Naslov
Patološke promjene bubrežnih arterija u bolesnika s karcinomom bubrežnih stanica
(Pathological changes of renal arteries in patients with renal cell carcinoma)

Autori
Tomić, Karla

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakulte

Mjesto
Zagreb

Datum
27.02

Godina
2008

Stranica
120

Mentor
Krušlin, Božo

Ključne riječi
karcinom bubrežnih stanica; fibromuskularna displazija; bubrežne arterije; nekroza
(renal cell carcinoma; fibromuscular dysplasia; renal arteries; necrosis)

Sažetak
Nekroza tumorskog tkiva u karcinomu bubrežnih stanica predstavlja loš prognostički faktor, a sam mehanizam nastanka nekroze nije dovoljno razjašnjen. Prethodnim istraživanjem utvrdili smo visoku učestalost fibromuskularne displazije u bolesnika s karcinomom bubrežnih stanica, a u ovom istraživanju postavljeni su sljedeći ciljevi: 1. Odrediti učestalost i vrstu promjena na bubrežnim arterijama u bolesnika s primarnim karcinomom bubrežnih stanica te ih usporediti s promjenama na bubrežnim arterijama u bolesnika s netumorskim bolestima bubrega i kontrolnom skupinom. 2. Odrediti prisutnost i stupanj nekroze u karcinomima bubrežnih stanica. 3. Usporediti povezanost pojave i stupnja nekroze u bolesnika s karcinomom bubrežnih stanica u ovisnosti o promjenama na bubrežnim arterijama. 4. Usporediti prognostički značajne faktore (veličinu tumora, pTNM, histološki tip, nuklearni gradus tumora) za karcinom bubrežnih stanica u ovisnosti o promjenama na bubrežnim arterijama. U istraživanju je korišten arhivski materijal dobiven nakon radikalne nefrektomije te histološki potvrđene dijagnoze adenokarcinoma bubrežnih stanica kao i netumorskih bolesti bubrega na Kliničkom zavodu za patologiju «Ljudevit Jurak» Kliničke bolnice «Sestre milosrdnice» u Zagrebu. Analizirano je: 175 uzoraka bubrega s adenokarcinomom bubrežnih stanica pacijenata kojima je 2003-2005. g. učinjena nefrektomija, a kojima su rutinski analizirane i strukture hilusa. Pored toga analizirano je 40 uzoraka bubrega s netumorskim bolestima iz 2003. i 2004. godine, a koji sadrže i strukture hilusa te 30 uzoraka bubrežnih arterija i bubrežnog parenhima kao kontrolna skupina kojima obdukcijom nije nađen nikakav maligni proces. Statističkom analizom potvrđena je značajno visoka učestalost FMD na bubrežnim arterijama u bolesnika s karcinomom bubrežnih stanica i bolesnika s netumorskim bolestima u usporedbi s kontrolnom skupinom (p=0.00162). U skupini bolesnika s karcinomom bubrega FMD je češća u žena (p=0.0149), dok je ateroskleroza češća u muškaraca (p=0.0185). U istoj skupini bolesnici s aterosklerozom bubrežnih arterija bili su statistički značajno stariji od bolesnika bez patoloških promjena na bubrežnim arterijama (p=0.001529) i bolesnika s FMD (p=0.02118). Usporedbom prisutnosti i stupnja nekroze tumorskog tkiva u skupini bolesnika s karcinomom bubrega u ovisnosti o promjenama na bubrežnim arterijama nije nađena značajna razlika (p=0.86173), osim u stupnju nekroze tumora unutar podskupine bolesnika s FMD. Bolesnici s podtipom FMD-I su značajno češće u tumorima sadržavali opsežnija područja tumorske nekroze naspram bolesnika s podtipom FMD-IIb (p=0.00739). Statističkom analizom nije nađena značajna razlika u ostalim prognostički značajnim faktorima za karcinom bubrežnih stanica (veličina tumora, pTNM, nuklearni gradus, histološki tip) ovisno o promjenama na bubrežnim arterijama. Dobiveni rezultati potvrđuju visoku učestalost FMD u bolesnika s karcinomom bubrežnih stanica, ali i u skupini bolesnika s netumorskim bolestima bubrega što govori u prilog da su navedene promjene na bubrežnim arterijama najvjerojatnije sekundarne. FMD u bolesnika s karcinomom bubrega je češće zastupljena u žena dok je ateroskleroza češće nađena u muškaraca. Usporedbom prisutnosti i stupnja nekroze u grupi bolesnika s karcinomom bubrega nije nađena značajna razlika ovisno o promjenama na bubrežnim arterijama, osim unutar podskupine bolesnika s FMD. Dobiveni rezultati opsežna područja tumorske nekroze povezuju samo za podtip FMD-I, a točnu povezanost tih promjena trebalo bi istražiti na serijama u kojima bi čitave bubrežne arterije bile dostupne za histološku analizu, što u ovom istraživanju nije bilo moguće radi ograničenja zbog operativne tehnike. Rezultati ovog istaživanja mogli bi pomoći u razumijevanju patogeneze nastanka tumorske nekroze te eventualno utjecati na izbor bolesnika koji bi bili kandidati za dodatne metode liječenja (antiangiogena terapija).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA