Pregled bibliografske jedinice broj: 574678
Moderira li socijalna poželjnost odgovora odnos implicitnih i eksplicitnih stavova?
Moderira li socijalna poželjnost odgovora odnos implicitnih i eksplicitnih stavova? // 20. Dani Ramira i Zorana Bujasa / Čorkalo Biruški, Dinka ; Vukasović, Tena (ur.).
Zagreb, 2011. str. 252-252 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 574678 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Moderira li socijalna poželjnost odgovora odnos implicitnih i eksplicitnih stavova?
Autori
Tomašić Jasmina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
20. Dani Ramira i Zorana Bujasa
/ Čorkalo Biruški, Dinka ; Vukasović, Tena - Zagreb, 2011, 252-252
ISBN
978-953-175-391-3
Skup
20. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.04.2011. - 09.04.2011
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
implicitni stavovi; eksplicitni stavovi; socijalna poželjnost
(implicit attitudes; explicit attitudes; social desirability)
Sažetak
U literaturi je uobičajena podjela stavova na eksplicitne i implicitne. Kod eksplicitnih stavova evaluacije objekta nastale su svjesnim aktivnim promišljanjem o objektu stava, pri čemu je osoba svjesna veze između svog odgovora i stava, dok se kod implicitnih stavova evaluacije događaju automatski, a osoba nije svjesna povezanosti vlastita odgovora i stava. Kao jedna od osnovnih prednosti implicitnih, u odnosu na eksplicitne mjere, navodi se to da su implicitne mjere oslobođene utjecaja socijalno poželjnog odgovaranja, posebno kada se ispituju stavovi prema socijalno osjetljivim temama. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi moderira li tendencija davanja socijalno poželjnih odgovora kod djece odnos implicitnih i eksplicitnih stavova prema različitim grupama (stare osobe i Romi). Istraživanje je provedeno na uzorku N=275 učenika sedmih razreda osnovne škole (132 djevojčice i 143 dječaka). Kao mjera implicitnog stava korišten je Test implicitnih asocijacija (IAT, Greenwald, McGhee i Schwartz, 1998), a kao mjera eksplicitnog stava korištena je Modificirana skala za ispitivanje stavova (Doyle i Aboud, 1995). Tendencija davanja socijalno poželjnih odgovora mjerena je pomoću Crandallove skale socijalno poželjnih odgovora za djecu (Crandall, 1975). Suprotno očekivanjima, zasnovanim na općim teorijskim postavkama i istraživanjima na odraslima, nije utvrđen moderacijski utjecaj tendencije socijalno poželjnog odgovaranja na odnos implicitnih i eksplicitnih mjera stavova prema starim osobama i Romima. Međutim, slični rezultati već su dobiveni na dječjim uzorcima. Rezultati će biti raspravljeni pod vidom utjecaja: a) individualnih faktora (mjerenje je bilo anonimno pa sudionici nisu bili opterećeni socijalnom poželjnosti vlastitih odgovora) i b) socijalnih faktora (važnost socijalne norme za manifestaciju tolerantnog/diskriminirajućeg ponašanja).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
