), ognjeno vitlo (turbo igneus), ognjilo (igniarium), omirka, mirka (libella), oatrilo (exacutio), otrti spugom, pospugati (spongia tergere), ovratnica, raz[umije se] mu ilo za mu iti zlo ince (numella), pernik, pernica (graphiarium), petak pinez, poludinar rimski (quinarius), pila (serra), pinez [masc. gen.] jaspra (moneta), planja, strug (runcina), plaailo, straailo (terricula), plosni bat za utipat zemlju (pavicula), podpira , soarica [!] (scipio), podveza (subligatio), poluga, valjuga (vectis; hypochelium), poluga od zvona, klepac (malleus), poluga, orue za okrenuti mlin (mollocrum), poluga od gvozdja za podvizati [!] veliko kamenje (onodax), prate~, brime, Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  denak (sarcina), pri injeni [la~ni] klju  (clavis adulterina), ravnilo (radula), razumi se konop, to jest lan ana s koim se pote~u brodovi i drugi lisi uz vodu (helcium), razumi se slog od zgrae rukotvorne koja se sama po sebi mi e oliti kree, kakonoti asovi, iliti dobnici (automata), razumi se ~rvan, oli mlin koim vrti voda (hydromyla), raz[umije] se noge od kola oli ko ija (hamaxipodes), razumi[ju] se konji upregnut pod kola, ili pod ko ije (jugales), 'rpa, brimena za tovarit, prtit etc., naprtak, prate~ (congeries), ru ica, korice, dr~ak, dr~alo (manubrium), rudo, timun (temo), sikira, ~eljica, ~elica, sikira dvoperka, bradva (securis), sikira dvoperica, bradva, dvoperica, motika dvoperica, dvoperna motika (bipennis; bidens), siringia, vrsta kanele (syringia), sitnica minica, novac od najmanje cine (teruntius, obolus, denariolus), sito, sitnica, reaeto, sijalo (cribrum, vannus), sjenica, to jest zastup od sunca, da~da, openo reku lumbrela (umbella), smotati, saviti prate~, zgibati na brimena, na snope (colligare), smotati na uzlje, u kotur (in modo contrahere), stinj (ellycnium), strop, koim se ve~e neato [?] na palac za voziti (strophus), strug, ostrug (tomus), sud od tu enja, koga mu drago lisa, tu jak, stupa (pila), aeputica [aeputica?] (rudicula), aetka, aestar (circinus), ailo (subula), aipka (rudis), aipka mira ka, kojom mira i ka~u trake kopnomirja, atake, atule, lage (grallae), atap (scipio), atap, aipka, prut (verber), atap nalistan (thyrsus), talenat, vrsta odavnje jaspre, to jest pinez, koi valjade pet sto i aezdeset skudi francuski, a oko iljadu srebrni dukat mletaaki (talentum), tapun od ba ve (operculum), tera [?] (scutica), terezije, gvozdje koje stoji priko mirila, o komu vise aaice (librile), tezgera [!] (barella), ties, istis, to ilo, turanj (torcular), tiska, s kojom se tiskuje plav (contus), traina, konop i (funiculus), trkmar, kuka, zaku ka (uncinus), trkmar, kuka, ganja , aeputica (uncus), trlica, turpia (scobina; lima), tucanj (pilum), tu ak za tui u stupici oliti mortaru, tucanj (pistillum), usa [uaa?] (oscillum), ustra, glavna britva (novacula), utezalo (sacoma), u~am iti, uloviti, uititi ~an icom, uvatiti u osa (laqueo constringere), u~an en, stegnut pekljom (illaqueatus, obstrictus), veruga, uza (catena), veska, omelj, priljepivica (viscus, viscum; tenacitas), vez, u~e, uza, vezanje, ukolin enje (ligamen), vez, zglob od vrata, polo~aj, ste~alj (cardo), viaalica (uncus), vitilj [!] (specium), vitlo, kluba, ekrh [!], kolo (trochlea, epago; epitonium), viaala, rasohe (furca, crux), vodit, kalauziti ko ie, istiti i paziti ko ie (aurigo), vodocrp, vrsta sloga za izlivati vodu (tolleno), voz (vectaculum; carpentum), voz, vozenje (remigium), vreteno od ombre (harpax), vrsta klije (leucophorum), vrsta niki voza (basterna), vrsta no~a kriva poput srpa (copis), vrstika kamen (heraclius lapis), vuk, orue za potegnut oli nategnut koju stvar, kako obru  na ba vu (lupus), zakra unan, zatvoren kra unom (oppessulatus), zapor, poluga (phalanga), zbica, kojom se oblazi za poznati koliko je duboka rana (speillum), zib, zibavica (oscillum), zlatnica, zlatni pinez (aureus nummus), zlica zidareva (trulla), zubapnica [!] (dentis calpium), zubatka, zuba a, orue za izvadit zube (dentiscalpium; dentarpaga), ~dribac, rastezalo, raz[umije] se drugoja ije mu ilo (equuleus), ~lica zidarska (trulla). Tekstil i nakit Aljina od boja, divan gabanica (paludamentum), aljina, odia, odora (schema), anteria, je erma (colobium), barjak, iliti zastava sjajna, nakiena oli otkana zlatnim ~icam, i ureaena pridragim kamenjem, kojoj vojnici klanjati se obi aju ia obili~ja kraljeva ili cesarova (labarum), bata a, pribada a, igla glavata (comatoriacus), bi va (tibiale), bi- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  va, orapa (udo, calceolus), bi ve od pusti (impilia), bila okruga (suffibulum), biljac (cento), biljac, pokrov od postelje (lodix), biljac, aavina (amphitapum), biljac, aavina; mutap za konja, mazgu (centunculus), biser (unio), biser, dragokamen (margarita), blazinja (culutra), bod, bodenje, tik bodrenja, mah riza (punctio), brdo, vratilo od krosan (jugum), bumbak, pamuk (gossipium), ast, dika, krasnoa, nakienost (decor, ornatus), ep, vitilj, vitilj od rane, platno (linamentum), ealjati, vla iti vunu (carmino, pecto), ealjati, vla iti, garbunati (pecto), istinja, ~enska naprava, kitilo, krasoa ~enske naprave (mundum), izma, i~ma (ocrea), izma, oli bi va, orapa etc. (cothurnus), oha, oha, plaat, divan gabanica, dolama, aljina duga, po prines[enome] mir (toga), urak (pallium), damaaak svila (polymitum), divangabanica (trabea, benna), dokolinice (pedule), dolama (tunica manticata, safum), dolama s velikim rukavim (chiridota), dolama, koaulja, suknja, aljina, podhaljinica, je erma (tunica), dragokami na komu se vidi sli en mravinac (myrmecias), drveni postoli (gallicae, sculpones), duaek, slamnica (culcita), dvajnke, kesa (mantica), dvanjke (hippopera), dvojnke (lateralia), gae, benevreke (subligaculum), gae, benevreke, akaire (braca), gae, dimnie [!], akaire, benevreke (femoralia, braccae), gae, dostegnice, benevreke (femoralia), gabanica, gaban, plaat (pallium, sagum villosum), gabanica, o[li] kabanica, kapenak, plaat (pedula, andromis), gabanica, ogrnja  (pallium), gajtan (torulus), gaziti, valjati, kao sukno u valjanu (deculcare), glavin nares, nakit, ukras, ures etc. (crepiculum), grablje, grebeni, garbuni, zuba a, orue zubato (rastrum), grispati, nagrispati, namrskati elo (capero), gunj; kapenak (endromis; lacerta), haljina, odia (vestis), haljina, odia, ruho, odora (habitus, vestis, ornatus, vestitus, vestimentum), igla, jagla (acus), iglene uai (foramen acus), iglica, igla od remika, konop i, sveza (finiculus), izatkani vez (aulaeum), izrizati na pe e (exartuo), ja mak, ~enski, oli divoja ki zastor od plea (amictorium), jaka (collaria), jastuk, uzglavlje (cervical), je erma (tunica, thorax laneus), kaban s kukljicom (cuculio), kanica, pas ~enski (cestus), kapa, klobuk (galerus), kapenak, sag, rubina za pokrit trpezu (gausape), kapu , kukljica (cucullus), ke ina, krpetina (peniculum, peniculus), kesa (vulga), kesa, tobolac (marsupium), kesica, ~epi, tobo i (loculus), kesica, tobo i (manticula), kita (lemiscus), kite (lemnisci), kitoprsje, ~ensko nareaenje oko prsiju, ~ensko nareaenje, kienje (strophium), klaanje, sukno strunjavo (villosus panus), klobuk (galerus, pileum), klobuk od sunca (causia), klobuk veliki (petasus), klobuk za put (petasus), klopac, drveni postoli, drveni opanci (calo, calopodium, crepida lignea), klupko vune opredene (panus), klutko [!], namotalj osnove (glomus), ko~a (pellis), koi imade rukavice, naruanice (manicatus), koi mu drago ogrnja  od postelje (toral), konac, strutka, ~ica (filum), kon i, pakrica (auxilla), koparan, vojni ka aljina, gunjac (sagum), kop ice, spone, mu~ak (parvus uncus), kordovanska ko~a (pellis cordubensis), kostret, dlake od koje mu drago ~ivine (lana), kostret, razumi se aljina satkana od dlaka razli iti ~ivina (cilicium), koaulja (camisia, indusiata, indusium, subucula), koaulja od postava (tunica linea), koaulja, oplee (tunica), koauljica (inducula), kraj, skuto, porub, po prinesenom razumi se koja mu drago visina uzdr~ei koju stvar (crepido), krimi~, oja (purpura, coccus), kroiti sadake (recrastino), krosna (textrina), krpa, otraj ina (paniculus), krpa, pe a, obojak (fasciola, panniculus), kru~ipostelja, komarnik, zastor oko postelje napravljen za branit se komaricam (conopeum), kruna, venac (sertum), kudilja, kudilja vune, prediva i ost. (pensum), kudilja, preslica (colus), ku ine (scruta), ku ine, sebica, stupa, utak od prediva (stupa), kukuljica (capidulum), kuljer (coralium, gorgonia), lipo- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  tan, lip, liep, krasan, uljudan, uzorit, di an, pristao, gizdav, uresan (decoratus), mahalo, mahavica (flabellum), marama (rica), marama, ru nik (sudarium), marama, ubrusac (linteolum, sudariolum), marama, useknja  (muccinus, sudarium), maramica (sudariolum), mast za mazati vlase (capillare), meka aljina (mollicina), misniaka ode~da (pluviale), motati, omotati, namotati, smotati, motati u klutko [!] kao konca, osnovu, potku i ost. (glomerare), mri~ica, koju nose ~ene na glavi (reticulum), mrskati, namrskati, nagriapati etc. (crispo), nabadak, nedjelak (punctum), nadhaljina, sadak (palla, epitogium, amictus chlamys), nadpoplat od postola, to jest gornja strana postola (obstragulum), nadramenica, okoramenica, pas od ramena (stola; ometis), naglavnik, ogrnja a (amictus), nagrispati, nakostreaiti, namrskati, u initi na gibe (corrugo), nakien, ureaen, u lipotu obu en, odiven (ornatus, decoratus), namrskan, nauvrskan, nabi an (cirratus), naprava (exornatio, expolitio), naprava, nareaenje, ures, uredba, nali je ureano (cultus, supellex ornatus), naprstak, naprstnak, naprstnjak, prstnjak (digitale), nareaenje glave s cviem po na in krune (anadema), narukvica (armillae, brachialia; spinter), naatipati, zgibati, namrskati (corrugare), nauhvica (inauris), nika odia ~enska za pokvir glavu (calyptra), nika odia od vune neoprane (lanctum), nike bi ve na gr ku (phaecasium), niki dragokamen, sli an kremenu (eumetris), niki dragokameni dobri ~enam na porodu, orlov kamen (poeantides), nizac bisera, oli dragog kamenja (gemmarum sertum), nizprsnica, zavoj od doj ica (mamillare), obua, odia (calceus, calceamentum), obui, pokriti (convestio), obu en ko~on, u ko~u, u urak (mastrucatus), obu en u oju, u ojen, u ojen, ogrnut ojon, to jest divan gabanicom (togatus), obu en u svitlost, u dostojanstvo, u gospostvo (candidatus), obu en, pokriven (convestitus), obukovanje u koaulju (tectorii inductio), obuven, obu en u bi ve na gr ku (phaecasiatus), od platna malo vridna (levidensis), ode~da, kruna, veo, zavia  (infula), ode~da, razumi se odia sramotna, od prokleatine (diplois), odia (indutus, vestimentum, vestis), odia kraljska, odia svitla (basilicum), odia kratka ko je erma oli anteria, prez rukava (exomis), odia svilena (bombycina), odia, odivanje (indumentum), odie, aljine (induviae), odinica (penularium), odplaaen, svu en iz plaata (expalliatus), odrbine, raz[umije] se aljine razdrte, oparane (decotes), ogrica (collare, catella), ogrlja, ogrlje, kolajna (torques), ogrljica, ogrlje (collare), ogrnja  (lacerna), ogrnja , aljina koje se nosi po da~u (impluvia), ogrnji [?] (plagula), oklop od mianice, narukvica, lakti (brachiale), okrajak, ustri~ak (tomentum), okruga, ja mak (velum), opanak, pri ja jest stara, je stoga vlahu zaopan io (pero), opanci, opanak (carbatina), opasan s paaicom (nimbatus), opreglja a, pripreglja a (cinctus, campestre, supparum), otkriti, skinuti pokrov, dignuti zastor, odastriti (devello), otraj ina za otrti usta, marama (linteolum, ad os tergendum), otraj ina, krpetine, obojak, odr ine (scruta), otrcan, oprcan, oparan (descobinatus), ov ja ko~a (mollestra), papu i, otvoreni postoli, plosnice (mulleus, crepida), pas od ko~e, ili podveza, uvlak (corigia, zona, cingulum), pas, kanica (succingulum), pas, kanica, obvoj (zona), pas, pripasanje (praecinetura), pasac (zonula), pasac, kani ica (cingillus), pasati, obastirati (cingo), pasati, opasati, podpasati, pripasati, upasati, dopasati, zapregnuti (cingere, incingere, praecingere), pelenice, pelene, povoji ditinji, edova postelja, po prinesenome izodiae, misto odkud ko izodi (incunabula), perioc, koi pere svitu, valjaoc (fullo), pina, meko perje, sitna peruaina (pluma), plaat (epitogium, pallium), plaat dvostruki, oja odia kraljeva i drugi vitezovah, divan gabanica (laena), plaat otkani naokolo (circumtextum), plaat, divan gabanica, ode~da rimski vinika i plemia (praetexta), plaat, gabanica (chlamyda, pallium, Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  lacerna), plaat, gabanica, kabanica, kaban, kapenak, jampu~a (penula), plaat, gabanica, ogrnja , odia, obua (tegumentum, pallium, indumentum), plaat, ogrnja , po prines[enom] raz[umije se] ko mu drago pokrivanje, tajanje, oli ogovorka za pokriti zlou (mantelum), plaati (chlamydula), platno, postav (linteamen), platno, postav, ubrus, marama, ru nik (linteum), platno, predivo, postav, raz[umije se] svaka stvar predena oli otkana od prediva (linum), platno, tanka postava (byssus), platnov, prteni, od postava (lintearius), plesti, splesti, sputiti (contexere), plosnice, klopaci, n.p. postoli koje nose mudroznanci oliti filosofi (baxeae), plosnice, plitki postoli (sandalium), podstava, odia podstavljena ko~om (rheno), podstaviti, staviti podstavu runjavu, oli od ko~e utaba ene (pelliculare), poduzglavlje (pulvinus), podveza (ligula), pokrivac, platno tanko, postelja etc. (cadurcum; lodicula), pokriva  od sto krpa, stokrpa (cento), pokrivalo, pokriva  (operimentum), pokrov od postelje, pokrovnica (stragulum, lodix), pokrov, zastor, jidro, jedro, veo (velum; velamen), pokrovnica posteljna, bilj (lodix), poplat od postola (solum), poprug kanica (cingula), poruaena odia (funebris, pulla vestis), poruana odia (tunica pulla), postav, platno (tela), posto (solea), postoli, posto i (calceolus), potianja svila (subsericum), potka, utak (subtemen; licium; trama), povez, oliti poveza a kojom ~ene povezuju nad elje, za init vidit da su malana [!] ela, to jest za lipotu, po prines[enom] nenadnja suprotivost (nimbus), povoj, pelena (fascia), pralo, valjano, stupa, gdi se valja sukno, svita i ost. (fullonica, vel fullonicum), prate~, odia (suppellex), prea, predivo (acia, filum), prelica (neatrix), pribada a, igla glavasta (acicula), prigiba, zavoj, mrska (plicatura), priizvrnuti, privrnuti inako [?], prisukati, to jest priuviti kao konop, pripredati kao konca, ~icu i ost. (retorquere), priobraza, nali je (persona), priobui se u najmeniakoj odii, u rabotnoj aljini (veste servili famulari), pritanka aljina od pamuka (multitia), pritkati, rastkati tkanje (retexere), pritvorje, vratni zastor (diathyrum), privrnuti, izvrnuti kao odiu (inverto), prodjelja , igla od neprave vlasi (discerniculum, acus crinalis), prosja ka aljina (mendicula), prsica, ~enska odia koja pokriva prsi (caepitium), prsnice, prsi (pectorale), prsten (anulus), prsten slugin (condalium), prsten, obru  (circes), prsten i, prstenak (anellus), prtac [!], naprstak (condulus), prteni nazuvak (calceus linteus), prteniate (linteae vestes), puca (nodulus, globulus, fibula), pu ica (calyculus), pust (coctile), rasplie, raspletenje od veza (lacinia), rasplitati, tkati rasplite, plesti, vesti na rasplite (pinnas construere), rastaviti plaatom, gabanicom etc. (expallio), rasukati ato je otkano (retexere), razdat, rasparan, otrcan (dilaniatus), razumi se uve, naperenje vlasi, oli kosa (crinale), rida, zastornica od ~enski[h] prsiju (mamillare), rizati ~epe, krasti kese, po prines. nepravedno dilovati (manticulor), rubina, ubrus, rakno za trpezu (mappa), ru nik, rubina (mantele), ruho od prizora, oli od prikaza od koga mu drago prikazanja (choragium), rukav (manuleus), rukavica, naprsnica, ru ica, naruanica; lisi ine (manica), rukosklopi, oklop od mianice (armillae), rukovet prediva (manipulus lini), rukovet, razumi se vune, ku ina oli konaca (hapsus), rumelka dvakrat o rvljena (dibapha), sag, ilim, rakno (tapes), saaiven, uaiven (insutitius), aav (limbus), sirivina to jest vuna neoprana, koja nie oprana od sirivine (solox, oesypum), sita, ~uka, po prines. zamraena (scirpus), aiti, saaiti, zakrpiti, napraviti, iznovice pri initi, ponapraviti ato je rasparano, platiti iju kod atetu (sarcio), skinuti podcielicu, oli pokrva u (decalantico), skut (lacinia), skut, kraj od nadramenice vladi ke (instita), skut, skuto, krilo, srida (gremium), skuto, resi, skut (fimbria), skuto, rub, skut (limbus), slu eno u jedno, tkan, otkan (contextus), smotati obojke (confarcinare), snovati, osnovati (ordiri telam), sovilo, oli sovielo od tkala, orue za Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  smotavati konca (radius), spara, kola , kotura  (cesticillus, arculus), sparva, koturac (cesticillus), sponja (assula), sponja, puce (asulae), staviti u tobolac, vri u moanju (injicere in marsupium), stisnuti, vezati, ukoliniti [!], stegnuti, usilovati (adstringo), stokljanica (onyx), stura (matta), suknja otkana sa zlatom (cylas), sva~a, okrug (corona), sveza od kape (offendix), svijana [!] odia (serica), svila (sericum), svila, svilena svita (pannus holosericus), svilena odia (metaxa), svita (pannum), svla iae, misto gdi se svla i, svukuje, etc., za svui se kako iz odie (despoliabulum), atopela, vrsta postolov (crepida), audar, marama (orarium), auakarie (tricae), tanki konac (filum tenue), tanko platno, tanki postav, koprenica (byssus), tkalo, skanje izokolo, naokolo (circumtextura), tkan, otkan, opleten (detextus), tkan, otkan, utkan (intextus), tkan, otkan, utkan, dotkan, nadotkan, potkan, uvezen, navezen, povezen, ovezen, pleten, upleten, opleten, dopleten, nadpleten, izvezen, pokriven, narešen (praetextus), tkan, otkano odasvuda (circumtextus), tkanje, tkalo (contextus; textum), tkanje, utkanje, otkanje (intextus), tkati, blizu sastavljat jedno z drugim (attexo), tkati, otkati, potkati, pridtkati, okolotkati, vesti, ovesti izokola, izvesti po odii, utkati, uvesti, uplesti tkajui, nadotkati, dotkati, po prines[enom] narediti pria, pripravljati, stavljati na red, pokrivati, init se da ne zna (praetexo), tkati, plesti, pisati (texo), tkati, po imati, poznati, dojti u poznanje od kojega dilovanja (detex), tkati, snovati u jedno, sastavljati, slu ivati, slu iti (contexo), tkati, utkati, po prinesenome slo~iti, sastaviti, vatat se, uitit se jedno za drugo, zaplesti se, smiaat se, uvesti koga u razgovaranje (intexo), tobolac (follis), tobolac, esa [!], ~ep (loculus, crumena, marsupium), tobolac, dvanke (hippopera), tobolka, tobolica, tobolac, kesa (crumena), torba (bulga, sacciperium, vidulus), torba, torbica (pera), tumban, alma, saruk (tiara, cidaris), u najmeniakoj odii, u rabotnoj aljini (veste servili famulari), ubrus, marama (sudariolum), upleten, opleten, otkan (sertus), ures, naprava, ureaaj, kitilo, nakienje, poatenje, dostojanstvo, napravljenje (ornamentum), ureaenje, nareaenje, sprava, naprava, gizdavo nakienje, svetkovina, asnoatovlje (pompa), uski pas, uska kanica (semicinitium), ustruja, ko~a aavljena (byrsa), uvlak, peklja, zaku ka, kop a, sponja (fibula), uza, paaica (fascia, vinculum), uzglavnica, poduzglavlje, jastuk, uzglavlje, blazinja (pulvinar; cubital), uzica od ~ukovine (sparteus funis), velud (psila), venci (serviae), veo, trak (vitta), veo, zavia , okruga, saruk (vitta), verica (inauris), verica od bisera koja se udiva za u[h]o (crotalia), vesti, kititi iglom (pingere acu, variare), vez, ovoj, uvoj, obavoj iliti obvoj koi slu~i obaviti, obviti, vezati u okrug (vimen), vezotkani, otkan s raznim vezom (polymitus), vla iti vunu (carminare), vla iti, ealjati, gargaaati (carmino), vojni ka aljina (parachlamys), vraskotina, huor [!], vrska, vrskotina, gib (ruga), vreteno (fusus; scapus), vreteno, vratilo (molile), vria, kesa, ma~a (saccus), vriica, torbica, tobolac , ~ep (sacculus), vrsta bi ve, obuvanja (soccus), vrsta edovske odie (encimibomata), vrsta ovi je odie (recta), vrsta klobuka (homelium), vrsta odie od ritkoga platna (levidensa), vrsta odie rimski ~ena (riciunium), vrsta pasa (limus), vrsta plaata (bardocuculus), vrsta svite runjave poput damaska (pannus sericus, villosus), vrsta tanke vune (leuconium), vuna koja se stri~e svake godine od ovaca i iz dublja (lanicia), vuna neopredena, oli preja neotkana (coactilia), zabili~ena haljina (vestitus consimilis), zakop en, zapet s pucom (affibbiato), zakrpica (pannulus), zaku ka poput udice, kom se zaku uje (runcina), zaogrnut gabanicom iliti kapenkom (penulatus), zapet, zaku en, zasponjen (infibulatus), zapeti, zaku ati, zasponjiti (infibulo), zapeti, zapinjati, zapucati, zakop iti pucom, kop om, sponjom (fibulare), ... zapregnuti odiu, to jest skute od aljinah... (accingo), Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  zapucan, speti oko sebe puca (globulis nexus), zapucanje, zasponjenje, zapee od haljine (fibulatis), zapucati, zapeti haljinu, je ermu s pucami, sku ati, zasponjiti (fibulare), zastor bria ev, ubrus bria nika (involucre), zastor od prozora, oli od vrata (impages), zastor, erga, ador (velarium), zastor, opreglja a, ~enska zastornica (ventrale), zastor, opreglja a, ~enski pas (cinctura), zastoranj, zastorak, opreglja a, pas, pojas, kanica etc. (cinctorium), zastorstvo, ureaenje sagima, oliti zastori, rakni (peripetasma), zastrt, pokriven, zavien (convelatus), zaviti, oviti, obaviti, omotati na okrug velom (fascia redimere), zavoj za obaviti grlo (focale), zavoj, rakno (velamen), zavratiti rukave, zagaliti, zapregnuti rukave (brachia nudare), zdila, pehar, tanjur etc. (catinum), zlatna pahavica, zlatni trak (patagium), zlatotkan, svita proaarana (pannus laciniosus, broccato), zuba a, trlica, eaagija (scobina), ~enska aljina, sadak, duga aljina, suknja (palla), ~enska mitra, podcielica, oace [?] (redimiculus), ~enska mitra, podzjelica [podcelica?] (calantica), ~enska sprava, naprava (mundus muliebris), ~epi, torbica (perula), ~ica, konac, struka (nema), ~ica, prea, predivo (stamen), ~ice (licia), ~utoodia ~enska (crocota). Rat Anar (pugio), bojna kola za satrti vojsku (covinus), cipotka s kojom se bie s voza od tri konja (trigarium), orda, pageta [?], ubodac, hanar, stilet (sica), bumba (pila ignita), jako uvi~ban vladat lukom, hitroznan potegnuti s strilom (arcipotens), jaram, ili vratilo od tri hrbe ili sulice, raz[umije se] niko orue od boja (jugum), kaciga (galea, cassida), kacija, vonji ki kalpak od ko~e (cudo), kalamir, niaan (cathetus; perpendiculum), kolo napereno kosori (covinus), kopiae (dolo), koplje, ma  (telum), koplje, kopljenica, ~ida (hasta), koplje, kopje, kopiae, sulica, harba [!] (hasta), koplje glavasto, poput ovna (telum capitatum), ma , no~, sablja (gladium), ma , sablja, tanki ma  (ensis), ma , sablja, orda (ensis), ma  s obe strane oatar (romphaea), obli atit (parma), obru  od striljanja (petaurum), oklop, oklopje, oklopnica (thorax pectorale), oklopnica, prsivi oklop, koi pokriva grude [!] iliti prsi, gvozdena koaulja, opletena koaulja, gvozdenica (lorica), opaanik od sablje oli od ma a (balteum), raz[umije se] niko orue vojni ko opleteno s pruem, a obaiveno oli pokriveno ko~om, ispod kojega bi obsiditelji penjali se uza zidove od grada i ost. (pluteus), oru~je opleteno za ustavit snagu koplja i strila (luteus, vinea), ovan, ovan gvozdeni za oriti zidove (aries), pas od ma a (baltheus), praanik od puake (fomes igniarius), puaka oliti samostril ognieni (ballista ignea), raz[umije] se sejaaka oru~ja (entheca), ru ica od ma a (capulus), rukobran, ru ica od ma a (capulus, capulum gladii), sablja, orda (machaera), samostril (ballista), slogh bojnog oru~ja koi slu~i za smirati kamenjem (scorpio), stra~benica (propugnaculum), strila, praa (jaculum), strilin zadivak, otponac (crena), sulica (lancea), sulica gvozdoperjata, oatroperac, oatroperka, oru~je od boja, kopjenica, kopjanica (pilum, hasta), atit (parma), top, lumbarda (fistula), tulica (corytus), tulica, tul (pharetra), tulica, ~ida (sarissa), tvra, kula (castellum rupibus inditum), vrsta kopljenice prili ne sulici (tragula), vrsta sablje (harpe). Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  Brod Bargentin, ormanica (phaselus), brod morski po na in ormanice (celox, navis cursoria), brodica, ribarica (horia), brodi, mali gajeta [!], brodac (phaselus), brodi, plav ica, laica (navicella), brodica (celox), brodica, gaeta, plav ica (cymba, lembus), debeli konop od plava, gumina (rudens), dno od broda (tropis), ela, to jest konopi koim su uvezana jidra za lantinu od plava (rudentes), istiti, o istiti, ispaljati dno od broda (sentino), gaeta, laica (lintriculus), gradioc koi gradi brodice, koi prodaje male brodice, kako opule (ratarius), graditi poput jave (carino), izvla enje, potegnue jednog plava na kraj, procinjenje, brojenje (subductio), jamasto na priliku jave od broda (carinatus), jarbor plav in (malus), java, od broda, plava etc. (carina), jedarnji prikrstak, lantina (antenna), jedrnja kajba (carchesium, corbis), jedro prvo, to jest od prove (mendicum), jidra (lintea), jidrenji arbor, jarbor (malus), jidriti, jedriti, zajidriti, rastvoriti, otvoriti jidra, lupati na sva jedra, po prines. nastojati, prigledati sa svom pomljom (velificor), konopi lantine od plava (ceruchius), korablja (arca), korito, opula, laa za ribati, za privozit se (linter), krma, plavska krma (puppis), kuvana paklina (palimpissa), la..o [latto?] od jedra (versoria), laa (lembus), laa, dvoveslica, vrsta plava, gusarka iliri ka, fusta gusarska (liburna), laica (moneris), laica, opula (scapha), ljuljat se, zibat se kao plav na moru prie neg zategne vitar u jidra (solvere), mali brodi od privoza (acatium), narebren, napravljeno po rebri (costatus), opakliti, omazati paklinom (oppico), opakljen (picatus), osmolenje, zasmolenje (gummitio), pakleniate, misto gdi se vadi paklina (picaria), paklina, mast lu eva, pakal, saroksa (bitumen; pix; resina), plav, laa, brod, korablja, drievo (navis), plav, oli santina od plava (alveus), plav ica, brodica, laica (linter, tris, navicula, cymbula), plavski konop, konop za potezati korablju uz riku (funus nauticus), poloiti brodove (illinere naves), povodnica, drvlje oli daske slo~ene zajedno koje se pote~u priko vode, kerep (ratis), prova, plavska prova, pridnja strana plava (prora), prvo jidarce od plavi (dolo), raz[umije se] prostor u plavu, to jest airina, oli du~ina koja je me[]u palci, ili me[]u soham (interscalmium), razumi se dno od plava (fundulus), rebra od broda (latera navis), santina, dno od broda (carina), sidro (anchora), smola, paklina (resina; gummi), soha od broda, palac, na ato se naslanja veslo kad se vozi (sclamus; transtra), soha, soha od vesla, atrop od vesla, palac od lae na kojem stoji veslo (scalmus), sridnje jidro (velum medium), tree jidro manje od plava (epidromum), tvrda smola, suha paklina (rasis), uliaje [ulishie] po na inu broda (naustibilum), upravilo od plava, to jest timun (plectrum), ustegnut plav i na jidri, i na vesli, ustavica (remora, echeneis), veliko jidro od plava (artemon), veslo (remus, tonsa), voda koja stoi na dnu broda izme[]u glava, iliti rebarah (nautea). Srodstvo i druatvene uloge er, i (nata), bastah (gero), bli~ji, mejaani, susidnji, svoj po krvi, bli~nik, mejaanik, roak (affinis), bli~nik, roak, svoj plemenjak, plemeaak, roak po krvi o evoj ili materinoj (propinguus, propinquitate conjunctus, cognatus, consanguineus, ...), bliznac, brat koi jedno mliko sasne (collactaneus), bliznac, dvoinac (geminus, duplex), bliznaci (fratres gemini), bliznica (gemellipara), brat moga pradida (abpatruus), brat moje prasukunbabe, moje matere praujac (abavus), brat o[li] polubrat (germanus), brat, brajen (frater, germanus), bratac (fraterculus), brato ed (patruelis), brato ed, roak (sabi- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  TVX 2 † ˆ 8:vüVX\^"$jl tvzĢĪŅŌ|!~!t#ņāŁņāÓŁÉŁŗŁŗŁ­ ÓugÓŁŗŁŗŁŗŁŗŁŗŁugÓŁŗŁhĒ:ėCJOJQJ^JaJ2jhĒ:ėCJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µhĒ:ėCJOJQJ^JaJhkd—hkd—@ˆž’CJaJhkd—hĒ:ė@ˆž’CJaJjhĒ:ėhĒ:ė0JCJUhĒ:ėhĒ:ė6CJ hĒ:ėCJhĒ:ėhĒ:ėCJhĒ:ėhĒ:ė5CJOJQJaJhĒ:ė5CJOJQJaJ&VXZ\VZ\^zĢŠŅŌn"$$X$\$÷÷r zc÷r zc÷r °W÷r zcļr °Wļr °Wļr °WćŪr jŅr jŅr jļr °Wļr °WćŪr jŅr jŅr jļr °Wć r °WćŪr jŪr jŅr j„Ä`„ÄgdĒ:ė$a$gdĒ:ė $„Ä`„Äa$gdĒ:ė$a$gdĒ:ė$a$gdĒ:ėtāō *žžžt#ö#$$$X$Z$^$`$H%J%|&~&˜&š&Š&Ō&ī&ņ&ō&ś&8':'F)H)¾)Ą)Ō,Ö,6-8-:-¶./óęąŅĮ§Ņąž”ž…ž”ž”ž”ž”ž”ž…ž…ž…žą|žk hy µhkd—CJOJQJ^JaJhĒ:ėhkd—CJjhĒ:ėhĒ:ė0JCJUhĒ:ėhĒ:ė6CJhĒ:ėhĒ:ėCJ2jhĒ:ėCJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µhĒ:ėCJOJQJ^JaJhĒ:ėCJOJQJ^JaJ hĒ:ėCJhkd—hkd—@ˆü’CJaJhkd—hĒ:ė@ˆü’CJaJ!\$^$`$ģ*ī*8-:-d- -Ä-ź-ü-.f.¶./ /// /B/t/š/Ā/ör jīr °Wī r °Wīr °Wār °Wīr °Wīr °Wīr °Wīr °Wīr °Wīr °Wīīr °Wīr °WŚr jŃr jŃr jÉr °Wīr °Wīr °Wīr °Wīr °Wīr °W$a$gdkd—„Ä`„Ägdkd—$a$gdkd— $„Ä`„Äa$gdkd—$a$gdĒ:ė„Ä`„ÄgdĒ:ė/ ///Č8>9H9J9L9ž9 9¤9¦9|>~>^@`@,A.A2A„A†AŠAŒAB BęBęŲŅɼÆŅŲžęŲŅɏɏɉ{jP{‰ÉÉ2jh3!aCJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh3!aCJOJQJ^JaJh3!aCJOJQJ^JaJ h3!aCJjhĒ:ėhĒ:ė0JCJU hy µhkd—CJOJQJ^JaJhkd—hkd—@ˆCJaJhkd—hĒ:ė@ˆCJaJhĒ:ėhĒ:ėCJ hkd—CJhkd—CJOJQJ^JaJ2jhkd—CJOJQJU^JaJmHnHsHuĀ/ž/&0L0Z0j0¦0Č0ä0 1Ž1¶1Č12 2Z2r2²2“2<6J9L9ž9¢9¤9÷r °W÷÷r °W÷r °W÷r °W÷r °W÷r °W÷r °W÷r °W÷r °W÷r °W÷r °W÷÷r °W÷r °W÷r °W÷r °W÷r °Wėr °Wėr °Wćr jćr jŚr jŚr j„Ä`„Ägdkd—$a$gdkd— $„Ä`„Äa$gdkd—$a$gdĒ:ė¤9¦9.A0A2A„AˆAŠAŒAäBęBöBhFjF†F8GžG¼HdIpIJJ&J÷r °W÷r °Wļr jļr jļr jęr jęr j÷r °W÷Žr °WÖr zcŹr °WŽr °WÖr zcŽr °WŽr °WŽŽr °WŽr °WŽŽr °WÖr zc $„Ä`„Äa$gdkd—$a$gdkd—$a$gdĒ:ė„Ä`„Ägd3!a$a$gd3!a$a$gdkd—ęBöBjF†FžF F°FšFņFųFGGGG*GPGTG°G²G“G¼GČGŅGŌGÖGŲGŽGźGHHpHrHtH|HˆH’H”H–H˜HžHŖH¼HČHŹHŚHI I"I*I2I6I8IBIDIFIHILIXIpIzI|I~IšIžIŲIŚIÜIźIōIöIśI JJ$Jļęļęąęąę׹ęąęąęąęąę׹ęąęąĪąęąęąę׹ęąęąĪąęąęąęąę׹ęąęąęąĪąęĪąĪęąęąęąęąęąę¾hkd—hkd—5CJOJQJaJhĒ:ėhkd—CJhkd—hĒ:ėCJ hkd—CJhĒ:ėhĒ:ėCJhkd—hĒ:ė5CJOJQJaJI$J&JHJJJLJ¶M¾MNNNN®^ā^ä^ę^diŠij j j5j6j8j9jVxrxtxvxd…t…Ę…Č…Ģ…Ī…ž¤Ś¤ļåŪŅĖĒ¶œŽĒĖ†~wĖlcZĒ¶œŽĒĖ†~wĖĒ¶œŽĒĖlh3!ah3!aaJh3!ahĒ:ėaJh3!ahĒ:ė@ˆž’aJ h3!ahy9Åh3!ahĒ:ė6h3!ahkd—6h3!aCJOJQJ^JaJ2jh3!aCJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh3!aCJOJQJ^JaJh3!a h3!ahĒ:ėhy9Åhy9Å@ˆhy9ÅhĒ:ė6@ˆhy9Åhkd—6@ˆhkd—hµp5CJOJQJaJ#&JJJLJ¾MNNNN¬^®^ä^ę^ j5j7j8j9jTxVxtxvxt…Ę…Ź…ör ¬ńr ¬ér ¬įŲr jŲr jér ¬ér ¬ér ¬Ģr ¬ér ¬éįr jŲr jŲr jér ¬éér ¬Ģr ¬ér ¬ér ¬įr jŲr j $„Ä`„Äa$gdy9Å„Ä`„Ägd3!a$a$gd3!a$a$gdy9ÅgdĒ:ė„Ä`„Ägdkd—Ź…Ģ…Ī… „^„b„d„f„*Ä|ĀĂĄÄvćČćĢćĪćŠćųų4ų6ųP¢¦Øör jīr ¬īęr jör jör jīr ¬ī.r ¬ęr jör jör jīr ¬īęr jör jör jīr ¬īr ¬īr ¬Śr ¬īr ¬ī r ¬ęr jör jör j $„Ä`„Äa$gdy9Å$a$gd3!a$a$gdy9Å„Ä`„Ägd3!aŚ¤Ü¤ś¤ „ „^„`„d„f„(Ä*Ä|Ä~ĂĄÄnćvćČćŹćĪćŠćų2ų4ų6ųø’ų’ś’FNP¢¤ØŖōöø`bd¶ø¼¾Ŗ>¬>ž>???fDłīćßĪ“¦ßłßĪ“¦ßłßĪ“¦ßłž–łīłīćßĪ“¦ßłł„łßĪ“¦ßłßĪ“¦ßłh3!ahĒ:ė@ˆaJ h3!ahy9Åh3!ahĒ:ė6h3!ahkd—6h3!aCJOJQJ^JaJ2jh3!aCJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh3!aCJOJQJ^JaJh3!ah3!ah3!a@ˆž’aJh3!ahĒ:ė@ˆž’aJ h3!ahĒ:ė3ØŖd¶ŗ¼¾¬>ž>???dDfDrDtDH\š\ž\ \¢\VaXalanaDx÷r ¬÷.r ¬ļr jęr jęr j÷r ¬÷.r ¬ļr jęr jęr j÷r ¬÷r ¬÷r ¬Śr ¬÷r ¬÷#r ¬ļr jęr jęr j÷r ¬÷÷r ¬Śr ¬÷r ¬÷ $„Ä`„Äa$gdy9Å„Ä`„Ägd3!a$a$gd3!a$a$gdy9ÅfDpDrDtD \\F\H\š\œ\ \¢\XajalanaeeBxFx˜xšxžx xyšyŲyŚyÜy°|²|DƒFƒ6„8„D†N†Œ†Ž††t“v“÷ļčįčįŻĢ²¤Żį÷ļčįčįŻĢ²¤Ż›‘‡‘~›~›u›~›‘‡‘~›o h ;@ˆž’h ;h3!a@ˆž’h ;hy9Å@ˆž’h ;hy9Å6@ˆž’h ;hĒ:ė6@ˆž’h ;hĒ:ė@ˆž’h3!aCJOJQJ^JaJ2jh3!aCJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh3!aCJOJQJ^JaJh3!a h3!ahĒ:ė h3!ahy9Åh3!ahĒ:ė6h3!ahy9Å6)DxFx˜xœxžx xŽyyŚyÜyB†D†Ž††v“ȓĢ“Ī“Š“V›X›b›d›ØÆ÷r ¬ļr jęr jęr j÷r ¬÷r ¬÷r ¬Śr ¬÷r ¬÷r ¬÷r ¬Śr ¬÷r ¬÷r ¬Ņr jÉr jÉr j÷r ¬÷ r ¬÷r ¬Śr ¬÷r ¬÷r ¬„Ä`„Ägd ;$a$gd ; $„Ä`„Äa$gdy9Å„Ä`„Ägd3!a$a$gd3!a$a$gdy9Åv“ȓŹ“Ī“Š“X›`›b›d›( * ŖƬƞư°° °"°$°ŅĶžĶĪ Ī\Ī^ĪbĪdĪ.ķ\ķjķlķ¾ķĄķÄķĘķŠščš&ń(ń*ńÜżśżüżžż„†°² ļÕĒĮø®¤›ø›ø”ļÕĒ”®¤›ø‰~ĮļÕĒĮø‰~ĮļÕĒĮø¤®¤›ø®¤›ø›øĮļh ;h ;@ˆü’aJh ;hĒ:ė@ˆü’aJ h ;6@ˆž’h ;hy9Å@ˆž’h ;hĒ:ė6@ˆž’h ;hy9Å6@ˆž’h ;hĒ:ė@ˆž’ h ;@ˆž’h ;CJOJQJ^JaJ2jh ;CJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh ;CJOJQJ^JaJ1ØÆŖƬƞư°°"°$° Ī\Ī`ĪbĪdĪlķ¾ķĀķÄķĘķĪšŠš(ń*ńŚżÜżüż÷r ¬ėr ¬ćr jŚŚr jėr ¬ėr ¬÷r ¬÷ćr jŚr jŚr j÷r ¬÷.r ¬ćr jŚr jŚr j÷r ¬÷r ¬÷r ¬ėr ¬÷r ¬÷r ¬÷r ¬ėr ¬„Ä`„Ägd ;$a$gd ; $„Ä`„Äa$gdy9Å$a$gdy9Åüżžż²    jlŽę%8&<&>&@&X/Z//’/œCīCņCōCöCŌc÷r ¬÷r ¬ļr jęr jęr j÷r ¬÷r ¬÷r ¬Śr ¬÷r ¬÷r ¬ļęr jęr j÷r ¬÷r ¬÷r ¬Śr ¬÷r ¬÷r ¬ļr jęr jęr j÷r ¬÷ $„Ä`„Äa$gdy9Å„Ä`„Ägd ;$a$gd ;$a$gdy9Å    lŒŽØ%Ü%ä%ę%8&:&>&@&Z/Ž//’/’CœCīCšCōCöCcŹcŅcŌc&d(d,d.dØzČzŹzĢzĀŹĢ‚ ‚ęŲŅÉ浬ɔ–Ņ…ęŲŅÉ浬ÉŅ…ęŲŅÉzoŅ…ęŲŅÉ浬ÉzoŅ…ęh ;h ;@ˆü’aJh ;hĒ:ė@ˆü’aJ hy µh ;CJOJQJ^JaJh ;h ;@ˆaJh ;hĒ:ė@ˆaJh ;hy9Å@ˆž’h ;hĒ:ė6@ˆž’h ;hy9Å6@ˆž’h ;hĒ:ė@ˆž’ h ;@ˆž’h ;CJOJQJ^JaJ2jh ;CJOJQJU^JaJmHnHsHu+Ōc&d*d,d.d¦zØzŹzĢzĢ‚"‚$‚&‚ ”ņ”ö”ų”ś”V¼X¼x¼z¼:æŒææ÷īr jīr jęr ¬ęęr ¬Śr ¬ęr ¬ę r ¬÷īr jīr jęr ¬ę÷r jīr jīr jęr ¬ęęr ¬Śr ¬ęr ¬ęr ¬÷r jīr j $„Ä`„Äa$gdy9Å$a$gdy9Å„Ä`„Ägd ;$a$gd ; ‚$‚&‚ŌŽ JŲ’Ś’’–”–Ąœ&(H”’”ž” ”ņ”ō”ų”ś”ŠÆŅÆr¶t¶X¼v¼x¼z¼ˆ¾2æ8æ:æŒæŽæ’æ”æbĮ Į~ŽŠŽÜŽŽŽāŽņģćŚćŚćŚćŚćŚćŚćĻÄģ³™ņģćŚćŚć…Ść|sģ³™ņģćŚćģ³™ņh ;h ;aJh ;hĒ:ėaJh ;hĒ:ė6@ˆž’h ;hy9Å6@ˆž’2jh ;CJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh ;CJOJQJ^JaJh ;h ;@ˆü’aJh ;hĒ:ė@ˆü’aJh ;hy9Å@ˆž’h ;hĒ:ė@ˆž’ h ;@ˆž’h ;CJOJQJ^JaJ-æ’æ”抎܎ąŽāŽäŽŹżž ž"ž$žā48:<ę;8<<<><@<üEžEFör jīr ¬ī.r ¬ęr jör jör jīr ¬ī.r ¬ęör jör jīr ¬ī.r ¬ęör jör jīr ¬īęör jör jīr ¬īīr ¬Śr ¬ $„Ä`„Äa$gdy9Å$a$gd ;$a$gdy9Å„Ä`„Ägd ;āŽäŽżfżhżøżČżŹżžž"ž$žąā46:<ä;ę;8<:<><@<žEFFFVV`VbVfVhVpVrVśńęŻŅĒś¶œŽśńś¶œŽśńś¶œŽśń„zqńj¶œŽj`zh ;h3!a6@ˆž’ h ;6@ˆž’h ;hy9Å@ˆž’h ;hĒ:ė6@ˆž’h ;hy9Å6@ˆž’h ;CJOJQJ^JaJ2jh ;CJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh ;CJOJQJ^JaJh ;h ;@ˆś’aJh ;hĒ:ė@ˆś’aJh ;hĒ:ė@ˆś’h ;hĒ:ė@ˆü’aJh ;hĒ:ė@ˆž’ h ;@ˆž’#FFVV V VV`VdVfVhVrVtVŅmŌm n nŌr&s*s,s.svĘxĘŹĘĪĘ÷r ¬÷r ¬÷r ¬ėr ¬ėr ¬ėr ¬ćŚr jŚr jėr ¬ėr ¬÷r ¬÷÷r ¬ėr ¬÷r ¬÷ćr jŚr j÷r ¬÷r ¬÷-r ¬ćr jćr jŚr j„Ä`„Ägd ;$a$gd ; $„Ä`„Äa$gd3!a$a$gdy9ÅrVtVa aųbśbŌmn n nxrĘrŅrŌr&s(s*s.sØd­f­tĘvĘxĘŹĘĢĘŠĘŅĘęęlęnęrętę˜öšöÖžŲždhl¾÷ī÷ī÷īäŚ÷īĻľ­“…¾ƒī÷ī¾…­“…¾ī¾­“…¾ī÷ī÷ī÷|k hy µh’9‡CJOJQJ^JaJ h’9‡6@ˆž’Uh ;CJOJQJ^JaJ2jh ;CJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh ;CJOJQJ^JaJ h ;@ˆž’h ;h ;@ˆü’aJh ;hĒ:ė@ˆü’aJh ;hĒ:ė6@ˆž’h ;h3!a6@ˆž’h ;hĒ:ė@ˆž’h ;h3!a@ˆž’)nus), brato eda (sobrina), bratu eda, rodica (consobina), brez prie (indotata), darovi koje daje mu~ ~eni pram ruhu (antiphema), dati dotu, to jest priju (dare dotem), did, djed, diko (avus), diete muako, koje ostaje nakon otca i majke (pupillus), divac (caelebs), diver, aura (levir), domaa, druga (compar), domaica, maja (mater familias), druga, dru~benica (socia), drugari podlo~ni pod isti zavit, na isti zavit (convoti), ovik, lovik, mu~, ~ena (homo), ovi ak, ovuljak, vrsta naroda u Indiji koizi struk ~ivota tri pedlja, oli dvi noge i po ne prilazi viaina (Pygmeus), gojen, uzgojen, odranjen s jednim istim mlikom (collacteus), gospodar, gospodin (herus), gospodarica (hera), gospodarica, domaa, maja, domaica (dictatrix, mater familias), gospodarica, mati obitoli [!], vladika, gospoja, plemkinja (matrona), gospoja, vladika, gospodarica, to jest moja ~ena (domina), gostiteljica, domaa, domaica, maja (hospita, receptrix), Grk, Rka, Riaanin (Graecus, Graius, Achivus, Argivus), izroditi, izrodit se, opoganiti pleme, okopiliti, izopa iti, iateti [!], prominit se (degenero), jaram od ~enidbe, udaje etc., po prines[enomu] su~anstvo, progonstvo, podlo~enje pod jaram od progonstva, pridobia etc. (jugum), jaran i (amansiunculus), jar ina (curruca, bozzo, marito di moglie adultera), jednak, upravan, ravan, jednogodni, jednodobni, vrsnik, vrsnica (aequalis, coaevus, aequaevus), jednoimenci, imenjaci (homonyma), kerca (filiola), ki, ker (filia), kog naroda, koje ota bine, koje gore list (cujas), kolino (genus), kolino, pleme (tribus), kopilan, sin u injen priko zakona (nothus, filius nothus, hybrida), kopile, kopilan (adulterinus, internunculus, spurius, nothus), kopilni, roen u priljubodinstvu, od priljubodnika i priljubodnice dan na svitlost (adulterinus), krvni, blizni, roak po krvi, roakov (consanguineus), krvopija svoje majke (matricida), kuma (commater), ljuba, ljubovca, druga, dru~benica, ~ena koja oviku pridru~ena est (uxor), ljubav, dobrota, dobrotinje, milost, milostinje (amor), ljubav, ljubav Bo~ja, ljuska, bratinska, priateljska i ost. (amor, dilectio, caritas), ljubav, ljubeznivost, dobrootinje, ganue od ljubavi (affectus), ljubeznica, ljubavnica, zaljubnica (amatrix), ... ljubiti, grliti, otiti dobro, goriti za kime godi od velike ljubavi, zaljubit se (amo), ljubiti priko izma, zaljubiti se priko reda (misere, vel perdite amare), ljubovna priateljica, ~ena aaik, koja ne ljubi divi anstvo (amasia), ljubovni, ljubomili, ljuven, koi kipi i pri~udne ljubavi (amatorius, cupidus), ljubovnik, zaljubnik, ljubeznik, ljubioc, priatelj, aaik, jaran (amasius), maeha (noverca), majka, roditeljica, poroditeljica (procreatrix), mala ljubovnica, jaran ica (amansiuncula), mati, majka, mater, uzrok koi daje na svit, po etak (mater), miaanin, miaanka, domorodac, domorotka, dr~avnik, naainac (indigena), mlada, nevista (nympha), mladica, divojka obetana u ~enidbu (pacta), moga dida materina tetka, mojoj materi pratetka (matertera major), moga dida ujac, materin praujac (avunculus major), moga pradida tetka, moga dida materina pratetka (matertera maxima), mu~, ~ena (conjux), mu~, ovik o~enjen, drug, vojan (maritus), mu~atka, ~ena mu~atica (marita), nadariti, namiriti prom (dotare, dare doti, dicere doti), narod, naraataj, puk (natio), narod, puk, eljad, jazik (gens), narodljivi, narodni, narodski, od istog naroda, ota bine, obitelji etc., kod SS. Otaca raz[umije] se oni narodi koi nisu pod jarmom vire katoli anske, i koi ne poznaju Boga istinitoga, pogani, poganski, hudovirni (gentilis), naai stari koi su pria bili, od koizi izodimo (majores), naainac, naainka, naa (nostras), nevista, ~ena bratova (fratria), nevista, nevjesta, ~ena sinovljeva (nurus), nevista, to jest sinov eva ~ena, moga sinovca zaru nica (pronurus), oto njak, domorodac iz otoka (insulanus), o~enit se, oli udat se izvan reda, oli prikoreda (enubo), Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  o~enjen, udat, vin an, udomovljen, ~enidbom zavezan (uxorem habens), obetan, obetan na ~enidbu (sponsus), obetan, zaviren, zaru en, zapa an, zaru eno za ~enidbu, udaju etc. (desponsatus), obetati, zaru iti, zavirit se, dati viru jedan drugomu za unapridak u doaastu ~enidbu, viriti, viriti se (desponso), obiliska, brazda (delineatio), obitola, kuna eljad (familia), obran, primljen za sina, posinovljen (adoptatus), od brata po materi, polubrat po materi (uterinus), od kolina, od plemena (tribuarius), o ev krvopija (parricida), o uh (vitricus), okrunjeni jarac, koga ~ena priljubodivstvom asti, to jest svoga mu~a, oli mu~ ~enu (cuius uxor adultera), oskvrnjiti, griaiti s rodicom, rodoskvrnjiti, pogrditi (incesto), ota~bina, zavi aj (patria), otac obitoli, domain (pater familias), otac, za etnik, stvoritelj, na elnik (pater), ota beni, stvar koja izlazi od oca, od dida, ili joa od stari[j]ih, i zlamenue sina, oli er, unuka, unuku i ost. (patronymicus), pastorak (privignus), pastorka, er prve ~ene (privigna), pir, zaru enja, ~enidba, brak (nuptiae), pirnji upravitelj, oliti domain koi upravlja s pirom od strane zaru nice, diver koi vodi zaru nicu k kui zaru nika (pronubus), pleme (sectaculum), pleme, koren, rod, kolino, traga, bagra (genus), pleme, koren, traga (soboles), pleme, traga, vrie~a (prosapia), plemstvo, plemenstvo, vlastelstvo, vlasteostvo, gospostvo, plemenitost krvi plemiah, svitlost, uljudnost koga dilo ina (nobilitas), pobratim (addictus frater), poginuti, izgubit se ia ljubavi, iz eznuti od ljubavi, posve poginuti od velike ~elje (depereo), pogospoditi, povlasteliti, ugospoditi, u initi koga plemien, uzvisiti koga na koje dostojanstvo, poznati glasovita kogagodir, u initi ili u dobri oli zli dili (nobilito), polu~ivodianica (pellix, concubina di uomo maritato), poraati, raati sinove, sinoviti, editi, otro iti (foeto), poraati, sinoviti (foetifico), porodnik, poroditelj, roditelj, otac (procreator), poroaj, pleme, rod (familia, domus), posinovljeni sin, sin pripasani (filius adoptivus), posinovljenje, posinovje (adoptio), prababa (proavia), pradid (abavus; proavus), prapunica, ~ene moje baba (prosocrus), prasinovac, podvoje [!] sinovac, sin sinov ev (pronepos, abnepos, adnepos), prasinovka, erca (proneptis), prastric (patruus magnus), prastric, brat pradidov (propatrus; proavunculus), prasukunbaba, etvrta baba (atavia; atauza), prasukunbaba, to jest treta baba (abavia), prasukundid (atavus, tritavus), prasukundid, otac moga pradida, oli prababe (abavus), pratast, ~ene moje did (prosocer), pratetka, pradidova sestra (promatertera), pratetka, sestra moga pradida (proamita), pratetka, to jest o eva tetka (amita magna), praunuka (adneptis), praunuka, trea praunuka (abneptis), pravi sin, zakoniti sin (filius legitimus), pravobratni, pravokrvni, po prines. nali an, prili an, pravedan, prav, istinit, ist (germanus), prazet (progener), prikoaukundid, to jest otac praaukundidov (tritavus), priljubodinstvo, ~ivodianstvo, nevirnost ~enidbenog druga (adulterium), priljuboditi, ~ivodianiti, oskvrniti uzalj ~enidbenog druga, potamniti viru od ~enidbe, sagriaiti puteno priko svoga druga, pri initi, krivotvoriti (adultero), prosioc (sponsus), prosioci, koi hode ugovarati divojku ili udovicu za udaju ~enidbe (proci), prvobrato ed po materi (matruelis), prvoplemenac, rodoplemenac iz koga izodi pleme, vir trage ili krvi od rostva (prouctor), prvoroditelj (primus parens), puk, narod (plebs), puk, narod, mno~ naroda, eljadi vilaeta i ost. (populus), punica, svekrva (socrus), razumi se oni koji su roeni u istomu mistu u istoj dr~avi (autochthones), raz[umije] se gospodar i gospodarica (herifuga), razdiljenje, rastrgnue, rastava, rastavljenje tako mu~ od ~ene, ~ena od mu~a (divortium), razdiviti, uzeti divstvo (devirgino), razisestra, pogubitelj sestre (sororcida), razlu enje, rastava, neopenje mu~a i ~ene u dugu od ~enidbe (divortium, tori maritalis dissolutio), razumi se stvari koje se pristoje jednoj kui, obitili Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  i ost. (affixa), razumi[je] se koi se je u jedno o~enio, koi jest zajedno o~enjen, zajedno~enik (commaritus),razvri, rastrgnuti ~enidbu, razlu iti se s ~enom, me[]u Grci Srbljani re e se, prikinuti, pritrgnuti pas (uxori nuncium, remittere, dimittere uxorem), rod, pleme, narod (generatio), rod, rodstvo (cognatio), rodan, plodan, pian (ferax), rodbina (consanguinitas), rodbina po tankoj krvi (cognati), rodilja, ~ena poroda (puerpera), roditelj i roditeljica, otac i mater, na elnik, po etnik, tvoritelj od kojega dilo ina, ako (parens), roditelj, poroditelj, rodnik koji poraa (generator), roditeljica, mati, majka, mater (generatrix, genitrix), rodno, pio (feraciter), rodnost (feracitas), rodoskrvni, koi bludi s rodicom o[li] redovnikom (incestus), rodoskvrnje (incestum), rodstvo debele krvi (agnatio), rodstvo, rodbina po o evoj krvi (agnatio), rodstvo, svojstvo (affinitas), rodstvo, svojstvo, rodbina po muakoj ili ~enskoj krvi (affinitas), roaci po debeloj krvi (agnati), roak po debeloj, po muakoj krvi (agnatus, ex agnatis), roak u blizu (arcta propinquitate junctus), roak, bli~nik po krvi, rodom pristupnik, svoj po ~enidbi, priatelji po udaji (affinis), roak, bli~nik, priatelj, znanac (necessarius), roak, bratu ed, svoj po krvi (consobrinus), roak, razumi se po tankoj krvi (cognatus), rostvo, pleme, krv, rod (natales), roatvo, rodbina po krvi (necessitudo), sestra moga sukundida, moga dida tetka (abamita), sestra prasukunbabina (abmatertera), sestra, seka, po prines. prili nost (soror), sime (concubitus, coitus), sin, oli er od prasinovca (trinepos), sinovac moga sinovca po debelom stablu, oliti upravnomu (atnepos), sinovac, brati, po sestri neak, ~ens. sestrana (fratris, filius), sinovi, eri, sinovci, rodbina slidorodna (liberi), sinovstvo, porod (soboles, proles), sinstvo (filiatio), sirota, koi jest brez oca i matere (orbus, parentibus orbus, orphanus), sirota, sirota dite ~ensko koje ostaje nakon otca i majke (pupilla), sroditi se, zdru~iti se, ulisti u rostvo (affinitate conjungi), stari svat (architriclinus), stric (patruus), stric moga dida, momu ocu prastric (patruus major), stric moga pradida, momu didu zapada prastric (patruus maximus), aukudid, o ev pradid [brisano: did] (abavus), susid, bli~nik, koi blizu stanuje (accola), svekar (consocer), tast, ~enin otac (socer), tast, svekar (socer), teta, tetka po materi (matertera), teta, tetka, o eva sestra (amita), tetka moga pradida, momu didu prava sestra (amita maxima), tetka moje matere, moja pratetka (matertera magna), tetka, to jest momu ocu prava tetka (amita major), Ture, Tur in, Muhamedovac (Turca), udati, omu~evljiti, o~eniti, udomiti, dovesti doma (marito), udovica, udova (vidua), udovi stvo, udovi anstvo, udovstvo, obudovljenje (viduitas), ujac moga pradida (avunculus maximus), ujac, moje matere brat (avunculus), ujac, o[li] stric moje matere, moj praujac (avunculus magnus), unuk, sinovac (nepos), unuka, sinovka (neptis), uzeti, dovesti mladu, ~enu (uxorem ducere), za etak, zavr~enje simena u utrobi materinoj (praeseminatio), zaljubnica, ~ena aaik (amasia), zaru en, o~enjen (nuptus), zaru enja, ~enidbe, udavanja, vin anja (sponsalia), zaru enje, udavanje, udaja, ~enidba (nuptus), zaru nica, mlada, nevista (sponsa; nupta; sperata), zaru nik, uveglija (speratus; nuptus), zaru nik, uveglija, mlado~enja (sponsus), zet (gener), ~ena (mulier), ~enidba, udaja, vin anje, kukovanje, sedmi taj jest ~enidba (matrimonium), ~ica, koren od rostva [!], raz[umije] se iste obitelji (gentilitas), ~udia, ~ugela, ifut, ~idovin (Judaeus, Hebreus). Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  Poljodjelstvo Baatina, njiva, vinograd, vrta, perivoj, baa a i ost. (rus), berenje i kupljenje maslin (oleitas), bilognjila (leucargilion), bilulja zemlja, nika bila gnjila dobra za tustiti baatine (glissomerga; marga), brana, brana od prua oli od gvozdja, razumu se i grablje drvene oli gvozdene, s gvozdenim zubci (cratis), branati branom, potezati branom oli grabljami, istiti zemlju grabljami (cratio), brazda, liha (porca, sulcus; pulvinus), brazda, sklad, raz[umije se] ona arpa, oli prig, koi ostaje izme[]u brazde i brazde (lira), brazditi, ubrazditi, brazditi na sklade (liro), brazdnik, ratalj, ora  (imporcitor), bresumice od kupusa, klice kupusne (cyma brassicarum), busi, trs (thyrsus), cipanje zemlje, oranje (proscissio), cipati, kopati, kr iti zemlju (occare, pastinare), crljenica, kazalo, kazilica (rubrica), derati, izderati, harati, razdirati, satrti, tui, otui, emunjati, vri [?] kao ~ito (detero), desetinje, raz[umije] se polja koja odgovaraju desetu (decumates agri), dilo inik, radioc, te~ak, trudnik, rabotnik, dilo inioc, mu ioc, mu nik (operarius), dr~alo od motike (mateola), dragokamen, dragi kamen, razumi se i pup, kako od loze i drugi stabala (gemma), drop, dropina (vinacea), gnjila, bila zemlja (creta, argilla), gnoj, ubar, krkalina, galeba, govna (stercus), gnoj, smrad, ubar (laetamen; fimus), gomile stina koje zlamenuju mejaae (canabula), grabljar, branar koi razbije grumene, oliti lue zemljene (oceator), grablje s gvozdenim zubci (irpex), grablje s gvozdenim zubcim (urpix), grabljice (rastellum), griblja, griblje kud te e voda u polje (diacopi), grm, kie, praska (ramulus, surculus), gu~va od lozova prua, lozovi konop (funetum), hostovina (vinaceum), izmiaan slamuainom, s puhom od slame (accratus), jabu njak, bah a iliti vrta od jabuka, vonjak (pomarium), jama za usaditi voe (scrobs), jaram, razumi[je] se orue od drveta, koi se stavlja na vrat volom kad brazdu, ili pote~u koje drugo brime, par, par volov, konjev etc., vratilo, navialo, trup voa ev na kom sidi vozac (jugum), jednako potezanje, kao voli pod jarmom u plugu (protelum), jematva, trganje, trgnja, trga ina, jesen (vindemia), jesen, jematva, jesenje (autumnus), jesenski, od jematve (vindemiatorius), kita masline (thallus), klada, staburina, hreb (trunus, stipes, pitis), klas, klasje, vlat (spica), klicati, pupiti, jasniti kao voka pupim, pup iti (gemmasco), kljica, mladica, vri~va (conflatio), kljica, vri~va, mlaz, pisak, omladak, oni omladci koi se obrizuju za da stablo uzme jakost za rasti (surculus), kljicanje, kad puata gora mladice (germinatio), klju i, mladi ica lozova (clavicula), knja, koja ubie ~ito (urica), koi dr~i ~ivinu od prtenja na najam, vole na izor, konje pod kiriju (veteriarius), koi skuplja masline, koi kupi i podbira masline (olivans), kolac, taklja za podpirati loze (vallus), konac, kraj, mejaa, granica (confinium, finis, limes), kopa a, o[li] kopa ja (bipalium), kopati prvi put kako vinograd, panjiti (praefodere), kosa za kositi sieno (secula), kosir, iliti kosor za kositi dra je, orue gvozdeno s drakom drvenim za te~iti zemlju (vanga), kosir, kosor, srp (runco), kosirica (maxilla), kositi travu koja je ostala od kosioca iza prve kosidbe (sicilio), koanja, koaenje od sena (foenisecia), kosor, kosir (sparum; marra), kosori za kositi dra e (lumarius), kukoljiate, misto za sijati kukolj (viciarium), kupiti klasje, palitkovati klasje (spicas legere), kuplja , koi kupi rukom masline (strictor), laauni, kljuni koim se plije ~ito, plitvenjak orue za tribiti travu iz sidbe, maaklinik (sarculum), ledina (ager incultus; tesqua, locus incultus), lemia, oli ralica, razumi se dr~alo na kojemu stoji lemia za orati (dentale), lopata (pala; rutrum), loza, to jest orue koim se iztiskuje i o~imlje ulje (medipontus), loze na odrine, vinograd na odrine (masculetum), lozje, lozovina, obrizano prue, staro Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  lozje (juniculus), lozje, prue od lozja (palmes), lua zemlje (gleba), maaklin, orue za vaditi stine (scalprum), mastiti, gnje iti grozdje nogami (calcare uvas, reprimere mustum pedibus), me[]ubrazdje, to jest brig koi je me[]u brazdom i brazdom (porculetum), mea, oli meja, mejaa, sinjal, granica, mrgilj, griblja, konac, kraj (terminus, confinium, cancellatio), mejaaiti, gribljiti, biti mejaanik (collimitor), mejaaiti, zastavljati mejaae, miriti, stavljati granice (metor), misto di se sije kapula (caepina), misto gdi se sadi kapula (caepetum), mladica od masline i drugi vojka za usaditi (clavola), mladica za usaditi (talea), mladica, kljica, vri~va, prue (pallulus), mladica, kljica, vri~va, pupa, mlaz, pup (germen), mladica, sad od noge (planta), mladi je, kljica (fruticatio), mlatitba, vraidba (tribulum; trituratio), mlatiti, vri ~ito, sem, osam [!] (terare), mlatiti, vri, vraem, osam, tui ~ito (tribulo), motika (bipalium; ligo; rastellum; rutrum), mraalina, razumi se od zemlje (defrugatio), mute~ od ulja, talog (amurca), na brazde (liratim), na brazde, na sklade, od brazde do brazde (liratim), nakladaj luka etc. (restis), nalog, gomila, stog, klisen (grumus), naslon, oli podpir od trsti za penjati mlaze od stabla (arundulatio), naslon, taklja, podpor na koi se loza naslanja, ili ka druga stvar (adminuculum), navrnitelj, prisaditelj (insitor), navrnue na oko, na pup (inoculatio), navrnuti na pup, na koru, prisaditi (inoculo), neoran, neuzoran, zapuaen (inaratus), neplodni pup (racemaris), nicati, niknuti, poniknuti, proniknuti, kljicati, pupati, listati, cvasti, cvatiti, procvasti (germinare, egerminare, pullulare), njiva prile~ana, polje jedno  priko godine uzorano (novale, et novalis), njiva, o[li] vodno polje (ager aquasus), njiva, podvornica (ager, arvum), njiva, zemlja (solum), o~imaliate, misto gdi se o~imlje, oli tu e grozdje (caltatorium), o~imavac, koi o~imlje grozdje u jesen, ili masline na ties (tortularius), obarati s pritkom voe (pertica ramos vulnerare), obri~ivati [!], podsicati kljice, iliti omaaje od dublja, da viaje raste (surculo), obriz pupa lozeni (oculatio), obrizati dublje (interputo), obrovni, izduben po na in obrova, iliti razora (alveolatus), od kljice do kljice, od pupa do pupa (surculose), odgrtati, odkopavati okolo loz, ili dublja (abloqueo), odrina, vinograd na odrinu od trsti (pergula; trichila; characata vinea), odriniti loze (pedo), o istiti od taloga, od murke (examurco), okograe, to jest vinogradi, njive, zemlje, dobra, sela koja su blizu grada (suburbanum), okopavati laauniem ~ito, pliti, vaditi travu iz ~ita, kositi divlju travu iz sidbe (sarrio), omaaje, mladice neplodne (stolo), opliti loze (panpinare), orati, plu~iti, mekotiti (aro), orue, sloga, lis (instrumentum), oaje (arista), oakaljati, otribiti kamenje, potratiti opako (dilapido), oakaljati, otribiti se od stina (elapado), otik, koim se isti lemia od zemlje kad se ore (rallum), otribljen, ostinjen, istribljeno od kamenja (eruderatus), otu en, omlaen, otrven, stu en (obtritus), para od zemlje (aspiratio terrae), penjati se kao loza, splesti se[,] po na in loze svezati se (vinciri, illigari, nectari), piljac od trave (caulis), pitomatina (cultura), plast, stog sijena (meta), pliti, guliti travu iz ~ita, pokositi, zagubiti shodno dra je (runco), pliti, izbirati divlju travu iz ~ita, okopavati kljuniem (sarculo), pliti, tribiti, to jest vaditi trave izme[]u sada, sidbe etc. (eruncare), plitvar koi plije ~ito (runcator), po~et, po~enjen (demessus), po obi aju starodavni zabili~iti s ralom misto za osnovati jedan grad (urvo), pobranan (occatus), pobrienje, podkresanje dublja (interlucatio), podbriti, podkresati oko duba (interluco), podpir od loze ka je na odrini (rumpotinetum), podpir za loze, takljica (cantheriolus), podpir, taglja [!] za podpirati loze (statumen), podpirati loze (impedo), polje uskopano (pastinatum), polje za paau, livada (ager pascuus), polje, podvornice (campestria, arva, agri), prikopavati kako vinograd, mladiti, primladiti (fossione locum iterare), primit se, u~ilit se, ukorenuti se, Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  pustiti koren, ~ilu, kljicu i ost. (radices agere, radices figere), priorati, prioravati trei put, opet primekotiti (tertiare), pritke, lienke, motke (interpensiva), prolistati, listati, listaj goro kukaj kukavice (frondescere), prorasti, kljicati, pustiti iz sebe mlaze, vrie~e, cvatiti (verno), prostori zemlje me[]u brazdom i brazdom (pulvinulus), prut (sudiculum), prut lozov, tvrdoa (duramen), prut od loze (tradux), prvoploa, prvine litnoga ploda, ~ita, paenice i ost. (praemessium), pudar, vinar koi imade pomlju svrhu vina (vinitor), pup (pampinarium), pup, lozovi list, huvoja lozova [!] (pampinus), pup iti, pup iti se, zasvititi pupim kako loze i ostale voke, jasniti (gemmo), pupi (oculi), ralica, dr~ak od rala ili od pluga, ru elj od rala, dr~alo od rala, ru ica od rala (bura; stiva; urvum; capulus), ralo, plug, plugo (aratrum), ralov, oli plugov plaz (covum), raskladati, raskladiti, povaliti, polo~iti kao lozu u jamu (propagare), raz od ~ita (rutellum), razastriti, nasaditi snope po guvnu, nasaditi vraalj (manipulos per aream extendere), razgrumeniti zemlju (occatio), razoranje, polje razorano (proscissium), razori, oli zarovi, kud voda lize nuz njivu, nuz polje, vinograd etc. (colliciae), ra koja se vata ~ita (rubigo), ripiae, misto za saditi ripu (napina), rukovet klasja, snop klasja (merges), sad, mlado trsje, mladi vinograd (novelletum), sadioc, koi sadi iznova vinograde (novellans), saditi dublje za navesti loze na nje, za navoditi loze na odrine (arbusto), satidba, sadenje (consitio), sidba, sijanje, sadenje (seminatio), sikirica, kosica (securicula), aipka, prut, ~ioka (virga), airopolje, polje veliko, baatina, vinogradi veliki (latifundium), skorup od zemlje, tle (solum), skubnja (vulsura), slama (stramentum), slama, pliva (palea), slanka (festuca), smiaan s plivom (acerosus), snit, razumi se od ~ita, ustrojci od ~ita (excretum), soha, podpir za odrinu, taklja (pedamen), apica, paaac od grozdja (vinaceus), stog (tumulus), strn od aenice, oli drugog ~ita (culmus), stvar koja se imade navrnuti, usaditi etc. (inserendus), takljati, trkljiti, penjati loze na odrine (pedare, palare), te~ak, poljar (agricola, agricultor), te~aatvo, radnja od zemlje (agricultura), te~eni, rataljni (georgicus), te~enje (agricultio), te~enje, rabotanje, teg, radnja (cultura), te~enje, trud od polja, teg, poljsko te~enje (agricultura), te~nik, te~ioc, radioc, more se rei i dvoritelj, priatelj (cultor), teg (cultio), ties, iztis, orue koje iztiska, iliti o~imlje stvari vla~ne, kako n. p. masline, grozdje, i ost., o~imalo (praelum), tisto od masline, kalju~a od ulja (fraces), toka  (ridica, fustis), trepati s nogami (supplodo), trga , jematvar, jema  (vindemiator), trgati, jematviti, jematvariti, brati grozdje (vindemio), trs, koren (scapus), trsje (vinetum), trvenje, satrvenje, trepanje, potrepanje, potrepeno kako nogam (attvitus), ukopati, pokopati, zakopati, pogrebsti, pokriti, zastriti zemljom, plo om, kamenom etc., uzemljiti, to jest ukopati u zemlju kako mrtvo tilo (humo), ukoreniti se, pustiti ~ile, poniknuti (radis agere), uredit smokve za uzdriaju (caprificatio), uvenue, usahnue ~ita, trave, dublja i ost., koje uzrokuje otrovna magla, oliti klja (uredo), via , stroja , stroitelj, koi vije, stoji, sije, prosiaje (ventilator), vidok [!] od loza (viticola), vile (mergae), vilice, takljica, vili ice, sohica, soaica, soharica (furcula), vinar, vinopia (vinarius), vinograd, trsje, polje posaeno s lozami (vinea), vrbnjak, vrbiae, misto vrbami posaeno (salictetum), vraenje, mlatenje, tu enje (tritus), vraidba, mlatitba (tritura), vrsta pluga od dva kola (planaratrum), vrtli, perivoj, livade, dubrave (viridia), zdrilosmokviti, init da zdrijaju (caprifico), zemlja ~igica, na~uta dobra za slikovati (cicerculum), zemlja neplodnica (glabretum), zemlja, razumi se zemlja koja je podobna za raditi (terrenum), zemljoteg, razumi zemlje oposlovane (culta), zimlje grozdje (vernilis), ~eteoc, ~etvar, ~etva  (messor), ~eti, kositi, kupiti ~ito, srpati ~ito, kositi travu (demeto), ~eti, kositi, srpati ~ito, skupljati jedno s dru- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  gim (meto), ~etva, litina (messis), ~etvenje (messio), ~ititi, kupiti, skupljati aenicu, ~ito etc. (frumentor), ~rvan otiskujui, okriui na jakost od ~ivota (trusatilis), ~uta zemlja (ochra). Sto arstvo Balega, ubar, galebina (stercus), bi , udarac, razumi se ostan iliti atap im se gone voli, koim ratalj obada vole, ostrc, sladun, ~aoce, ailjak (bucaeda; aculeus, stimulus), bi , uzda, raz[umi se] koi mu drago uvez, kaia (lorum), bilig, bili~enje, biliaka (indicium; signaculum), dvoica, jaram (par), dvor, stado ov je (ovile), elinje uliate (stabulum), oban deva, devar (camelarius), obanski atap (agolum), obanstvo, umia od pastirstva (pecuaria), uvaoc, oban, volar, oli trgovac volujski (bubsequa), govedar (bubulcus), gua ar, misto gdi se ranjuju guske (chenoboscium), izabrati, razlu iti od stada (abgrego), izagnati, istirati, izgoniti (expulso), izgonenje, istiranje (expulsio), jasle, atala (praesepe), klepac od zvona (malleus, tudes), kokoainjak (gallinarium, cors), konjovoa, koi konje ili tovare vodi, goni, koi upravlja ko iam, ko iar (agitator), konjska odora (phalerae), konjska plo a (calceus equi), konjsko ruho (instratum, vestis stragula, dorsuale), konjuh (equiso), konjuaar (equarius, hippocomos, stabularius, superjumentarius), konjuaar, tovariaevi, oaljar, koi vodi, pase konje, tovare, iliti oaljad i mazge (agaso), kopile, raz[umije se] koi je roen oli okoen od ~ivine razli ite vrste (ibrida), korito (aquarium), kozar koi muze koze, muzokozar (caprimulgus), kozjak, kozotor, kozobor (caprile), kozjar, razumi se tor gdi stoje koze oli kozlii, krmear (sybotes), krstac od sedla, oli od samara (ephippia), lub, tvorilo od sira (forma), mazga  (mulio), misto gdi se gone ovce na vodu za napoiti (aquarium), misto gdi voli ili debelo blago pase, volujski osik, gaj za vole (bucetum), mutap, konjska odora (phalerae), na elni oban (magister pecoris), obosti ostrugom, oli ostanom (stimulare, exstimulare), obosti, podbosti, podbadati, nukati, urkati, poticati, dra~iti, mu iti, obnevoljiti (stimulo), osamaren, tko nosi samar, ~ivine zaprenje, tovarenje etc. (clitellarius), osik (silva), ostan, ostruga, bad, obad, obadavica, ailjak, po prines[enome] nutkanje, potaknue, poticanje (stimulum, stimulus, calcar), ostruga (calcar), ouzdati, staviti uzdu, oglaviti, staviti oglav, ulariti, staviti ular (capistrare), ov [j]a lokva, ov je kupalo (probatica), ov ar, koi pase ovce, pastir, oban ovaca (opilio), ov jar (pecorarius; pecuarius), ovratka, ovratak koi se stavlja psu na vrat (millus), paaa (pabulatio, pastura), paaa, paskula [?] (commeatus, pabulatio), pasti u tustini (impesco), pastir (upilio), pastir, oban (pastor), pastir, oban ov ji (ovilio), plo a za potkovati poslenu ~ivinu (solea), plot, tor, staja gdi se sproa ~ivo za gnoiti njivu (septum), podrizanje meda iz uliata (mellatio), po inuti, odahnuti za priuzeti snagu, oli za mokriti, razumi se od poslene ~ivine (strigo), pohve, pofe (postilena), potkovati, obuti konje, podplo iti (calceare), pramenak vune koim se krije koi beteg od oka (lanoculus), prasear, o[li] prasetar (scrofipascus), prasetnica, obor gdi stoje krmad, prasci oli guske (hara), prasetnjak (suile), pratja, oli praa (funda; stapia, librile), pridnji krivi zub koi viri iz gubice nikoj ~ivini, kao n.p. svinji (sanna, dens exertus), pripri je, zapri je, zatvor, zagrada, zajazenje, priprika, vrata, zaprika, protivatina (obex), rastaviti, razlu iti, razdiliti, razjarmiti, raspregnuti, odlu iti etc. (disjungo), razlu enje (direptus), runo (vellus), samar, osljarica (sagma, clitellae), sedlenica, samar (sella), sedlo, samar (ephippium), Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  sirenje (coagulatio), siriae gdi se siri (casale), siriate (chilus), siriti, usiriti, posiriti, po initi mliko (coagulo), pronue iz ko~e, mitarenje, prominue dlake, promina od ko~e (versipellis), slanina, salo prasee, krmetina (lardum), sok, elinji sok (melligo), spueni konj (sonipes equus), stadar, koi uva stado (armentarius), stadnik, oban iliti pastir koi uva stado (armentarius), stado (mandra), stado, obor gdi stoi ~ivina (stabulum), stan, tor, gdi stoje ~ivotine (cohors), atap, razumi se od aibke (corymbia), stremen, uzengia (stapia), struga, mno~ ovaca (oviaria), supru~ina, pastirski atap (pedum), svinjar (subuleus), svinjar krmetar, koi rani prasce (porculator), svinjar, koi pase svinje (suarius), akopiti, jaloviti, ujaloviti (eunucho), teljig za ujarmiti vole (subjugium), tovarjak (onagos), tovarnjak (asinarius locus), tovaruaar, koi pase tovare (asinarius), travar, koi kupi carinu od ~ivotine (arabarches), tvorilo od meda gdi se na inja med (mellificium), ujid od gvozdja oli drveta (pastomis), uliaa elinja (melitones), uliate, prizid od ela, sud od ela, elinka, elinja kua (alveare; alvearium, mellarium; alveus), uakopiti, ujaloviti, [po prenesenom] mekoputiti (eviro), uakopljenje (eviratio), usteg, ~valo, uzda (orea), uvezati na na in oka od mri~e (in retis modum colligare), uzda, ~valo; ~valo rie im ti postavi (frae), uzda, oglav (capistrum, habena), uzda, uzteg, po prines[enom] upravljenje (habena), volar, govedar (jugarius), volujnjak (bovile), volujnjak, tor gdi stoje volovi (butile), vunar (lanarius), vunarica (lanifica), vunavstvo oli vunarstvo, misto gdi se te~i o vuni, kako prede, vla i i ost. (lanificium), zimiae, zimnji stanovi (hibernacula), zimovati, podnositi studen, prizimiti, proi zimu, biti na zimiau etc. (hiemo), ~ivina skotna (praegnans), ~ivinsko tilo, tulina (corpus animale), ~valo (pastomis). Ribarstvo i lov Kazia (cassis; tal. cervelliera), udica, ganja , zaku ka gvozdena (hamus), lovac koi lovi na tunju (hamiota), loviti, ii u lov, ribati, po prines. iskati, tra~iti s pomljom i umiom (venor), loviti na udicu (hamo), loviti ptice, penjati, napinjati mri~e za loviti ptice, vatati ptice na vesku, zapinjati osa pticam (aucupor), misto gdi se lovu kamenice (ostrearium), mri~a (rete), mri~a, mri~a od lova (sagena, verriculum), mri~a za loviti ptice (rete, panther), mri~iti (cancello), osa, plo ica za ptice (tenus), osti, ostve (fuscina), privara, himba, stupica, osa, zan ica [!] (decipula), osa, ~an ica[!] (tendicula), ra~anj od lova (venabulum), ribanje, ribarina (piscatus), ribanje, ribarina, lovenje od ribe (piscatio; piscatus), ribar koi prodaje ribu (cetarius), udi ica (hamulus), taskmar [!], ganja , vuk, lupe~, kuka, udica (harpago), vraa (nassa), zadiven, zabien, pribien, priboden, nasaen kao ostve pri kopiau, priboden kao glava na koplju (praefixus), zaira, priprava od zaire po moru (sitarcia). Ponaaanja, uzrasti, zanimanja i njihovi okoliai, te imenovanja Baciti doli, soriti na zemlju, po zemlji, razasuti, razoriti, obaliti s nagloau (deturbo), ba var (doliarius), bastah oli bastaa (congero, bajulus), bastaai, koi nose stvari teake na lienkah, oliti vratili (phalangarii), baatinik, didinik, djedinik, baatinac, ota benik, ota benica (haeres), big, bi~anje vele sramotno, big je sramotan ali je koristan (fuga turpissima), bili~iti, zabili~iti, obili~iti zasjatim gvozdom (inuro), bilig, zanat, rukodilo, radenje, radnja (professio), bistrac, hitroznanac, domislitelj, viatac, uvi~banik (vetera- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  tor), bludiae, kurbaliate, bludni ko misto (lupanar), bludnica, kurba, hotnica, zlica, kurva (meretrix, lupa), bria  (tonsor), briaonica, brialiate (tonstrina), brodar, pribroditelj koi bribraga [!] (portitor, navicularius), caklar, koi gradi aae (vitrarius), dajkavac, dankavac, to jest pitalo, koi sveer pita, mamitelj, skitnja, hinac, mamioc (erro), desetnik, provodia, nadbojnik, aua (decurio), diak, ~akan (crericus), di injost, di instvo (pueritia, aetas puerilis), diete ~ensko, divoj ica (pupa), dika, ast, poatenje (honestitudo), dila  koi dila mramor (marmorarius), dite, diete, edo, diti, ditiak (infans), dite, diete, otrok, ditiak (puer), ditetina, ovik vlaa [!] (rudis, infans), divani ar, koi prodaje divenice (porcinarius), divi ica, divoj ica, divka, gospodi na, gospoica, diete, otro ica (puella), divja iti, seljaniti (rusticor), divjak (petro), divlji, te~aaki, sebi ni, neuljudni (rusticus), divoj ica, gospodi na (puella, adolescentula), dobrodarje, dobro instvo, nadarenje, ljubav, milost, har (beneficium), dojnica, do[j]ilica, doiteljica, baba (nutrix, altrix), dorestao (adultus), dostojan atapa (verbereus), drag, milostiv, ugodan, povoljan, ato oviku grede po udi ne odcipi do smrti (gratus, acceptus), dragokamenar, koi se razumi od vrsta dragokamenja, bisernik (margaritarius), dragoman (interpres), drug, bratim (sodalis), drug, dru~benik, uvitnik, ortak (socius), drvar, koi pripravlja drva (lignarius), drvodilja, drvodiljaonica (fabrica), drvodiljac (lignarius faber), duan~ia (tabernarius), dvogodac, od dvi godine, dvizac (bimatus), eknik, ekaonik, do nik koji eka i do eka (expectator), elar, medar, koi uva ele i med (mellarius), eljadina, izmet puka, izrod, grdni skot od naroda (sordes, ..., plubecula), ealjar, gargaaar, razumi se koi ealja, gargaaa, vla i oli garbuna vunu etc. (carminator), ovik mladi (juvencus), ovik zaludnji, slute [!], bezjak, lule (pharmacus), rvar, rvitelj (minicularius, offector, carinarius, infector), uvaoc, priglednik, bdenik, pastir (custos), uvati, paziti, bditi, imat pomlju, obslu~iti etc. (custodio), fala, hvala, slava, dika, ast, poatenje, dostojanstvo, stvar oli dilo dostojno pofale, asti, dike (laus), ganost, ganue, pokrenue, uzbudenje, smutnja (commotio), gatavac (chiromantis), gizdelin, to jest koi se odve kiti, di i, resi, baai, raskoai i ost. (ganymedes, venustulus), glamazalo, glamac (circulator), gnjavei (defricate), gnjilomisje, zanat za misiti oli kuvati iliti pei sude od gnjile (plastice), goriti, ~ei se, plameniti, u~gat se, ~eliti od ljubavi, goriti od nenavidosti, od budalaatine biti u nenavidosti, ~uditi na vojevanje, biti ozloglaaen etc. (flagro), golubar koi uva golube (columbarius), gorjanin, planinjanin, planinar, planinka, gorjanka, gorostanik, prigorac koi stoi pri gori (monticola), gospodarica gostionice (copa), graanin, varoaanin (civis, municeps; oppidanus), graanstvo (civium caetus), greboder, koi kopa mrtva tilesa (pollinctor), grobni ar, groboder (copiata), gusar, razbojnik (grassator), guvnar, koi guvno isti (areator), haljiniate, ili misto gdi se prodaju haljine (vestiarium), himba, lisi enost, vuivost (confictio), hitrokrovnik, tvorogradnik, koi iznahodi na in od ishitrene grae, domialitelj zidanja (architectus), hlapiti, govoriti izvan sebe (balbutire), hlipanje, neuspregnuti smih (cachinatio), hotimik, ~ivodianik (concubinarius), hotimstvo (pellicatus, concubinatus), hotnica, kurbetina, zlica (concubina, focaria), hotnik, bludnjak, kurbar (concubinatus), hrabreno, sr evno, junaaki, smiono (animose, audenter), iglar, koi gradi igle (acuum opifex), imbro inik, velika lisica, stara kurba, stari liho (vulpio, vafer, veterator), inad, gombanje, prienje (contentio), inadice, na inad, na izvid (certatim), inaditelj, prioc, pri[j]itelj koi prie drugoga, parac (altercator), inaditi se, ri mati se, pori mat se, koauriti [kosurit?], proaurit [prosurit?] se (controversor, altercor, contendo), isciriti zube na kogagodi, akrgnuti, akripnuti zubi[ma] na kogagodi Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  srdito (ringere, ringari), ispri iti se na koga, ispe iti se na koga, iskarati oatro koga (odjurgare), istija, potenalu [?], opazno, pomnjivo (diligenter, sedulo, naviter), izbiti, to jest pokarati atapim (castigare verberibus), izbrljati litajui, serui (concaco), iznenadi, iznenadke, iznebljuaice (improviso, nec opinato), jamac, poruk (sponsor), jaukanje, ukanje, plakanje, tu~enje (ejulatus), jezi nica, ri ljivica (garrula, linguax, verbossa), kamenar, koi cipa oli dila kamene, dilostinac (lapicida), kamenar, zidar (caementarius), kapular (caeparius), karati se, priri iti se (rixor), karba, inad, prigovaranje, ri manje, pri anje meu dva, oli viae, karanje, kar (commissio; rixa), kasapnica, komadnica (laniena), kesar, kese~ija, lupe~ koi stri~e kese ispod mukla (manticularius), kla inar, japnar (calcarius), klak u komadi, kla inara (rudus), kleti, proklinjati (exsecror), klinac (geminata sponsio), klju ar (clavicarius), klopokovni, korokovni (crustarius), knez, ban (comes), knez, vladaoc, glavar, poglavar, stareaina, sudac, vladalac od puka, vojske, dr~ave, grada i ost. (praetor), ko~ar, strujnik koi struje ko~e, tabakar od ko~a (coriarius, pellio), kobasicar (botellus), ko iar, koi na inja ko ie, kola, vozove, ko ijar (carpentarius), koi nosi bat, malj, oli aestoperje, klju e etc. (claviger), koi omi e prce (pedens), koi prodaje lik (medicamentarius), koi prodavaae poga e za posvetu (libarius), koi tkaje i prodaje odiu prtenu, od platna (lintearius), koi vapie, vi e: pomagaj, etc. (clamosus), kola ar, koi misi kola e (pistor dulciarius), kolar (plaustrarius), koljioc, koi kolje, komardar, kasap (lanius, macellarius), koludar, kaluer, pustinjak, redovnik (monachus), koludrica (monacha), komarda, klanica, kasapnica (laniena, carnificina), konopar, konopnik, konop ia (funarius; restio), kopitanje, pru~anje (calcitratus), kopitati, pru~at se, prhati [?], bacat se nogam (calcitro), kopjanik (lancinator), kosobojnik, koi je oboru~an kosom, kosac (falcarius), kotlar (faber aerarius), kova , gvozdokovnik, klinokovnik (cursor), kova , rukotvornik, rukodilac (faber), kova nica, kova ija (fabrica), kov e~ia, skrinjar koi gradi skrinje (arcarius), kramar, prasear vojske, sluga vojske (cacula), kresati vatru (ignem excutere de silice), krivokletnik, priklinjavac, koi se krivo prisi~e (perjurus, pejerator), kroja  koi kroi aljine s rukavi (manulearius), kroja , terzia, aiva  koi aije, plitvar koi plije (sartor), krosnjarica, sluakinja koja nosi krosnju (cistellatrix), krosnjarovo, koi nosi krosnje, krtole etc. (cistifer), kruvar, koi pe e kruh (pistor), kuha  (coquus), kupogrozdnik, koi bere grozdje, berogrozdac (legulus), kupovnik, koi slidi kupovati u jednomu duanu (adventor), kurbar (catamitus), kurbarstvo (concubinatus), kurbetina, zlica (scortum, lupa), kurbetine, ne asne ~enetine koje klimaju zadnjicom (recelliclunae), kurbiae (ganea), kurbovani, koi rinda [!] po svi[m] kurbaliati (venerivagus), lakomo, ipo, nepodatno, tanko, stisnuto (avare; parce, tenuiter, maligne), lepno ~uditi, ~eliti, iskati s po~udom, doku ivati, obrati, okrenuti poda se, pod svoju zapovid, krenuti vodu na svoj mlin (affecto), li nica, likarnica (medicina), likar, li nik (medicus), lin ina, ovjek od zaludnje hrane, le~aja (balatro), linost, dangubnost, tromnost, lotrost, le~aja (desidia; residia), linost, zablenue (torpedo), lisi iti esto, vuiti, vuhovati (confictito), listotr~nik, koi prodaje liste za pisati (chartarius), ljubav aalenja (jocus amatorius), ljuboudnost, blagoudnost, blagost u udi, uljudnost u govorenju, razgovoru, ljubkost (affabilitas), ljuboprioc, pravde~ia (trico, amans litium, cavillator), lon ar koi gradi sue od zemlje, gnjile etc., koi misi lonce (figulus), lon ar, sudosli nik, koi gradi i sli i sue oli kipe od zemlje (fictor), loaturar, lovac lostura (murilegulus), lovac, lov ar (venator), lovac, ribar (piscator), luar, koi razbije grumene (glebarius), ludo, budalasto, zablenuto, zatrisnuto (stulte, dementer, insane), ludovnjak, koi prodaje auakarie, jaja i ost. (nugivendus), lu- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  pe~ (lavernio), lupe~, razbojnik, odiravac koi odire na putih, hajduk, pustaija, gorjanik (latro), mahnit, lud, lulav, nesvistan (excors), maja, kuvarica (coqua), manjurica, dumna (simpulatrix), mastjelac, mastioc, mastnik koi masti, rvioc (bapheus), mazati, maziti, varati, voditi za nos koga (blandior, adalor), maznuti vlaae (sublino), medar koi na inja med (meliturgus), mekano, raskoano, vlaae (delicate, laute), mekoputan, razbludan, raskoaan, mekan, ljubovan (delicatus), mesnica (mesnica), metioc dimnjaka (mundator caminorum), mirac openi (libripens), mirovodnik, koi miri vode (librator), miainar, tko nosi u mihu vino, vodu i ost. (utrarius), mladac, raz[umije] se prve ohmice, koi je priaa etrnaest godia, golobradac (ephebus), mlade~ (pubes), mladi, mladac, dieti, diete koje poodraslo, mladica divojka poodrasla (adolescens), mladica, dikla, diklica, gospodi na (adolescentula), mladica, mlada ~ena, nevista (juvenca), mladost, mladovina (adolescentia), mlinar (pistrinarius), morenje, dodianje, usionstvo, uzvilenje (vexamen), moriti, stiskati, mu iti, daviti, ~alosti, ucviliti koga (ango), mu e, podmu e, otajno (silenter; tacite), mukte, milodarno, milosrdno, za ljubav, stunje, brez plae, brezdobie, zaman, zaludu (gratis), muzuvirnik (emissarius), na ~ensku, razbludno (effaeminate, muliebriter), nadimenak, ime svrhu imena, nadpis, napis od kojega dostojanstva, ili od koje stvari (titulus), nadizbenik, to jest upravitelj od kuva ah, nadkuva  (archimagnus), na in, oli zanat li nika (medicamentaria), naoatriti, staviti na tocio (acuire), napisati goruicom (picturam inuere, encausto pingere), napivnik, klju ar od vina (pincerna), nasukrstice, po na inu kri~a (cancellatim), naticati se, nadoditi se s kime (aemulari), nenadnja (improvidentia), nepostenje, sramota, zloglasje, pogrda, pogrenost, rugo, prikor (dedecus), nepovoljno, nepoudi, prikosrca (invito animo), nesklad, nemir, smutnja, molva (discordia, seditio, dissensio, contentio), nestavnost, nestanovitost, nekrip ina, narav prasea, puziva i ost. (inconstantia, instabilitas), nesvitovano, brez svita, na slipaaku, nepromotrivai (inconsulte), nijednostrano, sebice (indifferenter, indiscriminatim), no~ar, no~okovnik (cultrarius), nonodnevci, raz[umiju se] koim slu~i no za dan (lychnobii), oboj ar, koi prodaje obderine (propola), oboj ar, otrcanik, ubo~ar (scrutarius), oboritelj, razoritelj, razruaitelj, rasutnik, uvridnik, uvriditelj (afflictor), obru ar, koi dila obru e (vitor), obticanje, hlepnja, ~udnja, po~uda, smagnue za veli anstvom, gorua pohlepa za dostignuti koju zapovid oli oblast od zapovidanja (ambitio), odbignuti, izneviriti, pomajkati u viri, u virnosti etc., odvratit se od svojega obi aja, dilovanja zavita, od svojega vladaoca etc. (descisco), o itnik (publicanus),o nik, koi na inja o nice (oculariarium), oganj, vatra, po prinesenome ljubav, ~elja etc. (ignis),oholo zapovidanje, ko inja (superbia, fastus), okovan, oklopljen u srebro, posrebrnjen (argentatus, inargentatus), okrepeniti se, smrznuti se (rigescere), oparenje, popriaenje ko~e od opari (ambustio), opatica (antistita), opekar, peiar, koi pe e opeke (laterarius), opisanik, miropisnica [?], meaanik, koi meaae piae (circumscriptor), opiti se, opoit se, naliti glavu vina, nakvasiti se, biti samodrug (inebriari), ortak, drug ortakov (consocius), oatrina, ~esto ina (scabrities), ostudeniti, uko enuti se, smrznuti se (algere, rigere), otruniti cvit divstva, dignuti divi anstvo, oskvrniti puteno, uzeti ast, otruniti cvit divi anstva, uzeti diku (deflorare; vitiare; virginitatem violare), ozloglasiti, tiknuti u ije poatenje (notare infamia), peinar, jamar, koi pribiva, domu[j]e u peina [!], prines[enom] tamli ar [!] (lautumarius), pijanstvo, lotarstvo (ebrietas), pismopomnik, koi uva rukopise (tabularius), pla , plakanje, jajukanje, tu~anje (comploratio), plakati, jaukati, cviliti, ukati od jada, tu~it se, navijati, ukati od tuge (ingemisco; ejulo), plakati, ronosuziti, oblit se suzami (delacrymo), plamac, Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  glamacalo, arlatan nie termin dobar (bardocullus), plaziti, ii plazimice, listi (repto), plaziti, plaziti se, listi, sukati se po zemlji (repo), pletipas, koi plete, ili tkaje pasove (zonarius), ... pljunuti na koga za uvredu... (adspuo), pobignuti, odbignuti, usko iti (fugire, effugire), pogaziti, potrepati, potui (deculco), pogospoen, uzviaen na gosposvo [!], u injen vlastelin, poznat, oglaaen, glasovit (nobilitatus), pogrda, ozloglaaenje, nepoatenje, sramota, prikor, ukor, ne asnost, grdnja (ignominia), pokarati s ri [i]ma (castigare verbis), pokarati, posvistiti (corrigere), pokarati, ukoriti, udriti u obraz besidom (redarquo), pokripiti, razveseliti, uzveseliti, arajdati (reficere, recreare, refocillare), pokrpitelj, ponovitelj (interpolator), poluditi, pobudaliti, zajti izvan pameti, init smamiti koga (insaniam adigere), poluen, aenut, izvitren, ovik izvitrene pameti, tuknut po glavi (insanus), poljubljenje, oliti celov dragani, milovni i ljubovni (basium), ponapravnik (conformator), porugan, nagrdan, spotan, posmihiv, dostojan poruganja (derediculus), poruk, jamac, koi se poru i za druge (praes), poatenje, ast, dika, dostojnost, dostojanstvo, poniznost (honor), poatenje, astvo (honestamentum), postolar, crevljar (calceolarius, caligarius, sutor), postolar, atopelar, papu ija (crepidarius), postolarnica (sutrina), potegnuti na ostrug, dilati na strug, okruglo initi (torno), potipalac koi se potiplje, posre (cespitator), potvoritelj, muzavir (calumniator), pozivaoc od zaticanja iliti mejdana (gladiator), pozlatnik (inaurator), praar (funditor), pralja, perilja, pralica (purgatrix), prate~ar, koi prodaje staru odiu (propola), prate~ar, kramar (calo), praznujui, dangubei, dangubni, danguban, neposleni, brezposleni, brezposlen, zaludnji, zaludni, gubodnevni, po ivajui, nekorisni (ociosus), pridati se, podlo~iti se, dat ruku (deditionem facere, dare manus, se dedere), pridivak (cognomen), pri ati se s kime, gombati se, ja it se s kime, arvati koga (colluctor), prieimenak, nadimenak (cognomen), priglaviti, jako priporu iti (inculcare), priime, priimenak (praenomen), priimenak, pridivak, nadime, nadimenak (agnomen; cognomentum), prikoredan, saviaji, ato je viaje priko mire, na ina i ost. (immodicus, nimius), priljubodinstvo, priljubostvo, priljubovstvo, hotimstvo, oskvrnue vire ~enidbene (adulterium, corruptio, corruptela), priljubodivac, priljubodnik, koi oskvrne ast svoga druga, koi griai s tujom ~enom (adulter, machus), primalja, baba koja pomaga na porodu, kuma, primiteljica, pup ena baba, stiskulja, ~ena koja uva rodilju (obstetrix; assestrix), priniti priko dneva, odmaknuti za drugi dan, odmicati o[d] dneva do dneva, produljivati, prodavati jutra sutraanja (recrastino), pristipavac, pritiskavac, koi pritiska oli o~imlje (calcator), pristojnost, prili nost, pristalost, lipotinje (decentia), prizimenov, nadimenovan (cognominatus), prizimenovati, pridivati, izdivati ime (cognominare, appellare), prodavati, staviti na dobiu svoju put (prostituo, vulgo corpus), promialjivac, razbirnik (contemplator), prvostolnik papin (cardinalis), pti ar, koi uva ptice (aviarius), puakar, lukotvorac (ballistarius), puakar, striljavac (jaculator), raba, slu~benica, sluakinja, najmenica (ancilla, famula, serva), radovati se s kime oli komu, obeseliti se ijemu dobru oli zlu, estiti komu koju sriu, vozradovati meu sobom (gratulor), rastapanik, koi rastapa, pritvaraje kako mido, tu , gvozdje, srebro, zlato etc. (flatuarius), raz[umije se] koi moli zaklinjui, koi zove napomo, zaklinjui (obstestans), razberitelj, istoma nik koi toma i [!] i razbire sne (conjector), razbojnik, koi do ika iza nugla (gladiator, sicarius), razgniviti, rasrdit se, zapiniti od velika gniva, zahoditi, zaluditi, zajti s pameu (insanio, furor), razgnivljen, razjaren, pomamljen, pobianjen (furiatus, furore percitus), razumi se oni koi grede od trga do trga (circumforaneus), razumi se oni koi grije gvozdje za naruditi oli zaviati kose (cinerarius), razumi se oni koi mukte jide na Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  ve eri, koi ne plaa gozbe (asymbolus), razvri, razdriaiti priateljstvo (dirimere conjunctionem, amicitae vinculum dissolvere), redovnik nemisnik (conversus), ribar lostura, lovac lostura (conchyta), ribar, koi prodaje ribu (piscarius), ri manje, karanje, gombanje (concartatio), ro~inar, koi dila roge, ro~nik (cornuarius), ruda od brusja, brusje, brusiate (cotieriae), rudioka, slu~benica koja rudi kose svojoj gospi, koja napravlja vlase (ornatrix), rugajui, koi se ruga, maakari, kudi etc. (insultans), ruganje, poruganje, posmihovanje, spotanje (derediculum), rukilnik, rukodilac, iznaoditelj, radioc (mechanicus), rukoli nik, ranar, likar koi li i rane (chirurgus), aalac, spotnik (copria), aalimice, aalei se (jocose), aalit se, maskarit se, rugat se s kime (colludo), aaljivac, aalac, spotnik, iglen~ia [iljen~ia?] (gesticulator), aaljivo, aalimice, tamaano, apotno (joco), samar~ija, sedlar, sedle~ija (clitelarum faber), samovoljnik, samovoljan, tvrdoglav, koi zapne u glavi oe da je onako (pertinax capito), sastavnik, stigonoaa, barjaktar (signifer, vexillarius), seljak, seljanin (agrestis, ruricola), seljanin, sebar, seljak, poljar, goratak, gorjak, gorjanin, te~ak, divjak (rusticus, villicus, agricola), seljanin, seljak, poganin (paganus), seljanka, stanarka, koja stoi na stanu (villica), aeni ar, ~itar (frumentator), sija  koi prosiaje cvit od braana (pollintor), ailica, koja aije i kroi krpa, pri a i ost. (sarcinatrix), sipati, posipati koga cviem, nakititi cviem (adiquem floribus aspergere, ornare floribus), siromah, ubo~ar, prosjak (mendicus), aiva , koi aije prate~i, kroja , prate~ar (sarcinator), sklopitelj od grae (architectus), skrinjar (capsarius), akrinjar, kov egar (capsarius, arcularius), skrinji ar, koji dila male kov ege (arcularius), skrovito, skrovno, potajno, mu e, otajno (clam occulte), slavitelj (celebrator), slaviti koga, dat mu asti poatenja (explaudo), slikovnica (fictrix), smesti glavu s ri ma (obtundere), spiljostanik, peinar (latebricola), sponjar koi gradi sponje (fibularium artifex), srdit, rasren, razdra~en, razgnivljen, razjien, jidan, nadut od velika jida, od velike sr~be (iratus), srebarnica, misto gdi se srebro kuje (argentaria), sria, ast, ~drib (sors), sta un od ko~a (coriaria), sta un, di[j]eljaonica (officina), sta unar (officinator), ataknik, koi grede oli puzase [!] na atulah (grallator), atednja, obava (parsimania, parcitas, frugalitas, moderatio, sumptum), stigonoaa, alfir, barja[k]tar (signifer; antesignanus), stisnuti, nagnati, usilovati, pritisnuti, razvuaiti, ukolin iti etc. (constringo), strah, predanje, prenue, usprenue, drhtanje, naje~enje, strahost (horror), straaiti, pristraaiti koga, init da mu umre krv od straha (perfrigefacio), strilar (sagittarius), stroiti, struiti, tabariti ko~e (coria perficere), stupar, koi isti sukno, svitu u stupi, koau i ost. (fullo), sudac, stareaina, vladavac, nadstojnik, zastupnik, uvaoc (praeses), sudar koi pere sude, isti, mete, nosi smrad i ost., sudopraja, sudopernik (mediastinus), suli nik, ~idnik, kopjenik, strilnik (lancearius), sumljei, nevirujui (haesitans), sveernost, slidba, uzdr~anost, usteg, ustegnue (continentia), svilar, trgovac svile (metaxarius), tajno, potajno, iz potaje, himbeno, licimirno, vuhevno (dissimulatium), taknut polako, polagano, taknuti koim dilom, taknut koje misto, dotaknut koga, taknut, ticat, pipat (attingo), te~ak, kmet, naimavac (colonus), te~ak, poljar (agricola), te~ak, radioc, koi se rve zemljom (agricultor), te~akinja, kmetinjica (colona), terzia koi aie iglom, aiva  (sartor), tiskanje od mnoatva ljudi, tiskavica (magna hominem vis), tkalac od svile koi tkaje (sericarius), tkalac, koi tkaje (textor), tkalica (textrix), tkalo, misto gdi se tkaje (textrina), tkanica, misto gdi se tkaje (textrina), tkanici koi tkaju postavu (histones), tkanik, koi tkaje (gerdius), tkaoci (linteones), tlapac (aretalogus), tlapnik, pun zanovetni besida, koje ne prude ni za jednu sponju (babula), tratenje, ar enje, poar enje, tratnja, ar  (sumptus, dispendium, impensa), travar (herba- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  rius), travar koi trave vadi izkorena (botanismus), trgovac (mercator, tabernarius), trgovinica (tabernarius), trgovnica od svite, duan (taberna), truditi, bastiti kao jedan mastogonja (laborare), truditi, truditi se, znoiti se, prianuti [!] k' poslu, raditi zubim i noktima, ufatiti za koje dilo inje (laborare, insudare), truditi, znoit se od truda (exsudo), u persianski jezik zlamenuje mudrac, gr ki naravnik to jest filosof, a iliri ki kralji od istoka koi su pohodili Isukarsta u Betlemu, s poklonom i darovim (magus), ugljar (carbonarius), ugljenica (carbonaria fornax), uko enuti se od leda (obrigeo), ukolin enje (jactura), ukoriti, prikoriti, udriti ri ju u obraz (exproborare, improperare), ulak, knjigonoaa, tekli  (tabellarius), ulak, listonos (veredarius), ulupit se, ume it se (se contundere), uminik, ovik koi umide, koi znade, koi jest mnogo viat, koi uvi~ban jest znade kako koja stvar prohodi, i na ki na in more bit (pragmaticus), upraviteljica (agitatrix), usko itelj, odbignitelj, koi odbigne iz jednoga mista u drugo, uskok, pribigljivac, nevira (transfuga), uvriditi, u initi uvridu, ~ao biti na uvridenje (displicere, offendere, laedere), uzar, zauzar, tkoi plete uze (ligularum opifex), uzbuditelj, urkanik, naurkanik, bulo~nik (concitator), uzbunjenje tvoriti, plesti prau od nemira (seditionem facere), uzimati, uzeti, odnositi, raspravljati, tra iti, zloglasiti, ozloglasiti, muzuviriti, vuiviti, protresati drugoga, licimir iti, dignuti, ugrabiti poatenje, diku i ast komu godi (detraho), uzradovati se, uzigrati od veselja (exulto, gestio), varoaanin, zagradac (suburbii incola), veskinja, koja veze, veza ica (acu pictrix), vezati verugami, uziti, zakovati u sin~ire, overu~iti, staviti, postaviti u veruge ~elizne (catena constringere, injicere catenas), vezati, ukolin iti, sputiti (ligo), vezokitnik, koi iglon vez veze (plumarius), vikati na glas za prodati koju stvar (rem venalem clamitare), vlaa, u poniznu mistu roen (humili loco natus), vlaae, kasne (lente, aegre, tarde), voinik morski (classiarius), vojnik, kopjanik, kopljenik, oatropernik, oru~nik s oatropercom (miles hastatus), vojvoda iljadnik (chiliarchus), vojvoda, voditelj, vodi , kalauz, vodac (strabunculus), voskar, koi ini vosak (cerarius), vratar (claustimus), vratar, komornik (janitor, cubicularius), vratolomno, navrat i nanos (praecipitanter), vrsta ikona ~enski' u injene za prignuti na ljubomorje (ipsulices), vrtiguza (circulatrix), vuhovit, lisi iv (confictus), vunar, koi rastresa vunu (lanarium), za obi aj ~enski, obi ajiti zlo (confutuo), za injavac, koi za inja (conditur), zahiti, ~miti, init se kako da ne vidi, da drimlje etc. (conviveo), zaimenak, zaime, pridimenak (pronomen), zaimitelj (commodator), zakon, na in, uprava, zapovid koga mu drago dilotvorna (lex), zaludni, zaludnji, stvar koja ne prudi (futilis), zanovetati, raspravljati, sprdati, govoriti priko reda, blejati, tlapiti, govorkati (garrire, blaterare), zanuati s mamom (allicio); zatupljeno, nesmotreno, bradvom utesano (pingui Minerva), zavrtavac (varius, inconstans), zdru~iti priateljstvo s kimegodi, spriateljit se s kimegodir (ad amicitiam alicuius se adjungere), zlamenovati, zlameniti, kazati, pokazati, dati zlamenje, ukazati, dati za razumiti, navistiti, bili~iti, toma iti [!] (significo), zlatar, zlatokovnik (aurifex), zovnuti koga asnim imenom (honorifice honorificentissime aliquem appellare), zvanje na razgovor, za proi vrime, zvanje na naslade, na arajdanje (avocamentum), zvati na konak, zovnuti da prinoi (invitare tecto), zvizdogatnici, koi gonetaju dan roenja po zvizdoznanju (genethliaci), ~ena hitroznana, vuhovnica (veteratrix), ~ena lajavica, koja si e jezikom kao kosa (oblatatrix), ~ena razgledavica, koja gleda, razgleda oko (circumspectatrix), ~ivokolja, koi kolje i prodaje meso u klanici, iliti komardi (lanius), ~uto rvnik (crocotarius). Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  Pravo i trgovina Baatina, didina (haereditas, cretio), baatinstvo, baatina koja priodi po ostavi (obventio), dar, mito (donum, munus), dati na uzdano (persuadere), dati pineze na dobitak (faenerari pecuniam), dati u ostavu jaspre komugodi (credere alicui pecuniam), didina, o instvo, dobra o ina, ota bina (patrimonium), dnevica, nadnica (unius diei opus), dnevnik, knjige od ar enja i dobitka, iliti primanja (codex rationum, codex accepti et expensi), dogovoriti se, biti u dogovoru, biti [u] uvitu (convenire), dohodak, dobitak, danje na najam, kako kue, baatine, plode, jaspre, ~ivinu etc. (census), dru~ba, orta enje, dru~ina (societas), du~an biti, tko je du~an on je su~anj (debeo), hara  (tributum, vectigal), inad, pravdanje, prija, paro~enje, naticanje (contentio, lis, rixa, certamen, aemulatio), izbaatinik, koi je uliaen od baatine o instva, materinstva i ost. (exhaeres, haereditate privatus), izmirenje, popisanje, dohodak ili ugovor kojekod stvari o ito ugovorene, pobrojenje, zabili~enje svoi dobara (professio), jamac, poruk (appromissor), kamata, lihva, nepravedni dobitak (foenus), krivokletva (perjurium), kupitelj, ste enik, sticalo (comparator), mukte, muktice, brez plae (gratis), na viru (ingenue), naizmince, napromine, naporedu (altertim), najam, nadnica (conductio), najmen, uzeto u najam na poslovanje (conductitius), najmenik, najmavac (conductor), najmiae, stvar oli misto na najam (conductum), naslidba, naslidovanje (preofessio), naslidovati, sliditi ijegod ruko inje (imitari), navesti u najposlidnje skon anje (adduco), obetanje, poruatvo, okladenje (sponsio), obetati, to jest ujam iti se, uporu iti se za drugoga, u initi poruk za drugoga (appromitto), obetati, zadati komu viru (praestare alicui fidem), odvitnik drugoga odvitnika (cautor), odvitnik, branitelj (causidicus), oporuka, najzadnja odluka (diatheca), opravdati se, o istiti svoje dilo, osvitlati svoj obraz, braniti se, uzdr~ati svoju priju [!], braniti svoje razloge (purgare suum factum, sustinere causam suam, ...), orta iti, uorta iti, biti u slogu s kime (consocio), ortakluk (consociatio), osvada, tu~ba, osvaenje, tu~enje, okrivljenje, oborenje uzla (accusati, ...), otii najti koga za svitovati se (adeo), pedipsa, uzetje, svla enje dobara po osobitoj zapovidi (confiscatio), pineznica, gdi se primaju ara i (publicanorum mensa), pismo ugovorno (syngrapha), plaa, dar, dobra ruka, pohodnja (praemium, remuneratio), plaanja, raz[umije] se za dobru ruku (evangelia), po redu, naizmine (mutuo), podvezanik, komu je ostavljena zaveza od ostavljenja (legatarius), pogodba, dopuaenost, prignue volje (consensio), pogodit se, pogaat se, biti od istoga uma, pristajati, prignuti volju s drugim u kojoj stvari, dilovanju etc. (consentio), poriz baatine (colonarium), poru iti, uporu it se za drugoga, jam it se za drugoga (expromitto), poruk, jamac koi se jam i (vas), poruk, jamac, uporu nik (expromissor), potratnje (expensum), pravdanje, prienje, inadenje, paro~enje (controversia, lis causa), pravdati, pravdati se, priti se, paro~iti se s kime kroz koju stvar (litigare, contendere), prinositi razlogu od pravice, ili od krivine (attribuo), prinosje, razumi se trgoviaa (exagoga), prisei se krivo, tko pose~e on prise~e (perjurare), pritei komu u njegovoj potribi (adjuvo), prociniti za toliko gotovi jaspri (adgro), procinjenje, cina za vrue pinez (adgratio), prodavat o ito nosei i vi ui po gradu ko dade viae, ri  biti jest dubrova ka (auctionar), prodavati na li bu (auctionari), proanja, siromaatvo, uboatvo, prosja ina, ubo~nost (mendicitas), rasuditi, odriaiti od prije, razdriaiti razlog od pravde (litem componere, decidere), raz[umije se] ii na obide na zamine, zajmit se s drugim (mutito), raz[umije] se cina za konjsku odoru (equimentum), raz[umije] se koi je bio Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  u injen baatinik, du~an je ukopati mrtvoga (everriator), razumi se bilinj od prodaje, kaz (digma), razumi se mali komad baaine ostavljen u didinu (haerediolum), sajam (conciliabulum), sidrovina, ara  koi se plaa za sidro (vectigal), spadnut na argiu, u najzadnje potribovanje, tuge, nevolje i ost. (eo reductum esse, ...), atetovanje od pineza (detrimentus pecuniae), stotitina, stotinka, razumi se dobitak kamate po jedno svaki misec za sto, to jest dvanaest na godiate (centesima), stvar, imanje, blago, dobra, prate~ (res), sud koie mu drago vrste (vas), sudac obrani, dobar ovik (arbiter), svit, svitovanje (consilium), svitovati se s kimegodi, pitati od kogagodi svit (consulere aliquem, ...), svitovati, ponukovati (monere), svui od baatine, od o instva (spoliare hereditate), tratnja (expensa), trgovnica od boje oliti masti (baphia), ugovorje (eurythamia), ujam iti se (caveo), uliaen, izliaenje, razumi se od baatine (exsortium), uvit, ugovor, pogodba (pactio), uzajmljeno, zajmljiui, naizmine (mutue), vatanje, uzimanje, iskanje pomnjivo na lipe (captatio), vira (cautio), vira, razumi se koja se daje putnikom u vrime rata (syngrapha), vira, virnost, obetanje obslu~enja, ispunjenja, dovraenja etc. (fides), virovati, ufati, imati ufanje, zajmiti, dati nauzdano, udu~iti (credo), zadavak, zapogod, uvjera, zadavak od ugovora (arrhabo, arrha), zadu~bina, almustvo [!] (stipis), zakletva, prise~ba, prisizanje (jus jurandum, sacramentum), zaklinjat se, kleti se, prisizati (jurare, ejurare, adjurare), zaklinjati, zakleti se kriposno, zaklet istinito, obetati s zakletvom, s prisi~bom, prisei se (adjuro), zakup, zakupljenje od koje stvari za moi je pak prodavati sam naslobod (monopolium, arbitrium, redemptio), zamina u ljubavi (mutua benevolentia), zapovid, uprava obslu~enja, ugovor, dohodak (canon), zaveza, uzna uspomena po smrti ostavljaoca (legatum), zaveznik, to jest koi ostavlja ku kod uspomenu od uveze svojega dobra u najposlidnjoj volji (legator). Vjera Badnjak (truncus natalitius), Bog, vi njak, Gospod (deus), Bog, Gospod (Dius), bogomolje, prosenje, raz[umije se] opominjanje, napominjanje Svetih, molbe koje se ine Bogu hodei skupa u proaiaijunu (litaniae), bratinstvo, bratimstvo, braatina, redobrastvo, braaina, bratimatina, braa (sodalitas), klanjati, moliti, ustiti [!], atovati, nositi postenje, uzdr~ati, te~iti o zemlji etc. (colo), ispovidanje, zaveza, ispovidanje od zavita oliti vire (professio), koludar, kaluer, pustinjak, redovnik (monachus), koludrica (monacha), koludrice, dumne, kaluerice (monastriae), limbo, misto tminavo gdi stoje duae di inje brez kratenja (limbus), manjurica, dumna (simpulatrix), obetan, zavetan, obean na zavit, zavit, zavitovanje, obeanje (votus), porod, poroenje, naroenje, porodstvo, zvizdorodica, Zvizdorod, koi se raa pod zvizdom pomi nom (genesis), pranica di se peru mala di ica od griha isto noga (baptisterium), pripovidaliate, misto s koga se prikazuje ri  bo~ja (pulpitum), prvostolnik papin (cardinalis), ri  ~udinska, zlam[enuje] u istinu (amen), svetiliate, svetnica, misto otajno, gdi stoje svete stvari u crkvi, sakristia (adytum), u persianski jezik zlamenuje mudrac, gr ki naravnik to jest filosof, a iliri ki kralji od istoka koi su pohodili Isukarsta u Betlemu, s poklonom i darovim (magus), venac, kruna, krunica, o enaai (corona, sertum), zakletnik, ka, zaklinjavac koi zaklinji [!], i progoni hudobe (exorcista), zavetati, obetati, Bogu koju kod stvar svetu obetati, ~eliti, ~uditi (voveo), zavit, zavetanje, darovaina (donarium), zavit, zavitovanje, prikazanje, lukavost, zazivanje lukavosti (devotio), zavitovati, zavetati, obetati, prikazati na posvetu, proklinjati, o arati, za arati (devoveo). Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  Poganstvo i praznovjerice Adski bog, avlina, paklenjak (orcus), bog pomonik obitoli (lar), bo~ica, vila koja pomaga na porodu (lucina), bo~jak, bo~ica, divka (divus, diva), Bo~ozemljica, Bo~ozemlja, Bo~ica od zemlje (Demeter), arovni, vileni, vilinji (magicus), arovnia, arka, aranje (veneficium), arovnica, vidina, viaica, vada vila, vilenica (praecantatrix; venefica), arovnik, viaac, vilenik, viatac (veneficus), eda (saga, venefica, lamia, strix), duae osuene, pakleni duhovi, prikaza, neman, upirina, mora, vukodlak, gataoc, to jest domialitelj, i domialiteljica stvari doaasti (divinus, divina), lukavnjak, vrag udivi, duh zlobni (cacodaemon), maci, upirina, aerski vrag (incubus; aereus daemon), o arati, navri na koga ari, ob arati, zapivati komu arke (obcanto), nakaz [gen.: nakazi], hudoba, maci (lemur), nonjak, noni bog (nocturnus), obastrto, okoliaeno od pokladnikov, aroj nikov [!], vika, triska, talabuka od aroica oliti nakaznikov uz poklade, aroi in (bacchatus), paklene sarde (furiae, eumenides), poganski, hudovjerski (ethnicus), priobraziti se, obu na se obrazinu (personam induere), pristraaen, smuen, oli tko imade smueni duh radi prikaze od sablazi, budu razumi se nakaza pripovitke neistinite (chimaera), prsto [?], prstnotlapica, koja znade u prste ili u dlane gatati, gatavica, viaica, vidina, bajavica, koja vara, koja prodaje la~ za istinu (praestigiatrix), pustolovica (manes, larvae, lemures), sablaza, vidina (specrum), sarda, vra~ja mati (furia), u aran, za aran, ob aran, zadr~an uroka (fascinatus, veneficio affectus), strava, vilinstvo, za aranje (fascinatio), urecitelj, stravitelj, zatravnik, vilenik, arovnik, viaac, vieatac, arajui (veneficus, fascinans), ure en, u aran, za aran, stravljen, zatravljen, smamljen, zamamljen, uvra~en, uviljen, ustriljen od vile, spleten, zaplen [!] od ari (fascinatus), ure enje, zatravljenje, smamljenje, strava, vilinstvo, aranje, za aranje (veneficium, fascinatio), urei, arati, za arati, zatraviti, straviti, smamiti, zamamiti koga arajui, u arati, ukleti vilovito, splesti arima, otraviti, ustriliti arkom, u itati, vragoduaiti (effascinare, incantare), uro nik, sro nik, sro itelj (conjuratus), urok, okletva, sro enje (conjuratio), ure en (exantatus), urei, za arati (effascino), uzobisniti, uzobistiti, pobisniti uz poklade, pokladovati, init buku, tvoriti trisku kako poplaaeno, pomamljeno, manito, ~ivit ne ovi ki, pit vino nabudalastu, init budalaatine (bacchor), vada [!], maci (larva, lemur), vidina, viaica (medicamentaria; maga; venefica), vidio koju nakazu, biesa i ost. (larvatus), vila (nympha; pieris), vile (camaenae; sorores), vile planinke (oreades), vile vodene, koje stoje kod vodah (Najades), vilenica, vila, straviteljica, viatica, arovnica, zatravnica, vragovnica, vilinstvo, ure enje (fascinamentum), vilenik, arovnik, koi ara, viaac (strigo; magus; medicamentarius), vileniti, uvileniti, urei (fascino), vileniatvo, vilinstvo, arka, aranje (magia),vilinstvo, vileniatvo, arstvo, aroniatvo (necromantia), viaica, vidina, arovnica, vila, viatica (saga; pharmaceutria), viaice, arovnice, vilopivke (lamiae), viatica, vilenica, vidina, straviteljica, arovnica, ure enica, krvopilica od eda (saga, venefica, lamia, strix), vrag, avao, sotona, hudoba, napast, zlobnik (daemonium, Pluto, inferi), vrag, lukavac, anatemnjak, sotonjak (diabolus), vragoduha, vidina zala, bahornica, bajavica (saga, venefica), za aranik, arovnik, vilenik (inacantator), za arati, zatraviti, urei (excanto), za arati, zaosiniti (incanto), za arati, urei, ustriliti kao vila (fascinare, incantare), zaosinenje, za aranje (inacantamentum), zapivanje, pripivanje od za aranja (praecantatio), ~ena ne ista, zala upirina (mulier immunda). Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  Jelo i pilo Arapi, Tatari koji ~eru [!] ljusko meso (anthropophagi), are~ina (pannus villosus), bilance od jaja (albumen), bili smok, kako od mlika, sira, jaja i ost. (lacticinia), bilomast (cerussa), bira, niko pie kuvano od voa, voopiv (celia), bira, pie od ploda loznoga (cervisia), bluta (mucor, muffa di vino), bobovnica (lomentum), bobovo braano (lomentum), braano, hrana (penus), cahar, cukar, aeer (saccharum), cilo vino (merum), cilopojka, koja pije cilo vino (meribiba), cukar (saccharum), cvit od braana (pollen, simila), cvit od muke (similago), cvit od aenice s vodom iza~et (amylum), cvit od vina, podanak od vina (flores vini), cvit, sok, raz[umije se] svaka vrsta vodna, ~itka (liquor), divenica (tomacina), divenica, jelito [!], kobasica (lucanica), divenica, kobasica, su~uk (tomaculum), doru ak (jentaculum), dubogrliti, biti duboka grla, ~[d]erati, pro~dirati kao vuk, livati u se kao vo, olotrit se (lurcor), orba, juha (jus), orbica, juaica, pirijan [!] (jusculum), frigati, pr~iti na ulju (coquere ex oleo), gozba, ast, sopra, sobet (convivium), gozba, itanje, sobet [aobet?], sopra, blagovanje (convivium, comessatio, compotatio), gozbiti, primati, zvati na sopru (convivio excipere), gust, zgusnut, usiren, sleden, sveden (densus), hapati, ciditi, cidit se, naciditi, naliti, po prinesenome nagovoriti, nadanuti malo po malo (instillo), hlibac, mali kruh, kruaac (parvus panis), hrana, odranenje (nutricium), hrana, sprava, priprava, braanenica, poputbina, zahira (viaticum; cibaria, annona), izbinstvo, varivo s orbom (pulmentarium), izvaditi, izadriti drob, provaliti karzija [karzije?] (exenterare), je meno pie (ptisana), jisti naokolo, trti, ..., jiducati (ambadedo), jisti, blagovati esto (esito), jisti, jesti, blagovati, najisti se (vescor), jitba, jie (commanducatus), juha, orba (jus), kajma od jaja, mantala (placenta ex ovis), kaljuaa od vina, pocidak od vina (floces), kaviar od ribe (garum), kiselo mliko (oxygala), kobasica (insicia), kobasica, divenica (farcimen), koi zove navlastito na ve eru, zvanik, dozivanik, nukovnik (invitator), kola i (spira), koljata, jamu~a usirena (lac coactum), kora, ili esno kapule (talia), kruh od simena trave (lotometra), kruh podrobac, koi se daje di ici u jusi iliti orbi, oli samoj vodi (papa), kruh u prisno, prisnac (panis azymus), kruh varen, di inja hrana (panis elixus), kruh, hljeb, hlieb (panis), krv kozlieva, braano podmeteno s krvju kozlinjom (sanguiculus, sanguis hoedi), kuna ve era (domicenium), kupovati, pripravljati, dobavljati smok, prinositi na vrime izbe (obsono), kuvan, varen (elixus), kuvati, pei (elixo), kvas (fermentum), kvasina, ocat (acetum), kvasiti, kisnuti, ukisnuti, uzajti u kvas (fermento), la nost, ogladnenje (esuno), lizalo (patinarius), malvasia, vino iz Kandie (vinum creticum), maslo (butyrum), mast, vino mlado (mustum), med, elinja pia (mel), medovina (mellina), mekina oli mekinja, otrubice, raz[umije] se ona zanuaena korica od ~ita koja ostaje iza braana (furfur), mekinje, otrubice sitne (cibarium; furfur), meso mrtvo, krepalina (caro morticina), meso vareno (elixa caro), miaalina (farraginaria, farrago), miaalina od ~ita (ferrago), mliko, raz[umije se] i sok od svake trave i dublja (lac), mlikovan, mlikovni, ko imade mlika, mlikovit (lactarius), mokri kruh, edna zob (intrita panis), mrtaaka gozba (epulum funebre), muka, braano (farcimen), na elnik od trpeze, dulibaaa (primo loco liscumbens), na injeno, spravljeno na raso[l] (moriaticus), najam doilice koja doji edo (nutritia), nasitnik, sit, proverb. ne viruje sit pla nu, nit veseo la nu (satur), naatesrce (jejuno stomacho), nika poga a (coniptum), niko pie vina i krvi (assaratum), obid, ru ak (prandium), oma , rezanica (laganum), omaka (in- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  tinctus), osoliti, posoliti, potrusiti solju (sale aspergere), osuaen na dimu (infumatus), otrubica, mekinja (porrigo), ovasnica, pulenta od ovasa (tragum), papar, biber (piper), pastrenje, sok od ljutoga grozdja (omphacium), pastrica, kad zapastri grozdje (uva omphacia), pei, kuhati, variti etc. (coquo), pei, pr~iti, prliti na tavi (frigo), pei, variti u nutri koju stvar (incoquo), pe enje (assus, torridus), pia, hrana, braano, ~itak, ~ivot, razumi se sve ono ato je potribito za uzdr~ati naa ~ivot (victus), pia, izba, smok, varivo (pulmentum), pia, jivo, izbina, praano [!], hrana, jestivo (cibus, esca, cibaria), pie ~itovo (cervisia), pie (potio), pie koje se vari zajedno s mlikom i vinom (burranica), pie od kadulje (salivum), pie, pivo (potus, potio), pinost, izba, hranjenje (cibatus), pir, brak (caena nuptialis), pita, sirovnica (libum), pitati, napitati, hraniti, sititi (cibo), piti brezredno, livati vino u se, pripiti, nalokati se, olotrit se, kako si se lotre olotrio (ingurgitare se vino, vel in se vinum, avidius bibere), piti naairoko, livati u se cilo vino (mero se ingurgitare, large bibere), piti vodu od kadulje (salvio), piti, dobro piti, vele piti, pripiti, to jest opiti se, olotriti se (adbibo), pivo, pie od je ma (zythum, zythus), pivo, pie od kvasine razvodnjeno s vodom (posca), plisno, plisnivi, promazljivi hljeb (mucor), pocidak od vina, cvit najposlidnji od vina (fiores), podroba u vinu (intrita, panis e vino), poga a (fertum), poga a od boba (fabacza), poga a od koga mu drago ~ita (granea), poga a ukuvana s orbom (jurea), poga a, popepelnik (coliphium), poga a, zelenjak (placenta), popepelnik od pira (farreum), poru kovati, popojisti posli obida (merendam sumere), posolje, svaka s[t]var posoljena, razumi se kao riba, meso i ost. (salsamentum), posno, naatesrce, po prinesenome slabo (jejune), post, ~e~in, postenje, ~e~inanje, ustegnue od blagovanja (jejunium), pove erak, jitba posli ve ere (comissatio), pove erak, pove era (comissatio), praa evina (suera), prasetina (glandionida), praano [!], pia, hrana, meka, mama (esca, cibus), prazno crivo (hira), prga, popara (moretum), prikuvati (excoquere), pripe eni krah (panis nauticus), pripit, pripiven, ovinjen, otu en vinom, koi je vele popio vina, re e se otuka se je (appotus), pria od kruha (hecta), prisnac (azymus), prisnac od mesa (artureus), prisnac za ~rtvu (pastillum), pritilina, slanina, salo, tustilo, loj (adeps), pro~driti u sladokusju, iziliti, razasuti u jiu i piu, smaknuti, sve baciti u duboko grlo, etc. (degulo), pro~driti, pogucati cilo (vorare, devorare), pro~drlac, pro~dor, koi bi pro~drao i uskiju (vorax, edax), prociditi, init projti kroz cidilo (sacco), proliti, razliti, rastopiti (fundo), prosianje, prosiavanje, razberenje, razabranje braana od mekinja (cretura, farinae a furfure secretio), prosiavanje od sitnoga braana (pollintio), prosijati, rasijati, razlu iti muku od mekinja (cernere), prosut, proliven, razliven, privrnut, po prines[enom] prikoredni, raspustiv, stvar koja se diluje priko reda viae neg more podniti narav, ili kesa (profesus), praut (perna), praut, stegno od prasca (petasio), prva izba, prvo jie (promulsis), prva izbina (primum ferculum), psei kruh (caninaceus panis), puh, pliva, pljeva, mekinja (appluda), pura, bungur (puls), pura, gusta kaaa, kukuruzovnica (polenta), pura, tvrda kaaa (puls), raso od butarag ribski (oxygarum), raso od trave, travni umak (moretum, embamma), raso s kvasinom (oxalme), raso, rasolje (muria), raso[l] (salamoja), raz[umije se] sprava, iliti braanenica jednog miseca (menstrum), raz[umije] se koi pe e oli kuha pie od pira oli ailja, ovasa etc. (halicarius), raz[umije] se voe, i druge stvari koje se stavljaju na trpezu po obidu (epidipnides), razdilitelj, podilitelj na trpezi (chironomon), razutrobiti, otvoriti, rasporiti trbuh, iskinuti crejeva [!], rastrbuaiti (exentero), ru~ina voda (mucharum), ru ak (jentaculum), salo, slanina (ta- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  xea), sasnuti, doiti s mlikom; prinimiti edu dojke (lactare, lac praebere; ubera puero praebere), sat, sat meda [!] (favus), sebi ni hljeb kruh od svega braana (autopyrus), sir (caseus), siriae, to jest oni sok od izbina koje blagujemo ini se siriae, ter od istoga okree se u krv (chylus), sirop, pie kuvano od trava, voda kuvana od trava (calda), sirovnica, to jest poga e zakuvane s sirom, tjestolisti (lixule), sitost, sitinja (satietas), skopiti [akopiti?], kako trave, voe i ost. (imminuo, decurio), skorup od mlika (colostrum), skorup, kora (superficies), sladojid, sladojizb (cupedia), sladojilost (empenetica), sladokusac, izilica (degulator), slama (stramen), slane masline (colymbades), slanina, posolje (salsamentum), slanina, praa evina, meso praa evo slano (succidia), slanost, slanilo, raso[l] (salsitudo), slatki smok (cupediae), slatkosti koje se jidu po dospiu obida ili ve ere, slastje, zaobiee, to jest voe koje se jide po obidu (bellaria), smok (obsonium), smok, naprava od izbina (ferculum), smok, smokovanje (obsonium), sok koi se iza~imlje iz dinje osljarice (elaterium), sok od ladana trave (ladanum), sok od trave kukurika iliti maka, drjemak, drim (opium), sok od trave sirpa (laser), sok, mokrina (sucus), sok, vlaga, mokrina (virus), sr ak, gucalj, srk (sorbillum), sr ak, sr jak (haustus), sridina od kruva, pupa (medulla), srknuti, potegnuti u se (absorbire), srkucalj (sorbitiuncula, sorbillum), srkucati, piti na srkucalje (sorbillare, pitissare), stvar laka za variti, kuvati, pei etc., varak, krk (coquibilis), su~uk, divenica, kobasica (sarcimen), suha smokva (carica), suho gro~e (astaphis), supa (intrita panis e vino), surotva, surotka, mlaenica, surutka (serum), svaljutak mali, svaljut i (pilula), tanke otrubice (crimnum), tanko vino, vince (villum), ticati, smakati, mo iti, omo iti (intingere), ti evina (altilia), trkoaina (omphacium), trti, gnjaviti, tipati, utipati, valjati, zavaljati kao tisto (depso), u~ina, jie meu obidom i ve erom (antecoenium), u~ina, ru ak; poru ak, jidenje me[]u obidom i ve erom (merenda), u init se surotva, surutka (seresco), ukuvati (percoquere), ulje (oletum), ulje maslinovo (olivum), ulje od ~ilja (syrium), ulje od rusula (rosaceum), ulje oli melem koi se ini od trave irida (irinum), urda, zamlaz (caseus secundarius), us[l]asje (bellaria), uaipak (collybra, fritilla), uaipak, uatipak (artolaganus), uskvasit se, u init se, okrenut se u kvasinu (acesco), usupan (intritus), uvarak (decoctum), uzljutiti se, uskvasiti, u~ei se, poi na ~icu, uskvasiti se kao vino, prikisnuti kao kruh, uskvasiti, senuti kao vino, ukiselit se kao mliko, pro~uknuti, uzviaati kao varivo (acescere), varak, lak za skuvati (coctibilis), varen (decoctus), varen, kuvan u orbi, svaren s orbom (jurulentus), varenje, urihenje [?] (decoctura), varilo (excoctio), variti, svariti, kuhati, vriti, po prines[enom] pokleknuti, popuznuti, uzmaknuti (decoquo), varivo (coctura), ve era (caena), ve era gozbena (concenatio), vino (vinum), vino cjelo, cilo (merum, vinum meracum), vino grizljivo (vinum acinaccum), vino izvitreno, izvitrenost, stvar od niedne koristi (vappa), vino od pelina (absinthites), vino od sitnoga grozja, to jest od uva pasa (passum), vino slatko kuvano (carenum), vino trko, ~estoko, osorno (galla), vino turnoaina [?] (circumcidancum mustum), vino u injeno od i~opa (hyssopites), vino varenik (siraeum), vino vareno, varenik (sapa), vino vodno, razvodnjeno (vinum dilutum), vinokuh (defrutum), vinokuhati, vinovariti, razumi se kuhati vino (defruto), voda kuhana oli kuvana (cocta), vodnica (lora), vodnica medena, ~erbet [!] (melitites), vodnica, vino tanko (lora), vodokuha, razumi se voda kuhana (decocta), volovina, meso volue (bubula), vriti jako, ku~eljati (defervefacio), vrsta od travojia, na injeno s medom i makom (coccetum), vrsta tanke poga e (popanum), vrsta varenika [!] koi se ini od voska iztiskujui med (mella), za ina [!] od medene pine (melizomum), za ina Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  [!] od svakoga voa oli ploda (pancarpineus), zagucati, piti na gucalje (sorbillo), zalu en, pomiaan s lukom (alliatus), zamisiti, zakuvati braano (subigere), zasuka  od tista (postillus, maccherone), zelenjak, pita (minutal alis), zeljenak, pita (intritium; genus edulii ex allio, porro caseo, oleo, ovis concinatum), zli ica [!], ~eludac, mura, siriae, po prines. grstenje, gadenje [!] rasrdenje, jid (stomachus), zovnuti, nuditi piem (propinare), zvati na izbine (convivari), ~erbet, pie od vode i meda (hydromedi; oxymeli), ~umance (vitellus). Zvuk, glazba, ples i igra uk trublje, atiek orlov, gak guska [!] i drugi ptica od lova, oli lovica, lajanje, oli lajat sptetenja [!] (clarigor), babuljica (pila), biti se kopljem za igru, tr ati na odulju, iliti na alku (hastis concurrere inter se, armis luderere), blejat kako ovca ve iat, krivit se kako koza (balo), blek ovaca (bee), bubanj (tympanum), bubnjar (tyrapanista, tyrampanotriba), buka, triska, jeka (sonor), bukati kao buko , ukati kao jejina, oli sova (bubo, vel butio), bukati, mukati, riktati, jektiti, jeknuti, grmiti (boo), bulog, glas, buka, triska, talabuka, zamor, jek (rumor), car, carevica, igra na cara (tessera; alea), car, igra careva (talus, taxillus), careva igra (talus), ciati [!], ~aberiti [!] kao rebci (pipilo), cimba, polububnjica (cymbalum), deso~icnik, razumi se saltir desetero~icnik, to jest od deset ~ica (decachordum), diplar (utricularius), diplar, glas iz luga jedan za ju, gdi se u gorske diple sklada (ascaules), diple (tibiae utriculares), diplica (lotus), elinji zuk (bombitatio), i ati kao mia, puh (mintro, vel mitrio), i ati, akripati, stati akrgot (stridere), init trisku meu drugim (interstrepo), udo, prikazanje, igra (spectaculum), vrljati kao vrljak (pisito), faljen (cantatus), flaut, svirala, surla, sviroka (tibia), gakati kao guska (gratito, gingrio), gakati kao patka (tetrinnio), gavranov popiv (crocitus), grakati, gvakati kao vrana (cornicari), grcati kao gavran (crocito, vel crocio), grcati, gakati kao vrana (cornicor), grmiti, zagrmiti, jednuti, pucati (tono, tonas), guditi, pivati uz gutku, gusle etc. (fidicino), gudnik (fidicen), gukati (gemo), guslar, diplar (citharedus), guslar, gudnik koi gude u gusle (lyristes), guslarica, koja zvoni oli piva uz gusle (citharistria), gusle (cithara), gusliti, guditi, oli zvoniti u gusle, dipliti u diple (citharizo), gutka (fides), gutka, gusle, lira (lyra), gutkica, guslica (fidicula), hrkati, hropati (sterto), igra na sriu (sortitio), igra, aala, misto od igre, igra od svake vrste, pisma, piesma (ludus), igra, tanac, igranje (chorea), igra  od balota, koi ljubi mnogo igru od balota (pilicrepus), igra ica, tan arica (choralistria), igranja o ita za zabavu puka (ludi), igrati na zrno (pollio), igrati posko ice (desalto), igrati, poigravati posko ice, voditi kolo, skakati (saltare, tripudiare, choreas ducere), jecanje, atucanje, atucavica, jecavica (singultus), klepetalo, zvono, cvr ika ditinja, vr aljka (crepitaculum), klokunjati, ~amoriti kano voda (murmurare), kme ati kao lisica, po prines[enom] tepati (gannio), koi zvi~de [!] kao guska (gingritor), kolo (corona, cerchio d'uomini), kolopojni, koji piva igrajui u kolu (saltatus), krkoati kao ~aba (quaxare), kropati, hrkati u spavanju, za[h]rkati spavajui (rhonhisso), kukati kao kukavica (cucullo), kvocati (glocio, glocito), kvocati (pipo), kvocati, kakoati kao kokoa (glocio), kvr iti kao zec, o[li] diteace (vagio), lelek, ptica (conia; ciconia), loptina (follis pugilatorius), lutka (planguncula), mukati, rikati, bukati kao bak (mugio), nika pojka od umora (epicedium), obduljar (armis ludens), organ, zjevnik (organum), pievke, o popivke volarske, govedarske (bucolica), pirnja popivka (hymen), piaak (monaulos), Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  pisan, piesan, pojka (hymnus), pisan, pojka (ilias), pisan, potka, za inka, pjesan (carmen), pisan, za inka (oda), piskosvirka, sviralica di inja (crotalum), piuka, sviroka (fistula), piukati kao pile, ti (pipo, et pipio), piva  (cantator), piva ica (cantatrix), pivajui, bugarei (cantabundus), pivajui, razumi se dobrovoljno i esto (cantitans), pivalac, piva , popiva , skladnoglasnik (cantor), pivalica, piva ica (cantrix), pivalica, vila, vilopojka, mudropojka (musa), pivalica, vilopivka, koja tanko piva (poetria), pivanje, popivanje (cantus), pivaoc, pojnik, poitelj, piva  (poeta), pivat kao modrokos oli noni vran (pipilo), pivati kao jarebica, etverukati (cacabo), pivati kao labut (drenso), pivati kao lastavica (fritinio), pivati kao trtak (zialulo), pivati, cvr iti, aturiti kao aturak, vr ak (gryllo), pivati, kukurikati kao pivac (cucurrio), pivati, pjevati, zapivati, zapopivati, za injati, bugariti, poiti pojke (canere, cantare), pivka, zakantanje (cantio), plakati, cviliti, je ati, hukati, jaukati, tu~iti, tu~it se (gemo), podudrica (fides), po imavac, progonitelj (incantor), poigravati, aemlu iti (ludere), poike koje se poju uz gusle (lyrica), pojka (poesis), pojkinja, koja popiva skladne pisme (psaltria), pojopismenik, koi piva, oli zvoni poje pisme (psaletes), pojti none pojke, raz[umije se] pivati mrsne, oli posne obno pojke (occento), popivanje govedarsko (bucolicum), popiv ica mala, za inka (canticula), popivka (cantatio), popivka, po aanica (dithyrambus), pozov ratni, ratni pozov (clarigatio), pribira , piva , popivnik (choraules), prigudnica (harpa), prihrsnjivati [prihranjivati?] (balbutiare), pripivati, odpivati (recinere), psaltir (sambuca), psaltir, prigudnica, prigutka (psalterium), rajca, pirnja popivka (epthalamium), razumi se etvrti odah skladnoglasja (diatessaron), razumi se jedan odah od skladnopivanja (diapason), razumi se lisi ji kmek, po prinesenomu razumi se komu drago vika, jauk etc. (gannitio), razumi se oni koi piva, i zvoni u koru (chorocitharista), re~ati kao ris (fremere), revanje (ruditus), revati kao magare, oslje (rudo), revati, mukati, re~ati, stresati, ustresati, akripati, mrmljati, mrmoliti, viskati, re~ati, revati ~estoko kao ljuta zvirka (fremo), rog, trubka (cornu), rokati, ski ati kao prase (digrunnio), rokati, rohati (grunnire),skladnopivje, ure spivanja i zvonjenja (harmonice), skladnopivka (harmonia), skladnopjetje, skladnopojka (musica), skok, gilas [!] (saltus), akripanje, ak[r]inue, cokotanje, cokot (stridor), sladopojka, raz[umije] se pivanje oko edov (erotopaegnium), slavica, pivka (cantilena), slo~noglasan, ugodno gizdavo spivanje, zvonenje (canorus), smutnja, buka, triska, talabuka, buna (tumultus), spivanje, slo~noglasje (canor), stekati kao lisica (gannio), stekati kao ora[o] (clango), stresanje, ustresanje, re~anje, akripanje, cokotanje, revanje, ar~anje, bucanje, buka, zveket etc. (fremitus), surlar, koi sviri (aulaedus), svirac, surlar, glumac (hydraules; aulaedus), svira  (gingrinator), svira  od surle, iliti flauta (tibicen), svira  sviroke [?] (pythaula), svira , surlar, koi sviri u surlu (utricularius), svirala (avena), tanac, igra, posko ica, uzigravanje (chorea, saltatio), tanka ~ica, od priguke (hypate), tesela, vrsta od careve igre (tessella), tr ati na obdulju (cursu in spem bravii contendere), tr ati s koplji na obdulju, na alku (hastis concurrere), trst za graditi svirale (auleticus), trstenica, svirala od bazgovine (sambuca), trubac koi sviri u rog (ceraula), trubac, koi trubi u rog (cornicer), trubiti u rog (buccinare), trubja, trublja, trubka (buccina), trubka, zuk trubke, zlamenje boja (classicum), trublja (tuba), trumbe ia, svira  (tubicen), ukati kao jejina, oli sova, ukati kao uk (ululo), uklop [?] za igrati na care (orca), vijati kao pas, akehati [?] kao lisica, viati kao vuk (ululare), viskati kako ini konj, r~ati, viatiti (hinnire), zabava od pet vrsti igre, to jest aakanja, plo- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  plovanja [!], rvanja, tr anja i skakanja (quinquertium), za injati, pivati, zvoniti, govorit, faliti (canto), zakantanje, za aranje (cantamen), zato ni tanac, rvotanac pod oru~jem (pyrhicha), zu iti kako ela (bombito), zu iti, zvoniti (tinnio), zu jati, hinkati kao edo u kolivki (obuagio), zuk prua (cotrabus), zuka (consonantia), zvi~d (sibilus, sibilum), zvi~dati, zazvi~dati (sibilare), zvi~dati, zvi~ati kao zmija (sibilo), zvi~ati (sibilo), zvizd, zvi~d (sibilum), zvoniti (tono, tonis), zvoniti, zve ati, bu iti, init trisku (sono), zvrk, vrsta igre di inje (trochus), ~ica od mu~ike [!] (paranete). U enost Bili~iti (exsigno), biloa, daska pomazana bilokamom na koi u stara doba pisa bi se broj godiata, imena vitnika i zapovidnika (album), brojnica, brojenica, zanat iliti nauk od broja (arithmetica), bukvica, bukvar, urilica, redoslovlje, redoslovka, redoslovstvo (litterae elementares, elementaria, alphabetum), bukvi ni, od bukvice, od redoslovlja (parastichis), udopisje (ethologia), udopisnik, koi prikazuje i piae udi oli ponosnost drugih (ethologus), dnevopis, dan vrimena zabili~en u pismu, u koi bi zamireno pismo (dies, tempus, dies adscripta), domialjenost, oli gonetka koja se pogaja na silu brojni slova (cabala), drugda zlamenuje veselje, a drugda prikor, ukor, kako govori u pisniku (euge), dugoslov (diphtongus), dvogovorje, razumi se govorenje slo~eno po na inu dvogovorja, razgovaranje meu dvama oli viae nau itelja, znanitelja etc. (dialogus), initi, prikazivati (imagino), fala, hvala, slava (laudatio), gatka (chiromantia; griphus), glasonovac, taaostavnik [?] (fabulator), govor, jezik, to jest govor vlastitog jezika (idioma), gramatika, to jest slovstvo (grammatica), gri~nja od duaevnog rva, po prines[enome] svarda koji duau vrti (conscientiae vis, cruciatus conscientiae), huititi, obujmiti, obastrti, za eti (comprehendo), imat malo soli u glavi, jest ne umiti, ne razumiti, biti tupa mozga (parum sapere), imenik (catalogus), inata, inatenost, prigovaranje, razumi se arvanje od nauka (disputatio), inatnik, prigovornik, arvitelj od nauka (disputator), ishoe, razumi se od jedne ri i (etymon), iskati s tvorbom u kogagodi milost (aucupari aliucujus gratiam), izabranja, kako n. p. knjige izvrstite (electa), izagnati, istirati zvizdom (exsibilo), jednakost, jedna je (exaequatio), kamenci u sliku kojugod sastavljeni (musivum, opus vermiculatum), kazati, toma iti, istoma iti, razbistriti, primiti iz jednoga u drugo, razvezati, razmrsiti, izbistriti (explico), kazitelj, istoma nik, skazaonik, koi ka~e, toma i etc. (declarator), kazovina od branjivog razlo~enja (apologia), knji~ar (bibliopola), knji~arnica, razumi se ono misto gdi opene stoje knjige, oli na prodaju (bibliotheca), knjiga (epistola), kopnopisje, razumi se nauk zemaljskoga sadr~anja, uzdr~anja, zemljopisje (geographia), kratkopisje (breviarium), logika, nauk tankog razlo~enja (logice), mali zaglavak branjenja (conclusiuncula), malina (paucitas), matica, knjige od prvoga pisma (commentarius), milost, krasnost, ukras, gizdavost, milina, miloa, uljudnost, dobrotinstvo, dobro instvo, blagodarstvo, ljubav, har, sklad, poznanje, poznanost, dopuaenje, milodarnost (gratia), misliti, omialjati, razmialjati, domialjat se, sniti (imaginor), mudar u odavnosti, u stvari mimoaastih (antiquarius, antiquitatis peritus), mudropojstvo (museum), mudroskupatenik (academicus), mudroskupatina (academia), nadopis, nadopisje (adscriptio), nadslovak, nadslovica (accentus), nadu iteljica (magistra), najgornje nebo (caelum empyreum), namialjati, vrljati, razmnivati, zanovetati (animo agitare, volvere, cogitare, comentari), naprava (instrumentum, apparatus, supellex), naravno ganue (in- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  stinctus), nare enje, izrek (propositio, conditio), nauk gizdavog besidenja (rhetorica), nauk od zlatotvora (alchymia), nauk, uprava, upravljanje, nau enje, kripost, znanost, uzranjenje, bi , bi evanje, pokorenje tila, ~ivota etc. (disciplina), nauk, zanat (ars), nauk, znanost (doctrina), nauk od zvizdoznanja, od ganua, od obrtanja zvizda (astronomia), pokoliaje (hemisphaerium), nejednak, inak [!] (inaequalis), neknji~an (illiteratus), neknji~nik, neknji~evan, neznan (idiota), nepomlja (negligentia), nevolja, nesria, neudaa (calamitas, infortunium, adversa fortuna), neznaslovac (agrammatus), nijednostranost, nijednostvo (adiaphora), nizac (series), odpisivati, knjigariti s kime (cum aliquo litterarum commercio uti), opraviteljstvo kurbarstva (lenocinium), oru~je to jest bilig od obitole, rodno obili~je (stemma), pastirski razgovor (ecloga), pisaoci o iti koi piau knjige od dobitka (censuales), pismo od psovanja (libellus famosus), pismopomnik (chartularius), pisnica, misto gdi se saranjuju pisma rukopisna (tabularium), pisnica, rukopisnica, matica, misto gdi stoje opena pisma (archivium), pla nopiesan, pla nopivka, pla ni pisan (elegia), po etnik, po imavac, iznaditelj kojega dila (auctor), pogrda, sramota, prikor, ukor, nepoatenje, ni aenice brez kukolja nie roda brez ukora (dedecus, ignominia), pojak (grandiculus), pokrata, pokrata jedne slovke (correptio), pomazanje, smrsenje, pomrsenje, izstruganje, raz[umije se] ona mrlja od crnila koja kane na list piaui (litura), popisje, oli izgled od koje mu drago stvari (diagramma), popivka obadna (satyra), povidanik, koi skazuje povisti (historicus), povidanje, kazanje (narratio), povist, povid, povidanje, skaza stvari proaasti (historia), pridslovje, to jest govorenje na po etku koigod knjiga (prologus), prigovor, razumi se inat od nauka za dojti na istinu, za razabrati dobro od zla (diatriba), prikaz (imaginatio), prilika od mirila (dodecaedron), prilika, slikovanje, sli ja (imago), pripis (inventarium), prirecitelj, ugonetnik (auspex), pritrgnue, to jest dale ina me[]u vrimenom i vrimenom, rastupaj (intervallum), produg, dugori je, dugoslovlje (diphtongus), prosto govorenje, odriaena besida (prosa, soluta oratio), prostor, tik, tiek, vrime (spatium), raz[umije se] prigrizanje, izidenje govorenja kada se ostavljaju stvari, oli ri i, koje bi se imale staviti u slidenju od onoga ato se je imalo prie rei (inconsequentia), raz[umije] se ishoe, ishod od imena, ishod od slovesja (etymologia), raz[umije] se knjige naru ja (enchiridion), raz[umije] se knjige Virgili[j]ine koje slove svrhu te~enja (Georgica), raz[umije] se zanat od sun eni sati (gnomonica), razbroj, zanat za initi broj (arithmetica), razbrojnica, nauk od broja (arithmetica), razmniva, duaojakost (animi vis), razumi se nauk, oli na in od micanja i klanjanja, oli poklona ~ivota (chironomia), razumi se oni koi ne samo ne viruje u pravoga Boga, da li joate u nijedan zakon na svitu, bogonikavac (atheus), razumi se razrizavanje uda od mrtvi telesa, udorazbiranje, razumno udosi enje, rizanje mrtvi uda (cadaverum sectio), razumi se ri i od istoga korena oli izodiaa razli ito privrnute (conjugata), razumi se rukodilje, na in slikovanja (diagraphice), razumi se zamirka od broja u knjiga (elenchus), redodnevnik, knjige redodnevne (ephemeris), redoslovnik (lexicum), rodopisac, koi piae izode od plemena (genealogus), rukovet, naru alj, snopi knjiga (fasciculus litterarum), s naukom u pomlji [!], po u enju s pomnjom, po uvi~banju (erudite), samomznana, znanje, pamet, svist, um, duaa (conscientia), samovladstvo, to jest vladanje od plemia (aristocratia), skladored (commensus), skrovori je, ri  koja imade potribu tuma enja (glossema), skupljenje od govorenja, zaglavak od slovesja (epilogus), slikodilje (caelatura), slikoznanac (metoposcopus), slovnik, iliti slovorednik u komu se uzdr~i slog iliti skup Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  re enja redon istoma en, i njiova zlamenua (lexicon, dictio), slovori je (glossarium), sprava (paratio), sridomirje (diametros), stablo od poroda (genealogia, series natalium), starina, odavnje stvari (antiquum monumentum), atioc, knjigoatia, ationik (lector), stvari od aalenja, stvari za init smijati (res ridiculae), sun eni prah, stvar toliko sitna koju nie mogue ni po jedan na in zamirit iliti sudit koliko je sitna (atomus), svitovnjak, svietovnik (laicus), svrha, konac, dospitak, dospie, svraenje, dovraenje, zaglava, vrh, kraj, mejaa (finis), tapanj, pisalo (calamaria theca), taaa slava, isprazna slava (ostentatio), taaoslovje (fabulositas), tilorizje, nauk od izudenja (anatomia), topika, to jest nauk koi nastoji iznahoditi razloge (topice), u enstvo, nau iteljstvo, raz[umije se] oblast koju imade nau itelj, oli nadu enik svrhu u enika podlo~ni (magisterium), u itelj, nau itelj, koi upravlja drugoga u nauku, nadu itelj, nadu enik koi je svrhu u enika, stareaina, vladanik (magister), ugljen od bili~enja, oli znanost umia za potegnuti redke (graphis), ugoaj od romona (similis syllabarum positio), ukazitelj, otkritelj, kazalo, biliaka (index), uspomena, opomena (commemoratio), uspomenue (commemoramentum), uspomenut, dostojan uspomene (commemorandus), ustava, zaprika (retinaculum), uvi~banost, nau nost, nau enje, znanje od upravljenja u nauku (eruditio), vatrosli je, napisano goruicom (encaustes), vatroslika (encaustice), ve ernja, kinia, ri  turska (vesper, vespera), veras od pojke koi jednako slaga (similiter cadens), vikovito, nedospitno (aeternum, perpetuo), vilinstvo, vileniatvo (magice), virnopis koi slu~i za moi ulisti na vrata, testir (tessera), visoko slovenje, razlo~enje (altiloquium), vrimenitost (temporalitas), vrsta o nica (microscopium), za ina, za inanje, za in, prori je: zaludu je za ina, kada nie na ina (conditio, condimento), zaglava, sto~er razlo~enja (conclusio), zahod oliti zahodenje u govorenju, zahodnost u pisanju ili razlo~enju od besidenja (barbarismus), zamislit se, stati kako izvan sebe (torpescere), zanat od razbroja (algebra), zapis, agnua (bulla, amuletum), zatvorka, svrha (clausula), zbernica (summa, compendium), zglob, vez, sastava, prigib, sastavnost (junctio), zvizdoznanje, nauk od poznanja zvizda, zvizdoznanstvo, nauk od gonetanja, od sudenja, od sumnjenja (astrologia), zvizdoznanstvo, razumi se gatanje, domialjanje po zvizdoznanju (genethliologia). Fraze i drugi razgovorni oblici A jer ne? ata? a zaato ne? (quippini), a ne vidia li ti? (viden?) ah potribo, nevoljo moja (miserum), ah, eh, zlamenue bolest ili smutnju (at), ah, leh, ajme, na priliku jaoh meni, teako meni, lele meni i ost. (ah), ajme, jao, ah tugo moja, ojme (heu), ako hoea da ovik ne ima pokoja stavi mu buhu u uho (injicere scropulum homini), ako oea (sis), besida (loquela), bi~i otle, odnesi, digni a, odstupi, ukloni se (apage), br~e, mo~ebiti, morebiti (forsan, forsitan), da za da, neka za neka, baren sasvimtim, niata nemanje, dali ali (at), dakle, zato, tot [!] (igitur, itaque, ergo. ideo), dati nogami na znanje, pobignuti (conjicere se in fugam), doisto, zaisto, na viru, vaisto, to jest, to je (videlicet), dokle, do im (dum), drago, milo (care), dragosno, s drage volje, s draga srca, slobodno (libenter, lubenter, animo libenti, animo volenti), du~nost, ator, moj dug, moja peklja [!] (debitum, officium, munus), a dokle? (quousque tandem?), akljati, blejati, tlapiti, govorkati, baliti etc. (deblatero), ee ko bi reka (papae, capperi, avv. ammirativo), esto, kad i kad, po esto (identidem), igov, iji (cuius), isto, bez trohe (purgate), ovik koi umie za se, ovik koi znade na svoj mlin vodu navesti (vir sui negotii bene gerens), gr- Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  dnja, grdenje, pogrdenje, kudenje, hulba, hulenje (ignominia, dedecus), ha da bi Bog dao, ha kad bi Bog dao, Bog bi otio (utinam), hip, trenutje (momentum), ho ho (hem, ohe, vah; oh, ah, eh), hote, hotimice (consulte), hvasta, taaa fala, oli hvala, oholia (jactantia), iako, okada [!], a ako, da ako, jur ako, premda ako (etsi), igda, kadkodi, ikada (unquam), igre, aale, veselja, apotanja (jocus), igre, aalke, varavice etc. (facetiae), inadnjica, kratki prigovor (quaestiuncula), istiha, mal po malo, tikom (taxim), izvaditi, odnimiti komu misao iz glave (evellere alicui opinionem), izvan, olia (praeter, extra), ja isti, ja glavom (egomet), ja u ime mene, koliko za me (ego vero), jao, ajme, ojme (hoi), jao, ajme, zlo (vae), jaoh meni, joo meni, teako meni, lele menika, joh meni, ajme meni (hei mihi), je da sada?, nu je li sad? (nuncine), jedva, jedva u mrtva boga (vix), jest, tako je, istina e, doisto [!], uisto [!], joa (etiam), joate (etiamne), joate onda (etiamnum), joate, joate rada, joa zato (etiamdum), jurve (jam), kako, to jest (quippini), kako, zato, doisto [!], jer, jerbo, istinito, jer, budu da (quippe), kora alj po kora alj, postupajui, stup po stup (gradatim), krv u meni vrije, gorim od ljutine, miaa se u meni krv (ira fervesco), lipo dovle (istactenus), ljubavi moja, srce moje, duao moja, okaace moje, zlato moje (mea vita), me[]umetak drugda zlamenuje tugu, a kadkodi veselje (jo), meni je drago, tebi je drago (collibet), molim, prosim, molimo, prosimo, pitam u milost, za ljubav i ost. (quaso), morebiti, posrii (forte), mu , mu i (st), na jata, na turme (turmatim), na sramotu, za tvoju sramotu (invitus), na usi ke (assulatim, assulose), na viru, tako me pomoga Bog (herele, ita me Deus adjuvat), na volju, kako ti drago, kako oea (ad libitum), napose, naponase (seorsim, separatim), naprtiti koga propasna ili sramotna besidenja, mene prtia, mene kitia s tvoima pogrdami (projecto), nazgon, nainad (certatim), ne za Boga (nihih hercle), nedrugojako, nedrugako, neinako neg (non secus), niata pa e, pa e niata (nihil tamen), niatanemanje, sasvim tim, za sve to, a pak sa svim tizim (tamen), nou i dnevom (diu noctuque), nu kako, da kako, kako da (ceu), nu nu (age, age), nu tamo (ehodum), nu, da, nu sada, ajde, nusad (eja, age), nu, nuder (eja), nu, nuder, nu dakle, nu slobodno, da (age), o tamo (eho), o, voh (o, heus, o; tal. avver. di chiamare), odma, udilj, najprie, s prva, s po etka (statim), ogovor, ogovaranje, izmialjanje (latebra), oh, eheu, jaoh, ajme, ahah (ehe), onimiti (emutio), ostaj s Bogom, zdravo (valedicere), osuditi za koje pomajkanje, za neposluh, pokarati, posvistiti s pedipsom, umiti glavu komu s ri ma, oli s bi im, raztrgnuti (multo), osveen, tko se osveti ne posveti (vindicatus), ovo, evo, ho, nu nu, nu da vidia (hem), pa e, pa e sve, sve kako stoi, do slova, do konca (scilicet ad amussim), pogrda, hud (contentio), potratiti, izgubiti vrime zaludu (frustra tempus terere), pozdrav zaboravna (consalutatio), pozdrav, pozdrava, pozdravljenje, celivanje, poljubljenje (salutatio), pozdraviti, pozdravljati, nazivati dobro jutro, dobar ve er, dobar dan, dobar as (saluto), pozdraviti, rei ostaj s Bogom (valedicere, valedico), pozdravljati neote, pozdravit se neote (consaluto), pram, supro, pram sebi, uo ice (contra, conspectu), premda, sasvim tim, sasvim tizim, premda je tako (licet), premda, sasvimda, joateda (tametsi), pri zlo [?] (permale), pri esto, svaku malu (saepissime), prilika, slika, prover. naala je slika priliku (simulacrum), prokleaina (impecatio), prolitaace, o ugodno srce moje, priuresno prolitaace (verculum), prominiti obli je, poplaviti (palesco, colorem muto), prvo, prie, n.p. prie neu neg ou (potius), psovka, psost, psovanje, proklinjanje (execratio, maledictio), raz[umije se] na in priklinjanja, kunenja, n. p. tako me pomoga Bog (mecastor), raz[umije se] obi aj govorenja vlastita kako gdi u kojemu mistu Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina  (idiotismus), raz[umije se] zakletva, kako Bogom, jest, doisto [!], istine mi (mehercule), ri  smajkajua koja zlamenuje pozdrav kako dobro jutro, zdravo, pomoga ti Bog, Bog ti pomoga, dobar ve er (ave), rie  ~udinska, zlam[enuje] zdravo (osanna), sad mi nie naruku, ne izlazi mi naruku, nie mi naparu  (mihi praesto non est), sad udilj (actutum), aala (nugae), sasvim da, joa da, da joa ako (etiamsi), sida brada ne daje, iliti ne tvori mudroznanca, [potcrtano:] tko je arga golobrad on i sidobrad, tko je zlo est u grepci, on i u Mleci, nie svak pop u crnoj haljini (barba non facit philosopham), skitnja, skitavac, skitalo (erro, erraticus, errabundus, vagus), smajkavati, dolaziti na manje (minuire), snovati, osnovati, motriti, spravljati, gotoviti, pripravljati privare, plesti prau tkomu (machinari), spavati na oba uha (dormire in utranque aurem), star, stari, davnji, odavnji (vetus, vetustus, veteranus, senectus, senilis,...), ato? a? (equid?), ato? koja stvar, a ato? a ato je tebi zato? koja stvar jest ovo? jesi li ovik ti? kakav ovik jesi ti? (quid), svaki dan to bolje, u naaega vojvode svaki dan to bolje (quotidie melius), sve do mrve, cilo (sarte), sveer, vazda, brez pritrge (assidue), svejer, sveer, vazda, brez pritrgnua, nepristajno, posve aae [!], brez pristanka, nedospitno (assidue), tako je li, tako ah, ah (siccine), tako je, je li (ita ne? ita ne vero?), tako me Bog pomogao (ita me superi ament, adjuvent), takoer, joa do sada, jur do sada (etiamnum), tamnjak, raz[umije se] kad se ko, oli koga, kara, psuje, kako rekavai magare jedno, tamnja e, malodobar i ost. (mastigeus), tepanje (haesitantia), tja, do (usque), tja do sada (usque ad hac), tko simo, tko tamo, tko ovamo, tko tamo (alius ex alia parte, alius alio), tlapnje (nugae), tu, tute, tote, u tomu, na tomu mistu, tote gdi se ti nahodia (istic), tute, tote, tud, tuda (isthic), u svakom bogastvu tonuti, plivati u svakoi obilnosti, imati svega dosti i pti jega mlika, odasvuda slivati se bogastvo (rebus omnibus circumfluere), udilj, odma, itno, itei, pospiano, na ta[j] mah, u jedan hip, udilje, u po etku, u oni as, u oni hip, umah, u magnue (statim, cito; festinanter; illico; prorsus), udiljulj, sadsad, esto (identidem), udo po udo, na ereke (artuatim, per artus), usridnju, sridnje ruke (satis mediocriter), vaj, jad, emer, nezgoda, zled, zlo, lele (aerumae), vazda, brezpristanka, sveer, nepristavno, sveudiljno, svejer, brez pritrge, dan i no (semper, jugiter, perpetuo, assidue, indeficienter), vee, ja je, odviae, vema (magis), veselo, da si zdrav, da si ~iv (euge), voditi koga za nos, to jest obetavati a ne stvarati (dare verba alicui), za ljubav, za milost, daj molim vas, u inite mi ljubav, milost, u milost (amabo), za milost, ako ti je drago, nu ako ti je drago, ako morea, ako smia (sodes), za milost, za ator od ljubavi, za ljubav (quaeso amabo), za milost, za ljubav, molju te za ljubav, molim ti se za ljubav (quaeso, amabo, amabo te), za, rad, radi, ia, kroz (per, propter), zadilj, sve kako stoi (recta, ad amussim), zaklinjanje, molenje, zvanje na pomo (obtestatio), zanovetka (nugamentum), zanovetke, sprdnje, ditinjosti (affaniae), zarad, radi, ia (ob propter), zatim, pak, najposlie (denique), zatim, pak, potom toga, unapridak, posli (deinde), zatim, posli, poton toga (subinde), zbilja, nazbilj, zbiljimice, na trizno, brez aale (serio), zdravo, da si zdravo, ajde s Bogom, odi s Bogom, ostaj s Bogom, ostaj u miru (vale), zdravo, s Bogom, ostaj s Bogom (tal. addio), zdravo, s pozdravom (salutariter), zorom, rano, na osvit, kada zora pusti zdrak; Ljuven slavi kad u gori,/ K zornom zraku glas ne stere./ Krihau se none tmine,/ zora da ih ne zasko i,/ Da potajne njih krivine/ ~arkon suncu ne svido i. Zor. v. Ard. (diluculo), zvati napomo (invocare), moja virna, draga ljubo (mea uxorcula; ~enica, ljubov ica - uxorcula).  Posljednji nastavni predmet u iliata u samostanu sv. Lovre, filozofija, premjeaten je u zaostroaki samostan 1911. (Soldo, 80).  Prvi svezak rje nika  Calepinus trium linguarum broji 1667 stranica, od kojih su stupci do 1602. stranice, a od 1604. stranice po inje imenski dodatak. Nakon prvog od 18 araka (str. 164), kod rije i  cacodaemon , Jurin je prekinuo abecedni slijed i po eo ga iznova. Latinski je slijed dostignut nakon 57 stranica (uz dvije neispisane, na prijelazu araka). Zbog toga se na rje ni kom po etku neki latinski pojmovi nalaze na jednom ili na drugom mjestu, a neki su s druga ijim ili dopunjenim hrvatskim prijevodom. Samo prvi svezak ima potpun gramati ki aparat. Drugi svezak sadr~i stupce u talijansko-latinsko-hrvatskom redoslijedu, na 1050 stranica. Trei je svezak, sa 132 stranice, naslovljen  Sequntur adverbia selecta per ordinem ex vocabolario Jaurinensi collecta pro tyronibus Ilyricae iuventutis apprime utilia , i donosi stupce u latinsko- talijansko-hrvatskom redoslijedu. Fraze su naj eae u treem svesku.  Za prvi svezak metodom uzorka mo~emo pretpostaviti da ukupno sadr~i oko 190 tisua pojmova, od kojih je hrvatskih pojmova mo~da 85 tisua. Drugi i trei svezak donose dio istog rje ni kog fonda, no i druga ije prijevode istih termina.  Npr.  tigra zvir priljuta, i najbr~ja od plazui(h( ~ivin (tigris) ,  gledotrov, zmaj gledotrovni koji samim gledom truje (basiliscus) .  Oko 600 fitonima taksonimijski dominira Kalepinama. Oni su obraeni u dva rada koje je Nada Vajs predala za objavu u periodici aibenskog }upanijskog muzeja ("Nazivi bilja u rukopisnim rje nicima fra Josipa Jurina").  Specifi ne je ornitonime, njih 96, etimoloaki obradio Goran Filipi u svojem radu "Ornitonimi u rukopisnom rje niku fra Josipa Jurina" (izlaganje na leksikoloakom savjetovanju 1997., zaprimljeno za objavu u HAZU). Njegov prikaz Jurinovih pojmova vezanih uz brod v. uz savjetovanje povodom stote obljetnice smrti zadnjeg govornika veljotskog jezika, Skokove susrete 1998. u Krku.  Jadran Kale: "Pojmovi o obi ajnosti u rukopisnom Jurinovom rje niku", Ethnologica Dalmatica 6, 81-87, Split, 1997. Zbog razreda koji nisu uvrateni, kao i zbog okolnosti da je radi preglednosti i krakoe sav izdvojeni fond ovdje prikazan samo uz ishodiane latinske pojmove, iako je ishodiani stupac drugog sveska talijanski, zanimatelj se upuuje na pretra~ivanje putem ra unalne datoteke, o emu v. napomenu 12.   (& ) On se nije pobrinuo, da sabire rije i i izraze iz narodnog govora i iz djela pojedinih hrvatskih pisaca, nego je, pouzdavajui se u svoje znanje materinskog jezika, za poznate pojmove unosio rije i iz svakidaanje prakse, a za neobi ne pojmove stvarao rije i i izraze prema svom jezi nom osjeaju (Kosor 1955., 139). Slikovit je tvorbeni primjer Jurinova prevedenica  slugogvozdoklopnik (crupellarius). Kada je o primjenjivosti govorno potvrdivog dijela leksika rije , neobvezni e se itatelj lako prisjetiti vjerojatno najpoznatijeg posezanja za rje ni kom graom u hrvatskoj knji~evnosti, "Balada Petrice Kerempuha" i Krle~inog pre itavanja Belosten eva Gazofilacija (v.: Josip Von ina: "Korijeni Krle~ina Kerempuha", Zagreb 1991., 245). U "Baladama" je prebrojano oko 3200 leksi kih natuknica (isto, 195), samo na mjestu poreza nabrajajui ih 35 (isto, 203).  Jurin istodobno ipak piae  i~a (domus).  Npr. u zna enju rvara: carinarius, infector, offector, minicularius. Na ovakve situacije upozoravam to kom i zarezom unutar zagrade s ishodianim latinskim pojmovima.  Npr. pri aest zna enja za imenicu  jugum .  Cjelokupan se ispis mo~e preuzeti u obliku ra unalne datoteke, formata databaze za ra unalni program Access 7 ("kalepini.mdb"), na mre~nom odrediatu aibenskog }upanijskog muzeja http://pubwww.srce.hr/muzej_sibenik. Datoteka sadr~i i obrasce za pretra~ivanje i razvrstavanje izdvojenog rje ni kog fonda.  Sedam godina nakon Jurinove smrti, 1808., u ovom opem u iliatu 1. stupnja u e se gramatika, filozofija i teologija (Soldo 1967., 79).  Na osnovi hrvatskih pojmova vezanih za oru~je Tomislav Aralica primjeuje:  Koliko na prvi pogled mogu ocijeniti, Jurinov rje nik sadr~i nazive oru~ja iz anti kih vremena, koje pokuaava objasniti tada suvremenim izrazima iz podneblja u kojem je djelovao. Veina latinskih izraza iz njegovog rje nika nije se upotrebljavala u hrvatskoj srednjevjekovnoj i novovjekovnoj latinatini, to jest tim izrazima nisu ozna avana tada suvremena oru~ja. (Iz prepiske u Muzeju, 7. o~ujka 1997.) Prou avatelj ornitonimije i pojmova vezanih uz brod, Goran Filipi, Jurinov je rje nik ocijenio "vrijednim dijalektoloakim vrelom", koje spada u red starih rje nika ato bi ih valjalo uzimati u obzir pri normiranju nekih dijelova leksika hrvatskoga knji~evnoga jezika koji jos nisu do kraja utvreni; takoer ga ocjenjuje va~nim i za prou avanje latinskoga jezika, tj. utjecaja latinskoga toga doba na hrvatski toga doba i obratno (iz prepiske u Muzeju, 12. lipnja 1998.). Na osnovi istra~enih fitonima Nada Vajs je mialjenja da je Jurin "hrvatski jezik uvelike obogatio mnoatvom narodnih rije i aibenskoga kraja, koje bez njegovih rje nika vjerojatno ne bi bile nigdje zabilje~ene, ali ga je, s druge [strane], i nepotrebno opteretio mnogim nespretnim slo~enicama i kovanicama koje nisu bile u duhu hrvatskoga jezika" (iz rukopisnog rada "Nazivi bilja u rukopisnim rje nicima fra Jospa Jurina", za objavu u periodici }upanijskog muzeja u `ibeniku). Autorici zahvaljujem na susretljivosti.  Jurin je magistrom mlade~i postao 1766., u 36. godini svojeg ~ivota (Soldo 1967., 78). PAGE  PAGE 145 ĪĘŠĘŅĘęlępęrętębdfhjl¾ĀÄĘāä!j!ör jīr ¬ī.r ¬ęr jör jör jīr ¬ī)r ¬īr ¬īr ¬īr ¬Śr ¬Śr ¬Ņr jÉr jÉr jŚr ¬Śr ¬īr ¬īĮ$a$gdĄ(ż„Ä`„Ägd’9‡$a$gd’9‡ $„Ä`„Äa$gd3!a$a$gd ;$a$gdy9Å„Ä`„Ägd ;¾ĄÄĘąā䬮” – ¬ !!!j!l!p!r!²@jAlA¾AĄAÄAĘA8O:OZaęŲŃĒ½“«„«„«œ«–…k]–«T–…k]–«„«h77hĒ:ėaJhĄ(żCJOJQJ^JaJ2jhĄ(żCJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µhĄ(żCJOJQJ^JaJ hĄ(ż@ˆž’hĄ(żhĒ:ėaJ h’9‡@ˆž’h ;hĒ:ė@ˆž’h ;h3!a@ˆž’h ;hĒ:ė6@ˆž’h ;h3!a6@ˆž’ h’9‡6@ˆž’h’9‡CJOJQJ^JaJ2jh’9‡CJOJQJU^JaJmHnHsHuj!n!p!r!lA¾AĀAÄAĘAĄabbbbžc c¢cøcŗc~~Š~Ō~Ö~Ų~ööīīęööīīŽÕÕīīīr ¬īÉr ¬īr ¬īŽÕÕī $„Ä`„Äa$gd’9‡„Ä`„Ägd77$a$gd77$a$gdĄ(ż$a$gdy9Å„Ä`„ÄgdĄ(żZa¶a¾aĄabbbb c¢c¶cøcŗc|~~~Š~Ņ~Ö~Ų~ŗh‚hƒjƒ|šœžŠ‘Ņ‘Œ•Ź•– – –˜™<šLšNš š¢š¤š¦š^ž.ŗõźäÓ¹«ä¢œ•‹œ¢äÓ¹«ä¢‚¢œ¢•‹œ¢œ¢‹•‹œ¢ypäÓ¹«ä¢‚¢h77h77aJh77hĒ:ėaJh’9‡hĒ:ėaJh’9‡hĒ:ė6@ˆž’ h’9‡6@ˆž’ h’9‡@ˆž’h ;hĒ:ė@ˆž’h77CJOJQJ^JaJ2jh77CJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh77CJOJQJ^JaJ h77@ˆž’h77h77@ˆü’aJh77hĒ:ė@ˆü’aJ,Ų~z|œžŠ•Œ• – –Nš š¤š¦š0ŗ2ŗ„ŗˆŗŠŗŒŗJŚœŚ Ś¢Ś¤ŚrŻ÷÷r ¬ėr ¬÷r ¬÷ r ¬÷r ¬ėr ¬÷r ¬÷ćŚŅ÷ć挌÷÷挌Ņ÷$a$gd77„Ä`„Ägd77$a$gd77 $„Ä`„Äa$gd’9‡$a$gdy9Å.ŗ0ŗ2ŗ„ŗ†ŗŠŗŒŗ(½^½d½¦ŁBŚHŚJŚœŚžŚ¢Ś¤ŚŻnŻpŻrŻšęœęNłöłśśXśZś^ś`ś(lÜśģŪĮģśø­„øœ“śŪĮģśøŠøśø„øynśŪĮģśøych77hĒ:ė@ˆž’aJh77h77@ˆü’aJh77hĒ:ė@ˆü’aJ h’9‡@ˆž’h’9‡hĒ:ėaJh77h77aJh77hĒ:ėaJh77@ˆü’aJh’9‡hĒ:ė@ˆü’aJh ;hĒ:ė@ˆž’2jh77CJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh77CJOJQJ^JaJh77CJOJQJ^JaJ h77@ˆž’"rŻśXś\ś^ś`śā48:<:f:j:l:n:¶XøX YYYY4Y6YĀv÷ļęęŽ÷ļęęŽ÷ļęęŽ÷÷ļęę÷Ņr ¬÷r ¬÷ $„Ä`„Äa$gd’9‡$a$gd77„Ä`„Ägd77$a$gd77$a$gdy9ÅÜąā46:<€čīV7X7®9:::f:h:l:n:zN|N“X¶XøX Y YYY2Y4Y6Y@ZŠZ–Z@eBevõģŪĮ³­¤›•¤¤†}­ŪĮ³­¤¤w­ŪĮ³¤pf¤›•¤¤h’9‡hĒ:ė6@ˆž’ h’9‡6@ˆž’ hĒ:ė@ˆž’h77h77aJh77hĒ:ėaJ h’9‡@ˆž’ h77aJh’9‡hĒ:ėaJh ;hĒ:ė@ˆž’ h77@ˆž’h77CJOJQJ^JaJ2jh77CJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh77CJOJQJ^JaJh77h77@ˆž’h77h77@ˆž’aJ%v¾vĄvĀvwwwwVyĪy’†œ†ž† †””p”r”v”x”œ”Ŗ”¬”õģęÕ»­ęģ¤ģ“ģ‡v\NE“;“h’9‡h’9‡6@ˆž’h ;h’9‡@ˆž’h’9‡CJOJQJ^JaJ2jh’9‡CJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh’9‡CJOJQJ^JaJ hĒ:ė@ˆž’ h’9‡@ˆž’h’9‡hĒ:ė6@ˆž’ h’9‡6@ˆž’h’9‡hĒ:ėaJh77CJOJQJ^JaJ2jh77CJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh77CJOJQJ^JaJ h77@ˆž’h ;hĒ:ė@ˆž’h77hĒ:ė@ˆaJĀvwwww†’†ž† †””p”t”v”x”¬”®”š±B²F²H²J²b²÷īīꎎr ¬Ņr ¬Žr ¬Žr ¬Žr ¬ŹĮr jĮr jŽr ¬Ņr ¬Žr ¬Ž+r ¬ŹĮr jĮr jŽr ¬Ņr ¬„Ä`„Ägd’9‡$a$gd’9‡ $„Ä`„Äa$gd’9‡$a$gdy9Å$a$gd77„Ä`„Ägd77$a$gd77¬”®”š±B²D²H²J²`²b²d²šĖœĖųĪšĻ¢Ļ¤Ļ¦ĻųĻśĻüĻŠ¢īęīīīšīņīDļFļJļLļŹĢŗ bdføŗ¾ĄśńąĘøś±§śńśńž•ś‡ąĘøśń|qśøąĘøśńśńhńśąĘøśńhŻ`ShĒ:ėaJh’9‡h’9‡@ˆü’aJh’9‡hĒ:ė@ˆü’aJhu@ßCJOJQJ^JaJh’9‡h’9‡aJh’9‡hĒ:ėaJh’9‡hĒ:ė6@ˆž’ h’9‡6@ˆž’h’9‡CJOJQJ^JaJ2jh’9‡CJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh’9‡CJOJQJ^JaJh ;hĒ:ė@ˆž’ h’9‡@ˆž’(b²d²¤Ļ¦ĻųĻüĻžĻŠšīņīDļHļJļLļfø¼¾ĄDF4,†,Š,÷r ¬÷+r ¬ļļęr j÷r ¬÷r ¬÷-r ¬ļr jļr jęr jęr j÷r ¬÷.r ¬ļr jęr jęr j÷r ¬÷r ¬÷r ¬Śr ¬÷r ¬÷$r ¬ļr jęr j $„Ä`„Äa$gd’9‡„Ä`„Ägd’9‡$a$gd’9‡$a$gdy9ÅBDFÄ!Ę!f"h"L'N'))R*T*Š+0,2,4,†,ˆ,Œ,Ž,L.N.Ø0Ŗ0<4>4&:(:^G`GÖJ KKKdKlKpKųīčßčßčßčßčßčßÖßčÅ«čßčßčßčßčߗߌŒvk—hŻ`ShŻ`S@ˆü’aJhŻ`ShĒ:ė@ˆü’aJhŻ`ShŻ`S@ˆž’aJhŻ`ShĒ:ė@ˆž’aJ hŻ`S@ˆž’h’9‡CJOJQJ^JaJ2jh’9‡CJOJQJU^JaJmHnHsHu hy µh’9‡CJOJQJ^JaJhŻ`ShĒ:ėaJh ;hĒ:ė@ˆž’ h’9‡@ˆž’h’9‡hĒ:ė6@ˆž’ h’9‡6@ˆž’&Š,Œ,Ž,A@ņ’”> Zadani font odlomkaVi@ó’³V Obi na tablicaö4Ö l4Öaö .k@ō’Į. Bez popisa:žOņ: #¤masno7$8$5mH sH u:@: Ē:ė Tekst fusnoteCJ>&@¢> Ē:ėReferenca fusnoteH*8 @"8 Ē:ėPodno~je  Ęøp#2)@¢12 Ē:ė Broj straniceJZ@BJ Ē:ė Obi an tekst7$8$CJOJQJ^JƵ  : ¾ >£ßj>/­j ‘kē… ģ  Ą ķ §fæĀ­j6 ’’’’+,-.‚«­®Æ= f h i j 7 ,./0vwœ²Šāõž 3[„†‡ˆ”ŗĶį’&-5Sdr…ĒŪä-9YZ„¦ĻŃŅÓ—˜™ĀÄÅĘrs{45Cœ’^ ² ø ! !!%!&!ß"# # # #V+W+r+s+ 151718191*9+9:9;9ŗ?ć?å?ę?ē?†OÆO±O²O³O_>_@_A_B_»nänęnēnčn y yyy(}Q}S}T}U}²ŒŪŒŻŒŽŒßŒVœœœ‚œƒœ2Ÿ3Ÿ9Ÿ:Ÿ$«M«O«P«Q««­¬­¶­·­"¹#¹L¹N¹O¹P¹Ē¹Č¹ķ¹ī¹!Ą"ĄGĄHĄ»ĘäĘęĘēĘčĘ«Ź¬Ź±Ź²ŹŌŌÕŌÖŌ’ŌÕÕÕÕÕä.ä0ä1ä2ä¶óßóįóāóćógõhõ”õ•õķūīūžū’ūY‚„…†5 6 G H ó ¬­ČÉĪ÷łśūź.////S:T:e:f:ę=>>>>ŠMłMūMüMżM+[,[<[=[\Ę\Č\É\Ź\Elnlplqlrlå{||||ń‹ŒŒŒŒó›œœœ œž ’ ””©©©©©0©2©3©4©9©:©é“ź“µµj·“·•·–·—·ŅĘÓĘüʞʒĘĒ¤ÖĶÖĻÖŠÖŃÖČäÉäŹäĖäĢäĶäöäųäłäśäå å#ōLōNōOōPōMvxyzw ¢£¤fghstÖ"’"###T*U*e*f*\.].œ..¾0ē0é0ź0Æ@°@Ł@Ū@Ü@Ż@¼PåPēPčPéPPRš`Ć`Å`Ę`Ē`ˆp±p³p“pµp”€Ź€Ģ€Ķ€Ī€ņó 12ųž!Ÿ#Ÿ$Ÿ%Ÿߦą¦ę¦ē¦„­¦­Ļ­Ń­Ņ­Ó­ķ­ī­¼ø¼ŗ¼»¼¼¼Č¼ɼiĖjĖ“Ė•Ė–Ė—ĖŪŪ9Ū;Ū<Ū=ŪŹźóźõźöź÷źķķ9ķ:ķ±łŚłÜłŻłŽł5N O x z { | į ā ź ė ś#%&'J'K't'v'w'x'*(’01 1!16.6061626é7E‚E«E­E®EÆE GŃTRU„WźX×YbZ<[ø\-]V^ń_½ača‘b¾bļcxd7jj‘jšj›jœj©jŖj«j®j˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€p˜0€€˜0€€˜0€€ų˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€ €˜0€€˜0€€ų˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€ˆ˜0€€˜0€€ˆ˜0€€ˆ˜0€€ˆ˜0€€ˆ˜0€€ˆ˜0€€ˆ˜0€€˜0€€ ˜0€€ˆ˜0€€ˆ˜0€€ˆ˜0€€ €˜0€€ ˜0€€ų˜0€€ ˜0€€ ˜0€€ ˜0€€(˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€0˜0€€ų˜0€€0˜0€€0˜0€€p˜0€€8˜0€€8M90q0˜0€€ €˜0€€8˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€H˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€X˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€h˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€x˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€ˆ˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€˜˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€Ø˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€˜0€€ˆ˜0€€ˆ˜0€€ˆ˜0€€ø˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€p˜0€€p˜0€€ˆ˜0€€˜0€€Ą˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€ˆ˜0€€˜0€€Š˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€˜0€€ą˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€š˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€ˆ˜0€€˜0€€ˆ˜0€€ˆ˜0€€p˜0€€ˆ˜0€€ˆ˜0€€˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€˜0€€p˜0€€ˆ˜0€€˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€(˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€˜0€€p˜0€€8˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€H˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€ˆ˜0€€˜0€€ˆ˜0€€X˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€h˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€x˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€ˆ˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€˜˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€˜0€€˜0€€p˜0€€˜0€€ˆ˜0€€p˜0€€ˆ˜0€€Ø˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€˜0€€˜0€€ˆ˜0€€˜0€€ˆ˜0€€°˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€Ą˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€Š˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€p˜0€€ˆ˜0€€˜0€€ˆ˜0€€ €˜0€€ą˜0€€ų˜0€€ą˜0€€ą˜0€€ą˜0€€˜0€€ €˜0€€š˜0€€ų˜0€€š˜0€€š˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€ €˜0€€˜0€€ų˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€ˆ˜0€€ˆ˜0€€ˆ˜0€€˜@0€€˜@0€€ų˜0€€ ˜0€€ ˜0€€ ˜0€€ˆ˜0€€(˜0€€(˜0€€(˜0€€˜0€€(˜0€€(˜0€€p˜@0€€0˜@0€€ų˜0€€0˜0€€p˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜0€€@˜0€€@˜0€€p˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜0€€P˜0€€P˜0€€p˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜0€€`˜0€€ €˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜0€€p˜0€€p˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜0€€€˜0€€€˜0€€p˜@0€€˜@0€€˜0€€p˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜0€€˜˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€Ø˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€ˆ˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€ˆ˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€ų€˜@0€€ 0O °fź ˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€0O ąJQ-.‚«­®Æ= f h i j 7 ,./0v 3[„†‡ˆ9YZ„ĻŃŅÓ—˜™ĀÄÅr45Cœ’^ ² ø ! !!%!&!ß"# # #V+W+r+s+ 151718191*9+9:9;9ŗ?ć?å?ę?ē?†OÆO±O²O³O_>_@_A_B_»nänęnēnčn y yyy(}Q}S}T}U}²ŒŪŒŻŒŽŒßŒVœœœ‚œ9Ÿ:Ÿ$«M«O«P«¬­¶­·­"¹#¹L¹N¹O¹P¹Ē¹GĄHĄ»ĘäĘęĘēĘŌŌÕŌÖŌ’ŌÕÕÕÕä.ä0ä1ä2ä¶óßóįóāóžū’ūY‚„…G H óČÉĪ÷łśūź.////S:T:e:f:ę=>>>>ŠMłMūMüMżM+[,[<[=[\Ę\Č\É\Ź\Elnlplqlrlå{||||ń‹ŒŒŒŒó›œœœž ©©©0©2©3©µµj·“·•·–·—·ŅĘüʞʒʤÖĶÖĻÖŠÖĖäĢäĶäöäųäłäå å#ōLōNōOōPōMvxy ¢£ghst’"##œ..ē0é0ź0Ł@Ū@Ü@åPēPčPéPĆ`Å`Ę`Ē`±p³p“pµpŹ€Ģ€Ķ€Ī€ 12!Ÿ#Ÿ$ŸĻ­Ń­Ņ­Ó­ķ­ī­¼ø¼ŗ¼»¼¼¼Č¼ɼiĖ“Ė•Ė–Ė—ĖŪ9Ū;Ū<Ū=ŪŹźóźõźöź9ķ:ķ±łŚłÜłŻł5N O x z { ź ė ś#%&'J'K't'v'w' 1!16.60626é7E«E­E®E®jO900€O900€O900ph ¤šéO900€O900€O900€O900€O900€O900€O900O900Oy00€Oy00€Oy00€O900€O900€O900€Oy00€Oy00€Oy00€Oy00€O900€O900€O900ph 8RźO900€O900€Oy00€Oy00€Oy00€Oy00€O900ph üRźO900€O900€O900€O90"0€Oy00€Oy00€Oy00€Oy00€O90'0€Oy00€Oy00€Oy00€Oy00€Oy00€O900€O90(0ph „ģéO90(0€O90(0€O900€O900€O900€O900€O900€¬`0®`°`O900O9080€š@0€€€O9090€O90;0€š@0€€š@0€€š@0€€Oy030€O90@0ph 4ėO90@0€O90@0€O90C0€š@0€€š@0€€š@0€€Oy030€Oy030€O90I0ph $¦ēO90I0€O90I0€O90I0€š@0€€š@0€€š@0€€O90P0€O90Q0€š@0€€š@0€€š@0€€Oy030€Oy030€š@0€€š@0€€š@0€€Oy030€O90[0€š@0€€š@0€€š@0€€Oy030€Oy030€Oy0a0ph tēOy0a0€Oy0a0€Oy030€š@0€€š@0€€š@0€€Oy0h0€Oy0i0€š@0€€š@0€€š@0€€Oy0m0€Oy0m0€š@0€€š@0€€š@0€€Oy0r0ph t8åOy0r0€Oy0r0€š@0€€š@0€€š@0€€Oy0x0ph 9åOy0x0€Oy0x0€Oy0{0€Oy030€š@0€€š@0€€š@0€€Oy030€Oy030€O90‚0ph 4:åO90‚0€O90‚0€š@0€€š@0€€š@0€€O90ˆ0ph Ü:åO90ˆ0€O90ˆ0€š@0€€š@0€€š@0€€O90Ž0ph “ęO90Ž0€O90Ž0€š@0€€š@0€€š@0€€O90”0€O90”0€š@0€€š@0€€š@0€€O90™0ph čęO90™0€O90™0€š@0€€š@0€€š@0€€O90Ÿ0ph ęO90Ÿ0€O90Ÿ0€š@0€€š@0€€š@0€€O90„0ph 8ęO90„0€O90„0€š@0€€š@0€€š@0€€O90«0€O90«0€š@0€€š@0€€š@0€€O90°0ph lęO90°0€O90°0€Oy030€Oy030€O90²0€š@0€€š@0€€š@0€€O90¹0€O90¹0€š@0€€š@0€€š@0€€O90¾0ph “±åO90¾0€O90¾0€O90¾0€O90¾0€O90¾0€š@0€€š@0€€š@0€€O90Ē0€O90Č0€š@0€€š@0€€š@0€€Oy0 0€O90Ķ0€š@0€€š@0€€š@0€€Oy0 0€O90Ņ0€š@0€€š@0€€š@0€€O90Ö0€O90Ö0€š@0€€š@0€€š@0€€Oy0 0€O90Ü0ph ü“åO90Ü0€O90Ü0€š@0€€š@0€€š@0€€O90ā0ph ¤µåO90ā0€O90ā0€š@0€€š@0€€O90ē0ph ,­O90ē0€O90ē0€š@0€€š@0€€š@0€€O90ķ0ph Ō­š@0€€š@0€€š@0€€O90ń0ph D­O90ń0€O90ń0€š@0€€š@0€€š@0€€O90÷0ph $!­O90÷0€O90÷0€š@0€€š@0€€š@0€€O90ż0€O90ž0€š@0€€š@0€€š@0€€š@0€€š@0€€š@0€€O90÷0ph ģ­O90ż0€Oy0 0€Oy0 0€š@0€€š@0€€š@0€€O901ph X!­O901€š@0€€š@0€€Oy0 1€š@0€€š@0€€š@0€€š@0€€š@0€€š@0€€Oy01€š@0€€š@0€€š@0€€Oy01€š@0€€š@0€€š@0€€Oy0 0€š@0€€š@0€€š@0€€Oy0#1€š@0€€š@0€€š@0€€O90$1€Oy0 0€O90'1€š@0€€š@0€€š@0€€š@0€€š@0€€š@0€€O9071ph $(­O9071€O9071€Oy0 0€š@0€€š@0€€š@0€€Oy0 0€Oy0 0€Oy0 0€O90B1€š@0€€š@0€€Oy0 0€Oy0 0€O90G1€š@0€€š@0€€š@0€€O90K1€O90K1€š@0€€š@0€€š@0€€O90P1ph ą*­O90P1€O90P1€š@0€€š@0€€š@0€€O90V1ph ˆ+­O90V1€O90V1€š@0€€š@0€€š@0€€O90\1ph 0,­O90\1€O90\1€š@0€€š@0€€š@0€€O90b1ph Ų,­O90b1€O90b1€š@0€€š@0€€š@0€€O90h1ph €-­O90h1€O90h1€š@0€€š@0€€O90m1ph .­O90m1€O90m1€š@0€€š@0€€š@0€€š0€€¶Ūw t#/ęB$JŚ¤fDv“  ‚āŽrV¾Za.ŗÜv¬”pKŚ¤~õ,ŗ½æĀĆĘČŹĶĻŃÓ‰‹’”–˜š\$Ā/¤9&JŹ…ØDxØÆüżŌcæFĪĘj!Ų~rŻĀvb²Š,Ā‡–ķ,»¾ĄĮÄÅĒÉĖĢĪŠŅˆŠŒŽ‘“•—™*¼ !•!’•€š8šPQ@ń’’’€€€÷šRš=Pššš( š ššHB š C šDæ’šššHB š C šDæ’šššHB š C šDæ’šššHB š C šDæ’šššHB š C šDæ’šššHB š C šDæ’šššHB š  C šDæ’šššHB š  C šDæ’šššHB š C šDæ’šššHB š C šDæ’š ššHB š C šDæ’š ššHB š C šDæ’š ššHB š C šDæ’š ššHB š C šDæ’š ššHB š C šDæ’šššHB š C šDæ’šššHB š C šDæ’šššHB š C šDæ’šššHB š C šDæ’šššHB š C šDæ’šššHB š C šDæ’šššHB š C šDæ’šššHB š  C šDæ’šššHB š! C šDæ’šššHB š" C šDæ’šššHB š# C šDæ’šššHB š$ C šDæ’šššHB š% C šDæ’šššHB š& C šDæ’šššHB š' C šDæ’šššHB š( C šDæ’šššHB š) C šDæ’šššHB š* C šDæ’š ššHB š+ C šDæ’š!ššHB š, C šDæ’š"ššHB š- C šDæ’š#ššHB š. C šDæ’š$ššHB š9 C šDæ’š1ššHB š: C šDæ’š2ššHB š; C šDæ’š3ššHB š< C šDæ’š4ššHB š= C šDæ’š5ššHB š> C šDæ’š6ššHB š? C šDæ’š7ššHB š@ C šDæ’š8ššHB šA C šDæ’š9ššHB šB C šDæ’š:ššHB šC C šDæ’š;ššHB šD C šDæ’š%ššHB šE C šDæ’š&ššHB šF C šDæ’š'ššHB šH C šDæ’š(ššHB šI C šDæ’š)ššHB šJ C šDæ’š*ššHB šK C šDæ’š+ššHB šL C šDæ’š,ššHB šM C šDæ’š-ššHB šN C šDæ’š.ššHB šO C šDæ’š/ššHB šP C šDæ’š0ššB šS šæĖ’ ?š«f ,„ĻĀ#51ć?ÆO>_änQ}ŪŒœM«L¹äĘ’Ō.äßó‚÷/>łMĘ\nl|Œœ0©“·üĘĶÖöäLōv ’"ē0Ł@åPĆ`±pŹ€!ŸĻ­ø¼“Ė9Ū󟌳x #t'.6«E­j¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t ¬(#¬t ¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t¬(#¬t ¬(#¬t!¬(#¬t"¬(#¬t#¬(#¬t$¬(#¬t%¬(#¬t&¬(#¬t'¬(#¬t(¬(#¬t)¬(#¬t*¬(#¬t+¬(#¬t,¬(#¬t-¬(#¬t.¬(#¬tD¬(#¬tE¬(#¬tF¬(#¬tH¬(#¬tI¬(#¬tJ¬(#¬tK¬(#¬tL¬(#¬tM¬(#¬tN¬(#¬tO¬(#¬tP¬(#¬t9¬(#¬t:¬(#¬t;¬(#¬t<¬(#¬t=¬(#¬t>¬(#¬t?¬(#¬t@¬(#¬tA¬(#¬tB¬(#¬tC¬(#¬t’’µ&"¤p" ¶&"„’·&"Œ$ø&", !‰®‰®/a/a®j®®5a5a®j9*€urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags€place€8*€urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags€City€ Y\šö Õ×Ʋ Y’_`øloM P X Z ³ : j ± % '   £ Ą 6 Ū Ž 057ĻŃ@µ „ØįuŠŅY[Ÿ¦“½ŅŁäė÷ü  5>ŠŽ’Ÿ£Ø¼ĄĻÖćģ (+/37?Ubfpt}‡ÉĪŻāęļ/6;@¼¾f}(*ŒĢĶ†ÓŲąā$*ĘĪKP¬ÆĻėķż3fi’] v x æ Ā V4]4LCQCN#NNNUNTOZOsY|Y³w·wߌ錍©“©1­:­s®x®Ÿ°¤°³³~³Č³ĄøĒøP¹U¹›Ņ£ŅÕÕõõś ś’•ļōšLöLT†T|Z‚Z¦k¬kc‚l‚č›ļ›  I R ŃÖŅÖ±Ü»Ü å>åz[fz)„)Ą*Ā*«,³,Ž..ź0ķ0Ż@ć@«PµP%½'½„Ź§Ź=Ū@Ūfģnģpķrķ5>Ö Ž x''!1*1+1.10111=1E1[1`1c1e1 4§4ŠC‘C_IaIdIiIrIvI…I†I™II®I²IĄIÅIWT[TeTmTŃTÓTUUDUEUQUšUœU¶U¾UĖUÓUłUūU¤V¦VĘVČVUWƒWĢWĪWļWńWĘXčXHYJYØY­Y’YZdZ—Z'[*[ķ[ó[\Æ\°\±\^^_“_š_š_6a[3!aš\fµpet, {’9‡<7“kd—#¤\_§nÆÆ*±ecøy9Å.ŃāhŻu@ßCąĒ:ėĄ(żĄ’² !&!Ū" #s+181ę?²O³O_A_B_·nēnčny#}T}U}±ŒŽŒ‚œP«O¹ēĘÕ1äāó…ś/>üMÉ\ql|Œœ3©•·’ĘŠÖłäg{#Ģ$ 2IBOR)br8‚ā Ņ­»¼•Ė<ŪöźŻł{ &w'06®EŃTRUźXj®j’@€£ź£źģ¾` £ź£ź4  !#0123578AB`aghopvwy«·øæĄĶÕä +,/45>DEFHKghl|Œ‘œŸ”­µ·—·­jąąąą$ą.ą0ą2ą6ą8ąBąFąHąJąNąhąŌ@ąląÜ@ąpąč@ąvą@ąŠąŒ@ąČąØ@ąÖąČ@ąęąä@ąōąųą\ąč@ąvą„ą†ą ą°ąĪą&ąˆ@ąFąø@ą^ądąÜ@ąpą‚ąŽąą’ą–ąœąØ@ąÖąŽąžąąH@ą&ą<ąBąFą^ąnąrąØ’’Unknown’’’’’’’’’’’’Sī‡z €’Times New RomanTimesG€SymbolSymbolPSS&ī ‡z €’ArialTimes New Roman]€Times New Roman Special G1?5ī ‡z €’Courier New"1ˆšÄ©ŒÜģ&Żģ&ōÜģ&rIˆÕ³ IˆÕ³ ©š ““24dSS3ƒQšH)š’?ā’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’āhŻ’’ Jšašdšršašnš šKšašlšeš Jadran Kale Jadran Kalež’ą…ŸņłOh«‘+'³Ł0 ˜ ĢŲģų (4 P \ h t€ˆ˜éż"ļŠļ”ļ¤ļ²ļ”ļ®ļ€ ļ‹ļ”ļ¬ļ„aŠļ Jadran KaleadradrNormalK Jadran Kale2drMicrosoft Word 10.0@,õģ@ˆ$÷„Ė@0V,é„Ė@¢=ł„ĖIˆÕž’ÕĶ՜.“—+,ł®0  hp|„Œ” œ¤¬“ ¼ źéż? ³SA "ļŠļ”ļ¤ļ²ļ”ļ®ļ€ ļ‹ļ”ļ¬ļ„ Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~€‚ƒ„…†‡ˆ‰Š‹ŒŽ‘’“”•–—˜™š›œžŸ ”¢£¤„¦§Ø©Ŗ«¬­®Æ°±²³“µ¶·ø¹ŗ»¼½¾æĄĮĀĆÄÅĘĒČÉŹĖĢĶĪĻŠŃŅÓŌÕÖ×ŲŁŚŪÜŻŽßąįāćäåęēčéźėģķīļšńņóōõö÷ųłśūüżž’      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~€‚ƒ„…†‡ˆ‰Š‹ŒŽ‘’“”•–—˜™š›œžŸ ”¢£¤„¦§Ø©Ŗ«¬­®Æ°±²³“µ¶·ø¹ŗ»¼½¾æĄĮĀĆÄÅĘĒČÉŹĖĢĶĪĻŠŃŅÓŌÕÖ×ŲŁŚŪÜŻŽßąįāćäåęēčéźėģķīļšńņóōõö÷ųłśūüżž’      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~€‚ƒ„…†‡ˆ‰Š‹ŒŽ‘’“”•–—˜™š›œžŸ ”¢£¤„¦§Ø©Ŗ«¬­®Æ°±²³“µ¶·ø¹ŗ»¼½¾æĄĮĀĆÄÅĘĒČÉŹĖĢĶĪĻŠŃŅÓŌÕÖ×ŲŁŚŪÜŻŽßąįāćäåęēčéźėģķīļšńņóōõö÷ųłśūüżž’      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~€‚ƒ„…†‡ˆ‰Š‹ŒŽ‘’“”•–—˜™š›ž’’’žŸ ”¢£ž’’’„¦§Ø©Ŗ«¬­®Æ°±²³“µ¶·ø¹ŗ»¼½¾æĄĮĀĆÄÅĘĒČÉŹĖĢĶĪĻŠŃŅÓŌÕÖ×ŲŁŚŪÜŻŽßąįāćäåęēčéźėģķīļšńņóōõž’’’÷ųłśūüżž’’’’ž’’’ż’’’ż’’’ż’’’ż’’’ż’’’ż’’’ż’’’ż’’’ż’’’ž’’’ž’’’ž’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’Root Entry’’’’’’’’ ĄF°æüXł„Ė€Data ’’’’’’’’’’’’œ1Table’’’’¤—£WordDocument’’’’+6SummaryInformation(’’’’’’’’’’’’öDocumentSummaryInformation8’’’’’’’’žCompObj’’’’’’’’’’’’k’’’’’’’’’’’’ž’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’ž’ ’’’’ ĄFDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.8ō9²q