ࡱ> pro5@bjbj22XX8 lM         $cR E       8 8 8    8  8 8    `?    0M s. s s   8       .  Muzeoloaka i konzervatorska koriatenja Usenet raspraviata Jadran Kale Nakon uvodne skice o mre~nim sadr~ajima i osvrta na elektroni ka raspraviata profila "mailing list", ovom emo prilikom obrazlo~iti kada nam u muzejskom ili konzervatorskom poslu mo~e koristiti na in komunikacije preko umre~enih ra unala poznat pod engleskom kraticom Usenet ("Unix Users' Network", tj. mre~a korisnika programske osnove Unix, kojoj su npr. na CARNet-ovom javnom ra unalu Jagor ve pristupili svi oni s nastavkom elektroni ke adrese "@public.srce.hr" kad su pisali poruke programima Pine ili Mail). Kako emo vidjeti, osnovni je Usenet-ov sadr~ajni koncept vijesti, pa piscu dosad nije jasno da li bi ovaj na in komunikacije takoer mogli usko okrstiti kao elektroni ko raspraviate, ato za komunikaciju u obliku "mailing list" (na in slanja sli an okru~nicama, bez komentiranja - npr. agencijskih vijesti) ili "discussion list" (s nadovezivanjima i komentarima) svakako stoji. U airem bi ih smislu mogli povezati i tako zajedno imenovati, naro ito kad ih usporedimo s drugima vrstama mre~nih komunikacija. Usenet raspraviata esto prispodobljuju kao nizove elektroni kih asopisa, ili kao novine u kojima e sva ije pismo uredniku izai nekraeno. Ova metafora sva ijeg posjedniatva tiskare ili nakladni ke kue ujedno je i najkrae obrazlo~enje posvemaanjeg grananja ovog na ina komuniciranja tijekom osamdesetih, a napose devedesetih godina. Tehnoloaki su mu potrebna poslu~iteljska ra unala koja e razmjenjivati poruke ("vijesti"), veza izmeu poslu~iteljskog stroja i osobnih ra unala i program kojim e itatelj na svojem ra unalu prii vijestima. O ita je razlika izmeu ovakve komunikacije i one tipa "mailing list", jer potonja iziskuje samo program za slanje elektroni ke poate i povezanost ra unala, bez posredovanja osobitih poslu~itelja. Usenet mre~a je koncem sedamdesetih godina nastala nastojanjem nekolicine ameri kih studenata, sveu ilianih uposlenika i jednog srednjoakolca da pove~u ra unala kojima je programska osnova bio pouzdani i besplatni Unix, podra~avajui tada ve postojeu sveu ilianu mre~u pod nadzorom Ministarstva obrane ARPANet. Zaobilazei politi ka odlu ivanja i skupu opremu nu~nu za povezivanje s pedesetak sveu ilianih informati kih odsjeka u ARPANet-u, ovi su programeri usavraili rjeaenja koja su koristili pri povezivanju ra unala na aahovskim natjecanjima strojeva, i 1979. razmjenjivali poruke izmeu prva dva telefonski spojiva poslu~itelja vijesti. Raspravljale su se uglavnom programske poboljaice, a itali su se obi no ispisi svih primljenih vijesti. Isprva je priklju ivanje drugih poslu~itelja bilo sporo, vjerojatno zbog cijene naprave za telefonsko zvanje, no kad im se priklju ilo prvo sveu iliate iz sastava ARPANet-a dobili su i vezu kojom su mogli itati elektroni ka raspraviata (tipa "mailing list") s te mre~e. Pojavljivanje te mno~ine zanimljivih tekstova, uklju ivanje telefonske kompanije koja je procijenila da e ovakvim na inom priopavanja zna ajno uatedjeti na tehni kim popravljanjima i usavraavanje itateljskog programa kojim viae nije morao dobijati jednu po jednu od svih raspolo~ivih poruka bili su razlozima nevjerojatnog grananja mre~e poslu~itelja, od 1982. i u Amsterdamu i Melbourneu, tako da se 1985. dnevno razmjenjivalo viae od tisuu vijesti, a prije deset je godina broj poslu~itelja premaaio 11 000. Tada je itateljski program usavraen u svojoj treoj bitnoj ina ici, kakvu poznajemo i danas, i daljnji veliki rast Usenet komunikacije je poslu~io kao tehnoloaki predlo~ak za airenje same mre~e Internet, sa svojim vidovima komunikacije poput Gopher-a ili WWW. Kratak povijesni i tehnoloaki opis nu~an je za razumijevanje klju nih obilje~ja Usenet-a, ne bi li nam njihovo poznavanje koristilo u poslu muzealca ili konzervatora. Za razliku od raspraviata tipa "mailing list" bitno je uo iti postojanje poslu~iteljskih ra unala koja meusobno razmjenjuju velike i narastajue koli ine poruka. Budui da vijesti ima previae za trajno pohranjivanje (ukupno dnevno po 6 GB, ili samo za druatveni razred oko 90 MB dnevno), poruke se nadomjeataju novima i uklanjaju nakon nekoliko dana do pola mjeseca, ovisno o prometu. Stoga povremeni itatelj zatje e uvijek nove vijesti, a za pretra~ivanje starih mora se pomoi drugim na inima. Drugo je va~no na elo ureivanja Usenet komunikacije razdioba u interesne razrede i pojedina raspraviata, prepoznatljive po kraticama. U tom smislu Usenet ini "sedam sestara" osnovnih razreda: "comp" (o ra unalima), "humanities", "news" (napose korisne vijesti o itavom Usenet-u, ili one za po etnike), "rec" (dokolica), "sci" (prirodoslovne teme), "soc" (druatvene teme) i "talk" ( avrljanja). Dodatni je razred "misc" (drugih raznolikih tema), a odijeljeni su razredi "alt" (alternativnih tema), regionalni razredi, razredi velikih tvrtki i drugi. Ovi se osnovni razredi granaju u podrazrede sa svojim imenujuim kraticama, i tako do pojedinog raspraviata. Primjerice, "soc.culture.croatia" je raspraviate ("newsgroup") hrvatskih tema, u najveoj mjeri na hrvatskom jeziku, ije vijesti razmjenuju 32 poslu~itelja diljem svijeta. Jedan meu popisima osnovnih razreda mo~e se dobiti elektroni kom poatom, nakon ato se na adresu leisen@pfx.on.ca poaalje poruka sa sadr~ajem "send master". Prvih osam razreda Usenet-a danas sadr~avaju oko 2250 raspraviata. Broj i opisi su im poznati zbog postojee procedure pokretanja (glasovanjem pred voditeljem poslu~iteljskog stroja). Kako ostala raspraviata zaobilaze ova pravila, ukupan im se broj ugrubo cijeni na oko 65 000. Sam "alt" razred nosi oko etvrtine ukupne Usenet komunikacije. Dr~i se da tridesetak tisua ljudi dnevno piae oko etvrt milijuna poruka, a ita ih milijun ljudi. Iz proalog je lanka jasno da je komunikacija u raspraviatima tipa "mailing list" unutar popisa prijavljenih sudionika poosobljena i izravna, stoga odgovornija i upuenija. Budui da se aaljui poruke k Usenet-poslu~iteljima tipizirano komunicira bez posebnih prijava i unutar nenadzirane procedure uvratavanja, mogua su pseudonimna ili anonimna uvratavanja, prepoailjanja poruka (posredstvom "remailer" ra unala) bez elektroni ke adrese poailjatelja, i razina upuenosti je esto niska. Usporedivai raspraviata tipa "mailing list" i Usenet po pojedinim znanostima i po vrstama dokoli arenja, bit e o ito da su meu prvima prisutne i najrazli itije uske subduscipline, a ne manjka ni svakovrsnih hobija, dok i najkrupnije znanstvene grane na Usenet-u zaokupljaju tek poneko ili nijedno raspraviate. Striktno muzejske i konzervatorske teme na Usenet-u imenom donose samo raspraviata "de.sci.museum" (o njema kim muzejskim temama) i "bit.listserv.museum-l", kojem "bit.listserv" do etak otkriva da se ionako radi o zrcalu priopavanja na MUSEUM-LIST, raspraviatu tipa "mailing-list". Ovako korisnik mo~e izabrati dnevno popunjavanje svojeg pretinca elektroni ke poate ili povremeno navraanje u Usenet-u, s posebnim programom neovisnim o poati. Usporedna zanimljivost Usenet-a nije u samim interesnim raspraviatima (nalazivih na http://www.cyberfiber.com/news/), meu kojima mo~ete aetati bez prijavnih i odjavnih procedura kod raspraviata tipa "mailing list", koliko u postojanju specijaliziranih programa i poslu~itelja. Oni omoguuju istan anija filtriranja od onog kakvo je mogue kod same elektroni ke poate (neprimanje poruka otposlanih s adresa zapamenih po nepozvanim slanjima i<1>1T1;;;<<H<BHZ],^ h3>*U h35h35mHsHh30JCJOJQJh3h3mHsHth$j$Z1\1>>VPXPXXffppvvvvv $$Ifa$$If sl.), pa time i svrsishodnije koriatenje Mre~e. Lako je uo iti gdje se uope na Usenet-u piae o tra~enoj temi (v. http://x10.dejanews.com/=dnt_kl/home_if.shtml, ili http://www.supernews.com/), pa i izabrati samo mre~ne adrese spominjane u nekom raspraviatu (http://www.phoaks.com//index.html). Vremenskom ograni enju uvanja poruka doska e se usmjeravanjem pretra~ivanja na specijalizirane pohrane Usenet komunikacije, na kojima se ona nastoji proairiti do pohranjenih vijesti iz osamdesetih godina (http://www.dejanews.com sa 138 milijuna poruka na 180 GB podataka, i http://www.Reference.com). Postojanje poslu~itelja koristilo je i stvaranju nadziranih ulaza k pojedinim raspraviatima (osim samih moderiranih raspraviata), gdje se i dalje slobodno i nekraeno komunicira, no k njima se posredstvom Mre~e ulazi sa zaporkom (lozinkom). Odnedavno je mogue i ispitati obilje~ja komunikacije u jednom ili viae Usenet raspraviata odjednom, i to po ukupnom prometu, du~ini raspravljanja pojedinih tema, estoi sudjelovanja i drugome (http://netscan.sscnet.ucla.edu/). I Usenet-u je mogue pristupiti uz priprosta programska pomagala. Nakon ato se uspostavi veza s javnim ra unalom, Usenet-vijesti je mogue prebirati ve u Pine programu za elektroni ku poatu na Unix-osnovi. Od Unix-a se ne moramo maknuti ni pristupanjem programu Tin, specijaliziranom za Usenet. Naj eaa su koriatenja Usenet komunikacije sa Windows-osnove, s nizom besplatnih itajuih programa (ve od prozora za Usenet tj. Newsgroups u standardnim prebirnicima Netscape ili Internet Explorer). Meu programima za Usenet posebno popularnu skupinu tvore oni koji omoguuju itanje i pripravu poruka za vrijeme isklju enosti s telefonske mre~e. Naime, zbog poslu~iteljskog na ela Usenet-komunikacije i velikih koli ina izmjenjujuih priopavanja, kod obi nih programa za vrijeme pretresanja i itanja valja biti neprestance uklju en, jer poruke na popisu rasprava dolaze tek jedna po jedna, kako ih odabiremo za itanje. "Offline-reader" programe mo~e se nai na mre~nom odrediatu datoteka ftp://rtfm.mit.edu/pub/usenet-by.group/alt.usenet.offline.reader/. Svi ovi programi, za razliku od baratanja elektroni kom poatom u raspraviatima tipa "mailing list", korisniku istan avaju postupke koji su s njegovom porukom mogui. To nam odaju ve polja u zaglavlju poruke koje elektroni ka poata nema. Vrijeme koliko dugo e poruka biti pristupna u komunikaciji voditelj poslu~itelja isti e u polju "Expire:", a polaziana je vrijednost njenog geografskog dosega ("Distribution:") zadana globalnim parametrom ("World"), ato se mo~e i promijeniti. Poailjatelj poruke u zaglavlju mo~e zadati i nalog nepohranjivanja svoje poruke u pohranama starih poruka ("X-No-Archive"). U polju ciljanog raspraviata mogu se unijeti i imena drugih raspraviata, razdvojenih zarezom bez razmaka. Ovu osobitu pogodnost ne mo~e se koristiti u raspraviatima tipa "mailing list". esto se dogaa da poailjatelji prikladne najave na ovaj na in uobi ajeno aalju put veeg broja Usenet raspraviata, pa se tako pojavljuju asocirane skupine raspraviata iz razli itih interesnih razdjela ("hijerarhija"). Uo avanje takvih skupina Usenet raspraviata, sa prosje nim brojem od po njih dvadesetak, va~no je pri odmjeravanju cilja koji se vijeau na Usenet-mre~i ~eli postii. Kako se esto zbiva da su isti ljudi sudionici ne samo istih Usenet, ve i "mailing list" raspraviata koja meusobno zrcale priopavanja, mogue je da ista poruka osvane u ne ijem elektroni kom poatanskom pretincu i po viae puta. Stoga ovakve poruke redovno po inju isprikom zbog mogueg ponavljanja. S ovakvim porukama valja pripaziti pri komentiranju, jer e on otii u svako pojedino raspraviate. Stoga se u zaglavlju ovakve poruke u retku "Follow-up:" posebno istakne jedno ili viae raspraviata u koja trebaju stizati nadovezivanja drugim porukama. Sli no tome, odreenje "Poster" upozorava da se reakcija ne upuuje na glavnu adresu poailjatelja. Kako vidimo, Usenet bi nam mogao poslu~iti za druga iju vrstu komunikacije od raspraviata tipa "mailing list". Dok se putem potonjih mo~emo obavijestiti o uskim specijalnostima (na mre~nom odrediatu http://pubwww.srce.hr/muzej_sibenik/veze-erm.html dopunjava se popis iz proalog broja "Vijesti" od njih pedesetak), na Usenet-u ciljamo na airu skupinu ljudi jednog raspraviata (npr. "humanities.misc") ili skupine raspraviata, ali i na sve one koji klju ne rije i iz poruka bilo kojeg raspraviata mogu nai posredstvom pomagala za mre~no pretra~ivanje. U hrvatskom je jeziku stoga korisno pripaziti da poruka za Usenet na nekom mjestu sadr~i i nominativne odn. infinitivne oblike rije i, podatne za takvo pronala~enje. Stoga je razlo~no razmisliti o uvratavanju Usenet pozivnica ili tiskovnih priopenja u predstavljanje svake izlo~benog, nakladni kog ili dogaajnog poduzimanja. Jednokratnom pretragom na mre~nim odrediatima koja pitane klju ne rije i prepoailjaju k viae odjednom uposlenih pretra~iva a, a meu njima i onim posebnima za Usenet, umre~eni e korisnik pri kakvom buduem svojem zanimanju na taj na in lako dobiti sadr~ajnu sliku o djelatnosti naaih ustanova. Samo na mre~nom odrediatu DejaNews stare poruke dnevno pretra~uje sto tisua ljudi. Kako u nekomercijalnom CARNet-u joa uvijek nije mogue slati poruke u strana Usenet raspraviata, ve ih samo itati, pri ciljanju na raspraviata van Hrvatske korisno je provjeriti koje je od njih vezano za odreeno raspraviate tipa "mailing list", te se na tome mjestu prijaviti i odaslati poruku. Naravno, niti naaa poruka u raspraviatu profila "mailing list" nee biti izbrisana. Ona je pohranjena na vrstom disku sredianjeg ra unala, odakle se kod ureenijih primjera mo~e takoer lako i potanko pretresati putem web-su elja. Meutim, standardno mre~no pretra~ivanje nee zahvatiti u databaze ovih raspravianih pohrana, i prisutne tra~ene rije i nee biti dotaknute. Stoga vrijednost Usenet objavljivanja ne bi trebala biti zaobiena. Obilje~jeVrsta elektroni kog raspraviatamailing listUsenetUsredoto enostveamanjaPromet priopavanjauglavnom manjiuglavnom veiIstovremeno objavljivanje na viae mjestaograni enost prijavljivanjima u pojedina raspraviatamogunost umnogostru enja pojedinih raspraviataPretra~ivost starih porukadobra; mogua u sintaksi Unix-naloga ili na web-su eljuloaa, ovisi o specijaliziranim ra unalimaSocijetalnoststalniji sugovornici (prijavljenoau); vei omjer sudjelujuihprolazniji sugovornici (povremenim uklju ivanjem); manji omjer sudjelujuihStrukturaograni ena (popis po prijavljenostima), individualizirana (osobna predstavljenost, otvaranje novog raspraviata)otvorena (uvratava se sve), demokratska (glasovanje za novo raspraviate)Asocirani mre~ni pojmoviinfo-file (pozdravna datoteka s osnovnim uputstvima)FAQ (odgovori na naj eaa pitanja), netiketa (mre~na uljudnost), netizen (graanin Mre~e)Na ete tememalobrojnija nadovezivanja, glavni tip komunikacije je "pitanje i odgovor" eae nadovezivanje, i s desetinama nadovezanih komentaraFizi ka metaforainfo-pultgrafitiNajpogodnija vrsta porukepitanje i savjetnajava vvvww $$Ifa$$Ifokd$$Ifl40 ` 004 laf4ww0w:wFw|vvv$Ifkd$$Ifl4F     0    4 laf4FwHwpwwwyyy$Ifkd4$$IflF     0    4 lawwwhxxyyy$Ifkd$$IflF     0    4 laxxypyyyyy$IfkdL$$IflF     0    4 layyy`zzyyy$Ifkd$$IflF     0    4 lazz{{|yyy$Ifkdd$$IflF     0    4 la|||}}yyy$Ifkd$$IflF     0    4 la}}}~~yyy$Ifkd|$$IflF     0    4 la~~.>yyy$Ifkd$$IflF     0    4 la>@tyyy$Ifkd$$IflF     0    4 la}kd $$IflF     0    4 la. A!"#$%$$If!vh5 50#v #v0:V l40+5 504f4$$If!vh5 5 5 #v :V l40+5 4f4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4<@< NormalCJ_HmH sH tH>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa 0U@0 Hiperveza>*B* 8O8 Typewriter CJOJQJ8:FGHFG45EF+!,!N%O%u,v,a1b1F4G4H4R4r4s4t444444444444445d5e55555506|6}666@7A7Z77777A8{8|8888888888M90M90M90M90M90M90M90M900000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0!vwFwwxyz|}~>"@ABCDEFGHIJK#888JadranJadranJadranJadranJadranJadranJadranJadranJadran Jadran KaleW3G4H4R4r4s4t444444444444445d5e55555506|6}666@7A7Z77777A8{8|8888888888G4@0@8$:<HUnknownUz Times New Roman TimesGSymbolSymbolPS3& z Arial?5 z Courier New"1hGG{Y0g{Y0g4d883H(?W9Muzeoloaka i konzervatorska koriatenja Usenet raspraviataJadran Jadran KaleOh+'0  , H T `lt|:Muzeoloka i konzervatorska koritenja Usenet raspravitatuzeJadranadrNormal Jadran Kale2drMicrosoft Word 10.0@@^q+@^q+{Y0՜.+,0$ hp|   lg8A :Muzeoloka i konzervatorska koritenja Usenet raspravita Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLNOPQRSTVWXYZ[\]^`abcdefhijklmnqRoot Entry F@@sData M1TableUsWordDocumentSummaryInformation(_DocumentSummaryInformation8gCompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q