Pregled bibliografske jedinice broj: 57511
Socijalna politika Republike Hrvatske na prijelomu stoljeća
Socijalna politika Republike Hrvatske na prijelomu stoljeća // Strategija razvoja skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj / Pokrajčić, M. ; Havelka, M. ; Balaband, A. ; Bužan Mastela, V. (ur.).
Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, 1999. str. 227-238 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 57511 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Socijalna politika Republike Hrvatske na prijelomu stoljeća
(Social Policy of the Republic Croatia on the Eve of the Centuries)
Autori
Zrinščak, Siniša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Strategija razvoja skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj
/ Pokrajčić, M. ; Havelka, M. ; Balaband, A. ; Bužan Mastela, V. - Zagreb : Vlada Republike Hrvatske, 1999, 227-238
Skup
Strategije razvoja skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 22.09.1999. - 24.09.1999
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
socijalna sigurnost; socijalna država; socijalni razvoj; postkomunizam; Hrvatska
(social security;welfare state; social development; post-communism; Croatia)
Sažetak
U ovom se radu problem socijalne sigurnosti starijih osoba analizira unutar općih promjena i tendencija u socijalnoj politici u svijetu i u Hrvatskoj. Prikaz svjetskih tendencija polazi od uvjeta nastanka suvremenih socijalnih država nakon Drugog svjetskog rata te opisa društvenih i gospodarskih promjena koje vrše pritisak k prilagodbama različitih socijalnih modela. Prikaz hrvatske situacije situira se unutar sljedećih analitičkih koordinati: pomirenje gospodarske i socijalne politike, povjerenje, uloga države, uloga privatizacije, uloga sustava naknada i uloga socijalnog partnerstva. Njima se problematizira društveni i socijalni razvoj Hrvatske nakon 1990. godine te se pokazuju drugačije mogućnosti razvoja. Na kraju rada se posebna pozornost posvećuje iskustvima i mogućnostima mirovinskih reformi, kao najvažnijem vidu socijalne sigurnosti starijih osoba. Iskustva drugih zemalja pokazuju da su sve zemlje suočene s potrebom mirovinskih reformi, ali da većina europskih zemalja i dalje vjeruje javnim mirovinskim sustavima te da planovi djelomične privatizacije mirovinskih sustava nose sa sobom mnoge nedoumice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
