Pregled bibliografske jedinice broj: 574498
Razvoj modela za predviđanje životnog stila srednjoškolaca na osnovi stavova prema kineziološkim aktivnostima
Razvoj modela za predviđanje životnog stila srednjoškolaca na osnovi stavova prema kineziološkim aktivnostima, 2011., doktorska disertacija, Kineziološki fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 574498 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Razvoj modela za predviđanje životnog stila srednjoškolaca na osnovi stavova prema kineziološkim aktivnostima
(Developing the model for predicting the lifestyle of high school students based on their attitude towards kinesiological activities)
Autori
Markuš, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Kineziološki fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
09.05
Godina
2011
Stranica
397
Mentor
Bosnar, Ksenija
Ključne riječi
stavovi; tjelesna i zdravstvena kultura; sport; zdrav način života; vrijednosti; interesi; strukturalno modeliranje
(attitudes; physical education; sport; healthy lifestyle; values; interests; structural modelling)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je provjeriti mogućnosti predviđanja životnog stila (ŽS) srednjoškolaca korištenjem jednog hipotetskog modela predviđanja ponašanja. Kao teorijski okvir za istraživanje upotrjebljena je teorija razložne akcije (TRA). Postavljen je hipotetski model u kojem se, na osnovu stavova prema sportu, stavova prema nastavi tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) te stavova prema zdravom načinu života, neizravno posredstvom bihevioralne namjere, predviđa životni stil. Kao dodatni prediktori u model su uključene varijable vrijednosti, interesa za sport i interesnih orijentacija. Pretpostavljeno je kako će dodatni prediktori iskazati izravnu vezu sa stavovima, a neizravnu s bihevioralnom namjerom i životnim stilom. Dodatni cilj bio je ispitati utječu li spol i vrsta srednjoškolskog obrazovanja na mogućnost predviđanja životnog stila temeljem postavljenog hipotetskog modela. Osim spomenutog, izvršena je i modifikacija hipotetskih modela predviđanja pojedinih stilova života s ciljem pokušaja definiranja modela koji će najbolje opisati opažane podatke i koji će postići što je moguće bolja prediktivna svojstva. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1415 sudionika. Osim na kompletnom uzorku, analiza hipotetskog modela izvršena je i na sljedećim poduzorcima: 1) s obzirom na spol, na poduzorcima djevojaka (719) i mladića (696) 2) s obzirom na vrstu srednjoškolskog obrazovanja, na poduzorcima učenika gimnazijskog obrazovanja (380), učenika četverogodišnjeg strukovnog srednjoškolskog obrazovanja (779) i učenika koji polaze trogodišnje ili tri i pol godišnje strukovno obrazovanje za obrtnička ili industrijska zanimanja (256). Obrada podataka te analiza i testiranje modela izvršeno je programom za strukturalno modeliranje (LISREL), korištenjem metode najveće vjerojatnosti (Maximum likelihood). Svi modeli, kako hipotetski tako i modificirani, za sve uzorke sudionika, analizirani su primjenom dvije analize: strukturalnim modeliranjem s manifestnim varijablama (PA) i strukturalnim modeliranjem za latentne varijable (SM). Rezultati istraživanja pokazali su kako je TRA koncept primjenjiv u tumačenju korelacijskih odnosa stavova i stilova života. Pokazalo se kako je postavljeni hipotetski model prikladan za predviđanje ŽS sport i tehnika i zdravog ŽS. Kod intelektualno angažiranog ŽS, tradicionalnog ŽS, ŽS konfliktni odnosi s roditeljima, ŽS neprilagođenost i dosada, ŽS vjera i politička neangažiranost, ŽS ponašanja nezavisnosti i ŽS dokoličarenje, potrošnja i pomodarstvo hipotetski model nije pokazao dobra svojstva te nije prikladan za predviđanje spomenutih stilova života. Hipotetski model predviđanja ŽS ne pokazuje istu uspješnost predviđanja s obzirom na spol i s obzirom na vrstu srednjoškolskog obrazovanja, ali se može upotrijebiti kao temeljna odrednica u analizi spomenutih poduzoraka. Stav prema sportu, stav prema TZK i stav prema zdravom načinu života značajno sudjeluju u svim modelima predviđanja stilova života. Interesne orijentacije su se također pokazale izvrsnim prediktorima stilova života što potvrđuje hipotezu o interesima kao jednim od najvažnijih odrednica u razumijevanju i tumačenju ljudskog ponašanja. Suprotno očekivanju, varijable vrijednosti i interesa za sport nisu se pokazale značajnim prediktorima stilova života. Dobiveni rezultati upućuju na svu složenost stilova života i odnosa s ostalim varijablama i vjerojatnu različitost što je pojedine sastavnice imaju u odnosu na spol i vrstu srednje škole. Zbog složenosti i multidimenzionalnosti životnog stila, pokušaj njegovog objašnjenja jednim jedinstvenim modelom pokazao se neostvariv. Pokazalo se također kako zdravlje, sport i tjelesna i zdravstvena kultura imaju značajan utjecaj na sve segmente života adolescenata te predstavljaju važan čimbenik u oblikovanju njihovog ponašanja i u procesu odrastanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija, Pedagogija