ࡱ>    bjbjVV 8F<<hx  9Occcwww8lwe|~~~~~~mj~c $ $ $~cc*i*i*i $Acc|*i $|*i*in('dwe h50e8yePy@yc`j*iD| L~~5000 mg/kg (Gahukar, 1995.). Meutim, ekstrakt svje~ih listova neem-a dobiven izolacijom u hladnoj vodi izazvao je smrtnost guinea svinje i ze eva nakon 4-tjednog uzimanja hrane koja je sadr~avala taj ekstrakt. Isto tako, taj ekstrakt je izazvao reversibilnu neplodnost kod miaeva i atakora nakon 6-tjedne prehrane (web stranice Etoxnet, Azadirachtin). Prema Miller i Uetz (1998.) azadiraktin se u pravilu ne akumulira u organizmu. Isto tako azadiraktin nije opasan i otrovan za ribe ako se primjenjuje sukladno uputama. Piretrini pripadaju u grupu najstarijih biljnih insekticida. Izolirani su iz cvjetova biljke krizanteme Chrysanthemum cinerariifolium koje rastu u brojnim podru jima svijeta pa tako i u Hrvatskoj na podru ju Dalmacije. Ustvari porijeklo ove biljke je iz Dalmacije pa se u stru noj literaturi ova biljka naziva Dalmatinska krizantema (the Dalmatian chrysanthemum) (Grupa autora, 1995.). S obzirom da piretrin, kad se primjeni prema uputama za uporabu, ima minimalni utjecaj na zdravlje ljudi te izvanredno dobru djelotvornost na insekte (najprije brza paraliza insekata), piretrin je danas jedini biljni insekticid koje se koristi u zatiti uskladitenih poljoprivrednih prizvoda. Smrtna ili letalna doza (LD) koja ubija 50% testirane populacije takora je 1500 mg/kg (web stranice Etoxnet, Pyrethrins). Premda piretrin pripada u grupu manje otrovnih pesticida ipak je potreban oprez prilikom njegove primjene. Ne tako davno piretrini su smatrani za grupu insekticida malene opasnosti za ovjeka, ali u posljednje vrijeme zbog popularnosti i este pa i prekomjerne uporabe, zabilje~eni su slu ajevi alergije, ozbiljnih zdravstvenih problema, posebno u disanju. `toviae, nakon upotrebe aampona za kosu koji je sadr~avao piretrin zabilje~en je i smrtni slu aj 2,5 godianjeg dijeteta (Dell i Morris, 2008.). Premda piretrin izaziva brzu paralizu insekata, insekti se mogu nakon nekog vremena oporaviti jer imaju sposobnost razgradnje manjih koli ina piretrina u svom tijelu. Kako bi se sprije ila razgradnja piretrina u tijelu, piretrinu se dodaje tzv. sinergist koji sprje ava razgradnju piretrina i omoguava primjenu ni~ih koncentracija piretrina. Naj eae je to piperonyl butoxide (PBO) (Duke, 1990.; web stranice Etoxnet, Pyrethrins). Piretrin nije stabilna supstancija, osobito kad je izlo~en izravnom ili neizravnom sun evom svjetlu. Takoer, nije dovoljno stabilan na zrnenoj robi u skladiatu ako u formulacije nema PBO sinergista. Kod viaih temperatura njegova razgradnja je vrlo brza. U kombinaciji s PBO, efektivne koncentracije na zrnenoj robi su od 1,5 to 3 ppm ili mg na kg robe (web stranice Etoxnet, Pyrethrins). Cijena tih djelotvornih koncentracija je znatno viaa u odnosu na djelotvorne koncentracije sintetskih insekticida poput malationa, fenitrotiona, pirimifosmetila (Actellic) pa i deltamethrina (Koruni, osobna procjena). Osim visoke cijene koatanja piretrina, budunost njegove primjene u brojnim podru jima je upitna zbog nepovoljnog statusa sinergista PBO i preporuke USA EPA za povlaanje tog sinergista s tr~iata. Bez PBO, za sad jedinog prihvatljivog sinergista za piretrin, sam piretrin ne mo~e dati zadovoljavajue rezultate zbog mogunosti oporavka insekata, potrebe za uporabom znatno viaih koncentracija, brze razgradnje itd. (Kalinovi et al., 2011.). Citrus ulja (limonene, linalool) su ekstrakti iz kore citrusa. Naj eae se koriste u suzbijanju buha te u kombinaciji s deterentima u suzbijanju lisnih uaiju i grinja. Nakon primjene vrlo brzo isparuju te zbog toga imaju jako kratko djelovanje (Duke, 1990.). Nikotin koncentrati su vrlo otrovni ako se unesu u organizam disanjem. Izolirani su iz listova duhana i obi no se prodaju kao 40%-tni nikotin sulfat koncentrat. Nikotin ima jako brzo po etno djelovanje na insekte mekanog tijela kao ato su to lisne uai. Meutim slabije mu je djelovanje na ostale insekte. Na ni~im temperaturama djelotvornost mu je smanjena (Duke, 1990.). Rotenone je supstacija koju sadr~e brojne biljke, tj. viae od 60 biljnih vrsta. Jako je otrovan za ribe, svinje i joa neke hladnokrvne ~ivotinje. Ima kratkotrajno djelovanje. Djeluje na brojne vrste insekata, posebice na gusjenice i tvrdokrilce. Ima iritantno djelovanje na ljudsku ko~u. Jako je opasan i otrovan kad se unese u organizam disanjem (Duke, 1990.). Ryania je ~elu ani insekticid osrednje otrovnosti na toplokrvne organizme izoliran iz stabljike i korijena ju~noameri ke grmolike biljke Ryania speciosa. U usporedbi s brojnim biljnim insekticidima, ryania ima dulje rezidualno djelovanje na insekte (Duke, 1990.). Sabadilla je izolirana iz sjemena meksi ke biljne vrste Schoenocaulon officinale iz porodice ljiljana. To je kontaktni otrov airokog spektra djelovanja. Takoer to je i umjereni ~elu ani otrov. Posebno je djelotvoran na biljne stjenice. Na zraku i sun evom svjetlu brzo se razgrauje tako da nema rezidualno djelovanje. Sabadilla je jako toksi na na p ele dok istovremeno to je jedan od biljnih insekticida koji su najmanje otrovni za ljude (Duke, 1990.). Tablica 1. Uporaba botani kih insekticida  sa~eti pregled Table 1. The use of botanicals  a brief overview Insekticid InsecticideNaj eaa uporaba The most often usePiretrini PyrethrumGusjenice leptira Diaphnia nitidalis, lisne uai, cikade, crveni pauk, biljne stjenice, gusjenice kupusng bijelca, brojni nametnici u javnom zdravstvu Pickleworms, aphids, leafhoppers, spider mites, harlequin bugs, cabbage worms, numerous pests in Public Health/Communal HygieneNeemBrojni biljni tetnici, osobito gusjenice leptira Numerous pests in the agriculture, especially cutworms, armyworms, sodworms caterpillars RotenoneCikade, lisne ui, kornjai tetnici krumpira, lisne stjenice, gusjenice leptira Blissus ni, crveni pauk, mravi, tetnici drva Leafhoppers, aphids, Spittlebugs, aphids, potato beetles, harlequin bugs, chinch bugs, spider mites, carpenter ants RyaniaJabu ni savija , japanski hrust, lisne uai na krumpiru, trips luka, gusjenice atetnici klasa kukuruza, gusjenice dudovog prelca Codling moths, Japanese beetles, squash bugs, potato aphids, onion thrips, corn earworms, silkwormSabadillaSkakavci, jabu ni savija , razli ite gusjenice, sovice, lisne uai, gusjenice Trichoplusia ni, lisne stjenice, atetnike iz porodice Meloide koji ubodom izazivaju plikove na ko~i zbog kantaridina Grasshoppers, codling moths, moths, armyworms, aphids, cabbage loopers, blister beetles (Meloide), squash bugs, harlequin bugsNikotin NicotineLisne uai, trips, brojne gusjenice Aphids, thrips, caterpillarsDanas se u svijetu obavljaju istra~ivanja s brojnim biljnim insekticidima jer se smatra da ta grupa pesticida, zbog svojih prihvatljivih ekoloakih i toksikoloakih svojstava ima odreenu blisku budunost (Rajendran i Sriranjini, 1998.). Pregledni rad o brojnim istra~ivanjima biljnih insekticida objavili su izmeu ostalih i hrvatski stru njaci Kalinovi i Rozman (1999.), Kalinovi i Rozman (2004.) te Koruni i Rozman (2008.). U pojedinim zemljama, primjerice SAD, pojedine prirodne biljne komponente su izuzete od toksikoloakih istra~ivanja i izlaganja toksikoloakih podataka. Na tr~iatu se nalaze formulacije za koje nije bila potrebna registracija USA Environmetyal Protection Agency (EPA), na primjer nekoliko formulacija pod imenon EcoPlant na osnovi piretrina i biljnih ulja (aerosoli). Pojedine formulacije, isto tako na osnovi piretrina i biljnih ulja, pod imenom EcoPCO registrirane su od strane EPA za uporabu u javnom zdravstvu i komunalnoj higijeni (aerosoli, koncentrat za emulziju - EC, formulacije u obliku praha, koncentrat za suspenziju, tj. mo ivi prah - WP) katkad s dodatkom borne kiseline1 za suzbijanje puzajuih i leteih insekta, stjenica, buha te viae vrsta ateto inja u vrtovima i na travnjacima (DeAngelis, 2006). Isto tako jedan biljni monoterpenoid, mentol, registriran je za suzbijanje grinje Acarapis woodi (Rennie) koja parazitira traheje p ela (Ellis i Baxendale, 1997.). Na intrenetskim web stranicama nalaze se brojne informacije i upute (recepti) o uspjeanoj i sigurnoj uporabi biljnih insekticida pripremljenih u kunoj radinosti (ekst "$@B  ""<%>%&ĸĬ~r~d~\QQQh&9h+fCJaJh&9h R5h&9h R56CJaJh&9h+f6CJaJh&9h R6CJaJh&9h R56h&9h R5CJaJh&9h6CJaJh&9hr6CJaJh&9h R6CJaJh&9hCJH*aJh&9hCJaJh&9h R0J CJaJh&9h RCJaJh&9hCJH*aJ"@ ,`$&'(0++|5$<7$8$H$`a$gd R $<`a$gd R$p0^p`0a$gd R$<^`a$gd R$^a$gd R $a$gd R $<a$gd R&&&&&'((0++R--,.P. 1,1F1`1f1111448 8> ?V?v?@@ABG>GH*H>HhHIIxJzJL:N˼ˬˬˬˬˬ˼ˬ˼ˡ˼ˑ˼˼˼ˁ˼rh&9h RCJaJmHsHh&9h RCJH*aJmHsHh&9h R5CJaJmHsHh&9h RmHsHh&9h R6CJaJmHsHh&9h+fCJaJmHsHh&9h RCJaJmHsHh&9h R5mHsHh&9h RCJaJh&9h RCJaJmH sH +|5F>V?v?A>HbJL:N@SVY^b&dgikoo $a$gd R$<[$\$`a$gd R <`gd R $<`a$gd R $a$gd R $<`a$gd R:NNNO&ODOOO$P&PPQ*QT@TpWWWWWX_0`a bb`b&dNd fgоྮ}m}m]h&9h RCJ\aJmHsHh&9h RCJ\aJmHsH"h&9h R5CJ\aJmHsHh&9h+fCJaJmHsHh&9h+fCJ]aJmHsHh&9h RCJ]aJmHsH"h&9h R6CJ]aJmHsHh&9h R6CJaJmHsHh&9h RCJaJmHsHh&9h R5CJaJmHsHggg.hiitjjkkl6lbllllooo\pp||bd&,ߓߓ|p|e|X|e|e|h&9h+f0J CJaJh&9h+fCJaJh&9h R5CJaJh&9h RCJaJh&9h1i6CJaJh&9h1iCJaJmHsHh&9ht6CJ\aJh&9htCJ\aJmHsHh&9h RCJ\aJmHsHh&9h+fCJaJmHsHh&9h RCJaJmHsH"h&9h R5CJ\aJmHsHo\prpppppLzkd$$Ifl0oX t0644 la$<$Ifa$gd R$<x$Ifa$gd R$x$Ifa$gd R $<xa$gd Rppprrrrr&sqzkd$$Ifl0oX t0644 la$<$If[$\$a$gd R&s's0ssHtqqq$<$If[$\$a$gd Rzkd@$$Ifl0oX t0644 laHtJtXtXuvqqq$<$If[$\$a$gd Rzkd$$Ifl0oX t0644 lav v4vwxqqq$<$If[$\$a$gd Rzkdd$$Ifl0oX t0644 laxxxx yZyqqqq$<$If[$\$a$gd Rzkd$$Ifl0oX t0644 laZy\y|zTr```Q>$<[$\$`a$gd R$[$\$a$gd R$<7$8$H$`a$gd R$7$8$H$`a$gd Rzkd$$Ifl0oX t0644 la*Tt,N<>j̩nЪīŹwk\Lh&9h3CJ\aJmHsHh&9h RCJaJmHsHh&9h R5mHsH"h&9h R5CJ\aJmHsHh&9h RCJ\aJmHsH"h&9h R6CJ\aJmHsHh&9h R5CJ\aJh&9h RCJ\aJh&9h R6CJ\aJh&9h3CJaJh&9h R5Uh&9h RCJaJh&9h R6CJaJrakti i dijelovi eanjaka, bibera, tagetesa i brojni drugi). Sve to pokazuje da danas uporaba biljnih insekticida nalazi svoje mjesto i sve airu uporabu u suzbijanju brojnih nametnika ovjeka, ~ivotinja i bilja. Prednosti biljnih insekticida Prednosti uporabe biljnih insekticida su vrlo zna ajne. Brza razgradnja. Biljni insekticidi se razgrauju veoma brzo pod utjecajem dnevnog i sun evog svjetla, vlage i djelovanjem oborina (kiaa). Manje su postojani pa zbog toga imaju manji negativni utjecaj na korisne i neciljane organizme. Brzo djelovanje. Biljni insekticidi u pravilu ubijaju insekte vrlo brzo ili pak sprije avaju njihovu prehranu neposredno nakon primjene. Niska toksi nost za toplokrvne organizme. Veina biljnih insekticida ima nisku toksi nost kad se unose u organizam putem usta (oralna toksi nost) i openito nisu ili su veoma malo toksi ni za toplokrvne organizme i p ele. Selektivnost. Zbog svoje relativno kratkotrajne djelotvornosti, veina biljnih insekticida je znatno manje atetna za korisne organizme u usporedbi s brojnim sintetskim insekticidima. Minimalni utjecaj na biljke. Brojni biljni insekticidi nisu atetni za biljke (nisu ili su malo fitotoksi ni) kad se primjenjuju sukladno uputama. Nedostaci biljnih insekticida Kao i svaka druga grupa insekticida i biljni insekticidi imaju svoje nedostatke. Brza razgradnja. Brza razgradnja biljnih insekticida, premda povoljna sa stajaliata zaatite okoliaa i ljudskog zdravlja, esto zahtijeva njihovu eau primjenu. Toksi nost. Premda se smatra da su u pravilu znatno manje toksi ni u usporedbi s sintetskim insekticidima, pojedini biljni insekticidi kao nikotin i rotenon su otrovniji na ovjeka i ribe u usporedbi s nekim sintetskim insekticidima. Cijena i dostupnost. Botani ki insekticidi su u pravilu skuplji od sintetskih insekticida, brojni nisu komercijalno dostupni zbog mnogih razloga uklju ujui i standardizaciju proizvodnje. Nedostatak podataka o dugotrajnoj djelotvornosti. Nema podataka o dugotrajnoj djelotvornosti biljnih insekticida. Kriteriji za uporabu biljaka s insekticidnim svojstvima Postoje brojni radovi i knjige koje daju popis biljaka s insekticidnim svojstvima. Tako Heal et al. (1950.) navodi listu od oko 2.500 biljnih vrsta s insekticidnim svojstvima. Prakash i Rao (1997.) nabrajaju 866 biljnih vrsta o kojima postoje objavljeni radovi o njihovom toksi nom djelovanju na insekte, grinje, pu~eve i nematode. Meutim, treba naglasiti da osim spoznaje o insekticidnim svojstvima biljke, posebno je va~na analiza tih insekticidnih biljnih supstancija na okolia i zdravlje ovjeka. Isto tako nije uputno preporu ivati koriatenje biljne vrste za insekticidnu upotrebu i time izazvati uniatenje vrste ili pak preporu ivati biljne vrste koje se veoma rijetko nalaze u prirodi ili pak ako se utvrdi da stablo neke vrste ima insekticidna svojsta pa da se po inje s uniatavanjem te vrste. Smatramo da prilikom odabira prikladne biljne vrste za koju je utvreno da posjeduje insekticide supstancije, strogo treba voditi ra una da ne dolazi do degradacije ekosistema. Stoga, mislimo da su idealna svojstva odabrane biljne vrste slijedea: treba biti airoko rasprostranjena i u velikom broju u prirodi prete~no treba koristiti listove, cvjetove i plodove, zna i dijelove biljke koji se obnavljaju, a ako se koristi korijen tad to treba biti korijen jednogodianje biljke ako se koriste dijelovi viaegodianjih biljaka strogo paziti da se ne uniati biljka (treba izbjegavati koriatenje korijena viaegodianje biljke) odabrana biljka bi trebala zahtijevati malenu povrainu za uzgoj, malu potrebu za obradom i odr~avanjem tijekom vegetacije, malo vode i malo gnojiva dobro je da odabrana biljka ima upotrebu i u drugim podru jima kao ato je to zdravstvo, farmaceutska industrija, hrana itd. dobro je ako biljka nema visoku ekonomsku vrijednost aktivna supstancija biljke bi trebala biti djelotvorna kod ni~ih koncentracija. Pregled pojedinih biljnih vrsta s insekticidnim svojstvima i njihove aktivne supstancije Pregled je sastavljen na osnovi podataka koje navode autori Prakash i Rao (1997.) u knjizi  Botanical Pesticides in the Agriculture . Od brojnih biljka koje navode autori u svojoj knjizi, odabrali smo biljke koje prete~ito rastu u umjerenom klimatu i za koje postoje objavljeni radovi o njihovoj djelotvornosti na insekte. Odabrane su jednogodianje biljke i mali grmovi dok se drvee i veliki grmovi ne nalaze u Tablici 2. Tablica 2. Sa~eti pregled pojedinih biljnih vrsta s insekticidnim svojstvima (prema Prakash i Rao, 1997.) Table 2. Brief overview of botanicals selected from the book Prakash and Rao (1997) Biljna vrsta Plant speciesAktivne supstancije (originalni engleski naziv) Active supstancesDjelotvornost na skladiane insekte Effective against stored grain insect pestsAcorus calamus Linn. (Araceae)- Methyl eugenol (3,4-dimethoxyallylbenzene) - -asarone (Z)-2,4,5-trimethoxypropenyl) - Acoragermacrone ((E,E)-10-isopropyl-3,7-dimethyl-2,6-cyclodecadien-1-one) - Asarylaldehyde (2,4,5-trimethoxybenzaldehyde)Rhyzopertha dominica, Latheticus oryzae, Tribolium castaneum, Trogoderma spp., Calosobruschus spp., Sitotroga cerealella i brojni drugi / and many othersAgeratum conyzoides Linn. (Asteraceae)- Precocene I (7-methoxy-2,2-dimethyl-2H-1-benzopyran - Precocene II (6,7-dimethoxy-2,2-dimethyl-2H-1-benzopyran)Sitophilus spp.Allium cepa Linn. (Amaryllidaceae)1-3 diphenyl thioureaCalosobruchus spp., Corcyra cephalonica, S. cerealellaAllium sativum Linn. (Amaryllidaceae)- 1-3 diphenyl thiourea - allitin (a mixture of diallyl-di and trisulphides)Trogoderma spp., R. dominica, Calosobruchus spp., S. oryzae, S. cerealellaLaurus nobilis Linn. (Lauraceae)Benzeldehyde Piperidine Geranion Methyl euginol Phenyl propanoid Alpha-pinene Terpinen 4-ol 1,8-Cineole -Pinene LimoneneBrojni vrste atetnika skladiata Many pests species of stored productsLinum usitatissimum Linn. (Linnaceae)linolenic acid acetic acid oleic acid stearic acid palmitic acidCalosobruchus spp. S. oryzae Tablica 2. Sa~eti pregled pojedinih biljnih vrsta s insekticidnim svojstvima (prema Prakash i Rao, 1997.) - nastavak Table 2. Brief overview of botanicals selected from the book Prakash and Rao (1997) - continued Biljna vrsta Plant speciesAktivne supstancije (originalni engleski naziv) Active supstancesDjelotvornost na skladiane insekte Effective against stored grain insect pestsLycopersicum esculentum Mill. (Solanaceae)2-tridecanone Inhibicija ovipozicije i repelentnost Inhibition of oviposition and repellencyPolygonum hydropiper Linn. (Polygonaceae)(-(-polygodial) Repelentnost S. oryzae Repellence against S. oryzaeRicinus communis Linn. (Euphorbiaceae)ricinin Calosobruchus spp. Sitophilus spp.Sesamum indicum Linn. (Pedaliaceae) sesamin sasamolin oleic acid linoleic acidsR. dominica S. oryzae Calosobruchus spp.Tagetes patula Linn. (Asteraceae) - (5-(3-buten-1-ynyl-2,2 bithyenyl (PA) - -terthienyl PB)R. dominica T. castaneum Ove biljke, a i neke druge (Lavandula, Taraxacum itd.), rastu ili mogu rasti u umjerenom klimatu i mogle bi biti vrijedan izvor za ekstrakciju supstancija s insekticidnim svojstvima. Osim ovih nekoliko primjera navedenih u Tablici 2. hrvatski autori objavili su nekoliko preglednih radova o insekticidnom djelovanju biljnih dijelova, biljnih ekstrakata, posebno eteri nih ulja (Kalinovi i Rozman, 1999.; Kalinovi i Rozman, 2004.; Koruni i Rozman, 2008.). Analizom brojnih radova vidljivo je da je u mnogim slu ajevima raeno s biljkama koje i ne bi trebalo preporu ivati da se koriste kao izvor biljnog insekticida jer ne udovoljavaju zahtjevima koje smo naveli u kriterijima za selekciju biljaka s insekticidnim svojstvima. Budunost Brojni razlozi su poveali interes znanstvenika i industrije pesticide za biljne insekticide. Posebice na taj interes su utjecali veliki troakovi za otkrivanje, istra~ivanje, registraciju, ponovnu registraciju i uvoenje u praksu novih sintetskih insekticida baziranih na novim kemijskim spojevima, znatno poveana zabrinutost o utjecaju sintetskih insekticida na zdravlje i prirodu, velika ovisnost moderne poljoprivrede, javnoga zdravstva i komunalne higijene o uporabi pesticida. Stoga se vjeruje da e se ubrzo znatno viae vremena i sredstava ulagati u razvoj tehnologije ekstrakcije insekticidnih supstancija iz biljaka. Premda su pojedini razlozi poput kompleksnosti biljnog ekstrakta (prisutnost brojnih drugih supstancija zajedno s djelotvornim supstancijama), ograni ene stabilnosti u prirodi, relativno kratkotrajne i niske djelotvornosti na nametnike i potrebe za uporabom viaih doza ili koncentracija (cijena koatanja) pomalo obeshrabrujui, interest za biljnim insekticidima raste. Vjeruje se da e ubrzani razvoj kemijske tehnologije i biotehnologije ubrzati, pojeftiniti i standardizirati biljne pesticide te time omoguiti pojavu njihovog veeg broja na tr~iatu. Literatura Bell B. M., Morris J., 2008.  Safe insecticides now first in poisoning. http://www.publicintegrity.org/investigations/pesticides/pages/introduction/ DeAngelis J., 2006. Plant-based (botanical) pesticides. http://www.livingwithbugs.com/botanical_insecticide.html Duke S. O., 1990. Natural Pesticides from Plants. In: J. Janick and J. E Simon (eds), Advances in new crops. Timber Press, Portland, Oregon. 511-517 Ellis M. D., Baxendale F. P., 1997. Toxicity of seven monoterpenoids to tracheal mites (Acari: Tarsonemidae) and their honey bee (Hymenoptera: Apidae) hosts when applied as fumigants. J. Econ. Entomol. 90: 1087-1091 Etoxnet - Extension Toxicology Network, 1994. Pyrethrins http://pmep.cce.cornell.edu/profiles/extoxnet/pyrethrins-ziram/pyrethrins-ext.html Etoxnet - Extension Toxicology Network, 1955. Azadirachtin http://pmep.cce.cornell.edu/profiles/extoxnet/24d-captan/azadirachtin-ext.html Gahukar R. T., 1995. Neem in plant protection. Publisher Mrs. Kunnudini K. Yawakar, Agri_Horticultural Publishinmg House, Nagpur, India. 165 pages Grupa autora, 1995. Pyrethrun flowers  Production, Chemistry, Toxicology and Uses. Edited by Cassida J.E., and Quistad G.B. Publisher New York, Oxford , Oxford University Press, New York, USA. 349 pages Heal R., Rogers E., Wallacey R. T., Starnes O., 1950. A survey of plants for insecticidal activity. Lloydia, 13(2): 89-162 Isman M. B. 1997. Neem and Other Botanical Insecticides: Barriers to Commercialization. Phytoparasitica 25 (4):339-344 Kalinovi I., Rozman V., 1999. Tradicionalni pesticidi biljnog podrijetla. Zbornik radova seminara ZUPP 1999., Crikvenica. KORUNI d.o.o. Zagreb, str.: 161-172 Kalinovi I., Rozman, V., 2004. Biljni insekticidi  stvarnost ili joa uvijek budunost. Zbornik radova seminara DDD i ZUPP 2004., Rovinj. KORUNI d.o.o. Zagreb, str.: 43-51 Kalinovi I., Koruni Z., Rozman V., Liaka A., 2011. Djelotvornost dijatomejske zemlje i piretrina. Poljoprivreda 17 (2):13-17 Koruni Z., 2004. Noviji insekticidi u uporabi i istra~ivanju. Zbornik radova seminara DDD i ZUPP 2004., Rovinj. KORUNI d.o.o. Zagreb, str.: 35-42 Koruni Z., Rozman V., Kalinovi I., 2008. The potential use of natural essential oils in the fumigation of stored agricultural products. In Proceedings of the 8th International Conference on Controlled Atmosphere and Fumigation in stored products. Edited by Guao Daolin et al.. Chengdu, China. Publisher Sichuan Publishing Group, Sichuan Publishing House of Science and Technology. 511-519 Prakash A., Rao. J., 1997. Botanical Pesticides in Agriculture. CRC, Lewis publishers, Boca Raton, New York, London, Tokyo. 461 pages Prakash A., Rao J., 1997. Botanical pesticides in agriculture. Publisher CRC Press, Inc. Boca Raton, Florida, USA. 461 pages Rajendran S., Sriranjini V., 2008. Plant products as fumigants for stored-product insect control. Journal of Stored Products Research 44: 126 135 1Zlatko Koruni* 2Vlatka Rozman 1Diatom Research and Consulting Inc., 14 Tidefall Dr. Toronto, ON, M1W 1J2, Canada 2Faculty of Agriculture in Osijek, Kralja Petra Sva ia 1d, 31000 Osijek, Croatia Botanical insecticides Abstract During the past few decades application of synthetic pesticides to control agricultural pests has been a standard practice. However, with the growing evidence regarding detrimental effects of many of the conventional pesticides on health and environment, require for safer means of pest management has become very crucial. Botanical insecticides possess a spectrum of properties including insecticidal activity, repellence to pests, antifeedancy, insect growth regulation, toxicity to nematodes, mites, snail and slugs and other pests of the agricultural importance. Also they possess antifungal, antiviral, and antibacterial properties against pathogens. Toxicity to other organisms is variable, although as a group, they tend to be less toxic to mammals (with the exception of nicotine and rotenone) than non-botanicals. The use of botanical pesticides is now emerging as one of prime means to protect crops and their products and the environment from pesticide pollution, which is a global problem. When extracted from plants, these chemicals are referred to collectively as  botanicals . Generally, botanicals degrade more rapidly than most conventional (synthetic) pesticides, and so are considered relatively environmentally benign and less likely to kill beneficial insects and mites than insecticides with longer residual activity. Since most of them generally degrade within a few days, and sometimes within a few hours, these insecticides must be applied more often. More frequent application, plus higher costs of production usually makes botanicals more expensive to use than synthetic insecticides. In spite of the wide recognition that many plants posses insecticidal properties, only a handful of pest control products directly obtained from plants (pyrethrum, neem, rotenone, derris, quassia, tomato leaf extract, etc.) are in use because the commercialization of new botanicals can be hindered by a number of issues. Key words: plant insecticides, insecticidal properties, current status, advantages, disadvantages, future use. * e-mail adresa: zkorunic@rogers.com 1 Sukladno Pravilniku o popisu postojeih aktivnih tvari koje nisu dopuatene u biocidnim pripravcima (Narodne novine br. 28/09) borna kiselina je morala biti povuena s tr~iata Europske unije, ali Republike Hrvatske najkasnije do 21. kolovoza 2009. godine kao vrsta biocidnog pripravka 18 - Insekticidi, akaricidi i proizvodi za suzbijanje drugih lankono~aca. * e-mail address: zkorunic@rogers.com     T,>j̩nPVt  & F<gd R <`gd R $a$gd R$[$\$a$gd R$<[$\$`a$gd R^P \ RNv|vҷ~ocXcLh&9h R5CJaJh&9h RCJaJh&9h R5CJaJh&9h RCJaJmH sH h&9hCJaJmHsHh&9h RmHsHh&9h3CJaJmHsHh&9h R6CJaJmHsHh&9h RCJaJmHsHh&9ht5mHsHh&9h R5mHsHh&9h RCJ\aJmHsH"h&9h R6CJ\aJmHsHRv8Tv$<$Ifa$gd R$$Ifa$gd R0<x^`0gd R<gd <`gd R $a$gd R $a$gd R  & F<gd R vxd\mbbbbbb <$Ifgd Rkd$$IfTlFo 2 t06    44 laTvx\$LXrBFb@z| 4ͽܢܢܢ܉~h&9h3CJaJh&9h R0JCJaJh&9h R6CJaJh&9h R6CJaJh&9h RCJaJmHsHh&9h R6CJaJmHsHh&9h RCJaJmHsHh&9h RCJaJh&9h R6CJ]aJh&9h RCJaJ1LmbbbW <$Ifgd R <$Ifgd Rkd$$IfTlFo 2 t06    44 laT,Xmbbb <$Ifgd Rkd$$IfTlFo 2 t06    44 laTDDmbbbb <$Ifgd Rkdd$$IfTlFo 2 t06    44 laTDF $@Xjmbbbbbbbbbb <$Ifgd Rkd$$IfTlFo 2 t06    44 laT j| XvbTTTTT$<$Ifa$gd Rkd$$IfTlFo 2 t06    44 laT <$Ifgd R _P?0<x^`0gd R0<^`0gd Rkd$$IfTlFo 2 t06    44 laT$<$Ifa$gd R"XL2Z2r&(>@\^ּvgh&9h RCJaJmHsHh&9h R6CJaJmHsHh&9h RCJPJaJh&9h R6CJ]aJh&9h R5CJaJh&9h3CJaJmH sH h&9h RCJaJmH sH h&9h3CJaJh&9h RCJaJ h&9h Rh&9h RCJaJh&9h R6CJaJ(Z~tQF <$Ifgd RkdL $$IfTlFo 2 t06    44 laT$<$Ifa$gd R$$Ifa$gd Rt02bkd $$IfTlFo 2 t06    44 laT <$Ifgd R `prmbbbb <$Ifgd Rkd $$IfTlFo 2 t06    44 laT(@^vmbbbbbbbbb <$Ifgd Rkd $$IfTlFo 2 t06    44 laT Lrmbbbbb <$Ifgd RkdB $$IfTlFo 2 t06    44 laTr XZn6nD@|tŽݱݖݖݖ݋|m|m|ah&9h RCJH*aJh&9h3CJaJmHsHh&9h RCJaJmHsHh&9h+fCJaJh&9h RCJ\aJh&9h RCJaJmHsHh&9h R5mHsHh&9h R5h&9h R5CJaJh&9h R6CJaJh&9h RCJaJh&9h RCJaJh&9h R6CJaJ!ZnmbWK=K $<`a$gd R $a$gd R <`gd R `gd Rkd $$IfTlFo 2 t06    44 laT\6x:HTN$0<7$8$H$^`0a$gd R $^a$gd R $<a$gd R$0^`0a$gd R$0<^`0a$gd RNrZ,> ^ <X$L^`La$gd+fgd R $`a$gd R $<`a$gd R $a$gd R $<a$gdr $<a$gd R$0<7$8$H$^`0a$gd RtvZ\,<^ r :<>@ĸ~rf`\TI<h+fh30J mHsHh-|h3mHsHh3mHsHh3 h30J h&9hq56CJaJh&9h R6CJaJh&9h R56CJaJh&9h R5CJaJh&9h R5h&9hr6CJaJh&9hrCJH*aJh&9h R6CJaJh&9hCJH*aJh&9hCJaJh&9h R0J CJaJh&9h RCJaJh&9hCJH*aJ   "$68NR`bnptx "$46JLPZj̹̹̹̹̹̹̹̹̹̹̹̹̹̹ەەەەh3CJaJmHsHh3CJaJh3B*CJaJmHphsHh3B*CJaJph%h+fh3B*CJaJmHphsHh+fh3B*CJaJphh+fh3CJaJmHsHh+fh3CJaJh+fh3mHsH6jx,.:>LNTVXZ\ȹxmiaiaiaiaijh9Uh9h-|h3mHsHh3mHsHh3 h30J h+fh3CJ\aJmHsHh+fh3CJ\aJ%h+fh36CJ\]aJmHsHh3CJ\]aJmHsH"h+fh3CJ\]aJmHsHh3CJaJmHsHh+fh3CJaJh+fh3CJaJmHsH& $`a$gd R h&9hq56CJaJ6&P"1h:p R& _7!n"#$% $$If!vh5X5#vX#v:V l t065X5/ $$If!vh5X5#vX#v:V l t065X5/ $$If!vh5X5#vX#v:V l t065X5$$If!vh5X5#vX#v:V l t065X5$$If!vh5X5#vX#v:V l t065X5$$If!vh5X5#vX#v:V l t065X5$$If!vh5X5#vX#v:V l t065X5$$If!vh5 525#v #v2#v:V l t065 525/  / T$$If!vh5 525#v #v2#v:V l t065 525/ / T$$If!vh5 525#v #v2#v:V l t065 525/ T$$If!vh5 525#v #v2#v:V l t065 525/ T$$If!vh5 525#v #v2#v:V l t065 525/ T$$If!vh5 525#v #v2#v:V l t065 525/ T$$If!vh5 525#v #v2#v:V l t065 525/ T$$If!vh5 525#v #v2#v:V l t065 525/  / T$$If!vh5 525#v #v2#v:V l t065 525/ T$$If!vh5 525#v #v2#v:V l t065 525/ T$$If!vh5 525#v #v2#v:V l t065 525/ T$$If!vh5 525#v #v2#v:V l t065 525/ T$$If!vh5 525#v #v2#v:V l t065 525/ T^# 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@  RNormalCJ_HaJmH sH tH :@: q5 Heading 1$@&5\DA`D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k (No List RR q5Heading 1 Char5CJ\_HaJmH sH tH DCD q5Body Text Indent h^h4B@4 q5 Body Text$a$L!L q5Body Text CharCJ_HaJmH sH tH 4 24 q5Footer  !FAF q5 Footer CharCJ_HaJmH sH tH H`RH q5 No SpacingCJ_HaJmH sH tH RRbR q5Body Text Indent 2hdx^h^q^ q5Body Text Indent 2 CharCJ_HaJmH sH tH B^@B q5 Normal (Web)dd[$\$$O$ q5id23334U4 q5 Hyperlink >*phLL q5 body_head1 5;CJOJQJ\^JaJo(*W* q5Strong5\44 q5Header  H$FF q5 Header CharCJ_HaJmH sH tH >@> q5 Footnote TextCJaJ@&@@ q5Footnote ReferenceH*HH q5 Balloon Text!CJOJQJ^JaJ@"@ +f Char "dCJOJQJaJPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] {?o+z%+z F &:NgvtjBDFGO|5op&sHtvxZyTvDjtNCEHIJKLMN8@0(  B S  ?/Yb,YbL_Ybd/YbYbZblZb,Zbd"Zb$"Zb"Zb"Zbd"Zb$"Zb" ZbD Zb Zb Zb ZbDZbZbZbZb< Zb| Zb Zb ZbZb\#Zb#Zb<Zb|ZbZbZb<Zb|ZbZb Zb<!Zb|"Zb#Zb$Zb<%Zb|&Zb'Zb(Zb<)Zb|FV_cV5W5W\\eee/h/h7hhhhhhhhijjj~m~mmmmEnQn[ncncnnnnnoooo,z      !"#$%&')(*+,-.U]ajV=W=W\\eee5h,,*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PostalCode //.-,.*)*)*)*.*-.*)-..*-)*.*)-*.-..*.*-)/.-,IQs )*58BCJKUVZ^hioqxz~   '*1289>?FGHIQR\^deqt{ !#,-8:?@FGOPUVbcmo|}  !"'(24=>?@LMWYbceflmvwyz  !()2389<=ABIJOPX[bchjqr{} !'(15?@FGKLPQWXfgpqstvw|}!"/0237>ABCDHIMNTU\]hjpqst{~   !&)02;=ACJLQSZ\efilopwx~       + , 2 = ? E N O U V ^ _ d e j k m n u w ~         # $ - . 5 6 ? @ K O W X c d m n p q { |      " # $ % . / 6 7 : ; ? @ G I P Q Z [ a b d e l m v w           ' ( - . 7 8 @ A G H P R W Y ` h n p s t        $ % , - 2 3 7 8 > ? I J U W [ _ a b m n z { } ~  $%02349:<=CDFGOP\^efrsvw|} ,67>?CDLMTU`cjklouv{ $%./6;BCJLTUVWgip{!")*15@AMNVWYZ^_ehrslm!noW X z!|! $ $)$*$~$$%%'%(%''('9):)@)A)I)J)j)k)n)x)y)))).,/,,,-------|.~.//001111111123y3z33333355K5U5V5a5b5c5s555555555555666666 6!6$6&6,6.6465696;6A6B6J6L6U6V6]6^6e6g6m6n6w6z6666 7777777'7)70717:7;7B7777777777777777777777777888 8 88888 8!8%88888888888888888888888888899 99999"9f9l999999999999999999999999999999:: : ::::: :!:':(:1:2:9:::<:=:A:B:F:G:R::::::::::::::;;;0;7;8;A;B;N;Q;X;Y;`;a;n;o;r;v;|;};;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<<!<(<)<7<8<?<@<K<L<T<U<W<X<^<_<f<g<h<i<q<r<|<}<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<== =======%=&=(=)=6=7=C=D=E=F=O=P=]=^=f=k=r=v=|=}========================>>>>>>>>>#>$>%>&>->.>2>4><>?>G>H>S>U>Y>Z>^>_>a>b>h>i>r>s>t>u>|>}>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?????#?$?)?+?5?6?8?9?C?E?G?I?O?P?T?[?a?d?l?}???????????????????????????????????@@@ @@@@@#@%@+@-@8@<@>@?@I@J@P@Q@Y@Z@_@a@g@i@m@n@x@y@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAAAA#A$A1A4A:A;ADAFAOAPAQARAZA[AcAeAkAmAuAvAwAxA~AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABB B BBBBBBB'B(B/B0B;B^?^W^X^i^q^r^y^z^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^_ _ ____'_(_,_-_0_1_7_:_E_F_H_I_R_S_Z_]_j_k_u_w___________________________________`` ` ````` `"`.`0`<`>`E`F`R`S`T`U`]```f`g`l`m`w`x````````````````````````````````aaaaaaa&a(a/a0a9a:a;ayFyGyLyPyQyRy[y\ydyeyoysyuyvywyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzzzz z z,z !r233333C5s55555 77778899::GINI6RRRYStSSST%TTTUU,VvVVV!WWWXPXvXXXYYY ZYZZZ[S[[$\H\\\Hh\hklDlglSooooooooIpgxhxzzz z z"z#z%z&z(z,z !q233333GINIRRlloooooooIpgxzzz z z"z#z%z&z(z,z WOV"{bW,X@X@XHXJXNXPX@XTXXX\XbXdXlXpX@XtXvXxXzX|X@XXXUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial] AdvEPSTIMArial Unicode MS5. *aTahoma?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1+-Gpf =pf =n24d+x+x3qHX ?q52!xxZlatko Koruni*Javorka CHANGE_ME1@         Oh+'0h  $ 0 <HPX`Zlatko Koruni*Javorka Normal.dotm CHANGE_ME17Microsoft Office Word@+"@:]>@:_ pf՜.+,0$ hp|  HP=+x Zlatko Koruni*Zlatko Koruni* TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry Fd Data 1TableWordDocument8FSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q