Naslov
Povezanost implicitnih i eksplicitnih mjera dječjih stavova
(The relationship of implicit and explicit measures of children's attitudes)

Autori
Tomašić, Jasmina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.01

Godina
2010

Stranica
108

Mentor
Krizmanić, Mirjana

Ključne riječi
implicitni stavovi ; eksplicitni stavovi ; djeca
(implicit attitudes ; explicit attitudes ; children)

Sažetak
Stav se definira kao psihološka tendencija izražena evaluacijom nekog objekta kao pozitivnog ili negativnog (Eagly i Chaiken, 1993). Kao reakcija na nedostatke izravnih, odnosno, eksplicitnih mjera stavova koje su prevladavale u ovom području od početka izučavanja stavova, zadnjih dvadesetak godina dolazi do razvoja tzv. implicitnih mjera stavova. Svoj temelj implicitne mjere pronalaze u činjenici da kognitivni procesi u osnovi stava ne moraju nužno biti svjesni i introspektivno dostupni vlasniku stava. Implicitnim mjerama stavova cilj je zahvatiti automatske evaluacije koje se pojavljuju pri pojavi nekog objekta stava a mogu biti bez potpune svjesnosti ili kontrole sudionika (Greenwald i Banaji, 1995). Jedna od najčešće korištenih mjera implicitnih stavova je Test implicitnih asocijacija (Implicit Association Test -IAT, Greenwald, McGhee i Schwartz, 1998). Iako se odnos implicitnih i eksplicitnih mjera stavova proučava od početka izučavanja implicitnih mjera stavova, dosadašnja istraživanja ne daju konzistentne rezultate o tom odnosu. Obzirom na općenito mali broj istraživanja implicitnih stavova na dječjem uzorku kao i činjenicu da kod nas još nije provedeno istraživanje stavova pomoću implicitnih mjera, definiran je i problem ovog istraživanja, a to je ispitati prirodu odnosa implicitnih i eksplicitnih stavova na uzorku učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole osobito pod vidom razvojnih promjena. Kako bismo odgovorili na postavljeni problem ispitali smo: (1) Postoji li povezanost implicitnih i eksplicitnih mjera stavova za različite objekte stavova (kukci, stare osobe, Romi) ; (2) Postoje li razlike u utjecaju tendencije davanja socijalno poželjnih odgovora na implicitne i eksplicitne stavove ; (3) Postoje li razlike u implicitnim i eksplicitnim stavovima obzirom na spol ; (4) Razlikuju li se sudionici s obzirom na ostvareni kontakta (ili namjeru uspostavljanja kontakta) s različitim objektima stavova u implicitnim i eksplicitnim stavovima ; (5) Kako razvoj sudionika djeluje na implicitne i eksplicitne stavove. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od N=275 učenika sedmih razreda osnovne škole koji su u intervalu od godinu dana sudjelovali u istraživanju u dvije točke mjerenja. U skladu s hipotezom, pronašli smo različit odnos između implicitnih i eksplicitnih mjera stavova za različite objekte stavova. Nije pronađena povezanost između implicitne i eksplicitne mjere stava kada su se ispitivali stavovi prema starim osobama, a najviša razina povezanosti dobivena je kada su se ispitivali stavovi prema Romima. Što se tiče tendencije davanja socijalno poželjnih odgovora nije utvrđeno njeno djelovanje ni na implicitne niti na eksplicitne stavove kao ni na njihov odnos. Ni spol se nije pokazao kao faktor koji djeluje na različite mjere stavova. Suprotno hipotezi, ni kontakt se nije pokazao kao značajan faktor koji utječe na implicitne i eksplicitne stavove. Za razliku od implicitnih stavova koji se tijekom perioda od godinu dana nisu promijenili, eksplicitni stavovi, suprotno hipotezi, postali su negativniji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA