Naslov
Basme u hrvatskoj usmenoj retorici i izvedbi
(INCANTATIONS IN CROATIN ORAL RHETORIC AND RITES)

Autori
Dragić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Bałkański folklor jako kod interkulturowy, tom 1

Urednik/ci
Rękas, Joanny

Izdavač
Widavnictwo University Adam Mickiewicz

Grad
Poznań

Godina
2011

Raspon stranica
75-98

ISBN
978-83-232-2355-9

Ključne riječi
basma, bajanje, bolest, demonske sile, liječenje, obredi, mola, molitva.
(incantation, casting spells, illness, demoniac powers, cure, rites, prayer)

Sažetak
Basma je usmeno-retorički oblik koji se recitirao/ šaputao, prigodom bajanja, te po sadržaju i izvedbi pripada magijskoj književnosti. Basmama se, još od najstarijih civilizacija, liječilo i od demonskih sila štitilo ljude, njihovu imovinu i stoku. Kod Hrvata se bajalo protiv: poganice, uroka, vještice, more, kuge, vukodlaka, kolere, zubobolje, groma, oluje, magle, dima, vatre i td. Te su basme apotropejskoga karaktera i najviše ih je bilo u izvedbi. Djevojke su bajale želeći da im dođe ili da ih oženi njihov odabranik. Dodole su bajale kako bi se, za vrijeme sušnih proljetnih i ljetnih dana, božanstvo smilovalo i podarilo kišu. Hrvati su basme kristijanizirali te ih narod naziva molama (molitvama), a njihove nositeljice molama, molibogama, bogomoljama, bogomoljkama. Poetika basmi izvire iz narodnoga vjerovanja u njihovu moć. Njihove su strukture raznovrsne. Jedne su komponirane kao blagoslovi, druge kao brojalice, treće kao kletve ; neke sadrže lirske minijature i tako dalje. Stilske su im karakteristike: sugestivnost, simboličnost, slikovitost, metaforičnost i alegoričnost. U radu se basme promatraju u južnoslavenskom kontekstu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA