Pregled bibliografske jedinice broj: 57434
Istraživački projekt: Progresivnost poreza na dohodak u Hrvatskoj u razdoblju od 1995. do 1999. godine / voditeljica Marina Kesner-Škreb
Istraživački projekt: Progresivnost poreza na dohodak u Hrvatskoj u razdoblju od 1995. do 1999. godine / voditeljica Marina Kesner-Škreb, 2000. (ostalo).
CROSBI ID: 57434 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživački projekt: Progresivnost poreza na dohodak u Hrvatskoj u razdoblju od 1995. do 1999. godine / voditeljica Marina Kesner-Škreb
(The progressivity of income tax in Croatia during 1995-1999)
Autori
Arbutina, Hrvoje ; Kesner-Škreb, Marina ; Kuliš, Danijela ; Madžarević-Šujster, Sanja
Izvornik
Istraživački projekt: Progresivnost poreza na dohodak u Hrvatskoj u razdoblju od 1995. do 1999.
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo
Godina
2000
Ključne riječi
porez na dohodak
(income tax)
Sažetak
Cilj istraživanja jest utvrditi razinu i kretanje progresivnosti poreza na dohodak u Hrvatskoj u razdoblju od 1995. do 1999. godine. Progresivnost poreza na dohodak mjerena je prosječnom poreznom stopom, odnosno poreznom elastičnošću. Progresivan je onaj sustav poreza na dohodak kod kojeg prosječna porezna stopa s porastom dohotka raste, odnosno onaj sustav kod kojeg je porezna elastičnost veća od jedinice. Rezultati istraživanja ukazuju da prosječno opterećenje porezom i prirezom na dohodak u promatranom razdoblju opada. U 1999. godini ono za sve porezne obveznike iznosi samo 9, 46%, što je malo, jer su tada zakonske stope poreza na dohodak iznosile 20% i 35% , a stope prireza na dohodak između 6% i 18%. Mjerenje je pokazalo kako je sustav poreza na dohodak vrlo progresivan za sve porezne obveznike. U razdoblju od 1995. do 1999. godine koeficijent ukupne elastičnosti poreza na dohodak prosječno iznosi 1, 94. Progresivnost u cijelom promatranom razdoblju, osim u 1998. godini, raste. Progresivnost je rasla zbog: povećanja osnovnog osobnog odbitka s 300 kuna u 1994. na 1250 kuna u 2000. godini, snižavanja donje granične porezne stupe s 25% na 20% u 1997. godini, te progresivnog porasta koeficijenata osobnih odbitaka za uzdržavane članove obitelji početkom 1999. godine. Uvođenje doprinosa u analizu povećava porezno opterećenje, ali smanjuje progresivnost sustava jer doprinosi gotovo proporcionalno optimalna progresivnost. Svako društvo o progresivnosti poreznog sustava odlučuje u političkom procesu. No, veća pravednost (tj. veća progresivnost) znači ujedno i manju učinkovitost poreznog sustava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija