Pregled bibliografske jedinice broj: 574161
Kultura kao emergentno svojstvo otjelovljene spoznaje
Kultura kao emergentno svojstvo otjelovljene spoznaje // Avanture kulture : kulturalni studiji u lokalnom kontekstu / Fanuko, Nenad i Puljar D'Alessio, Sanja (ur.).
Zagreb: Jesenski i Turk, 2013. str. 77-108
CROSBI ID: 574161 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kultura kao emergentno svojstvo otjelovljene spoznaje
(Culture as an emergent property of the embodied cognition)
Autori
Perak, Benedikt ; Puljar D'Alessio, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Avanture kulture : kulturalni studiji u lokalnom kontekstu
Urednik/ci
Fanuko, Nenad i Puljar D'Alessio, Sanja
Izdavač
Jesenski i Turk
Grad
Zagreb
Godina
2013
Raspon stranica
77-108
ISBN
978-953-222-438-2
Ključne riječi
kultura, emergencija, kognicija, kompleksni sustavi
(culture, emergence, cognition, complex systems)
Sažetak
U tekstu se kultura sagledava u okviru složenog sustava kojeg tvore fizičke, biološke i kulturne pojavnosti te se za njezino razumijevanje predlaže pristup s teorijskom podlogom koja potiče međuprožimanje tradicionalno razdvojenih društveno-humanističkih i prirodoslovnih disciplina. Ontološko monistička teorija emergentnih sustava i otjelovljene spoznaje omogućuje razmatranje dvosmjernih odnosa među sastavnicama stvarnosti čime implicitno podrazumijeva da kulturne pojavnosti, bez obzira na njihovu simboličku apstrakciju ili subjektivnu kakvoću, pripadaju istoj stvarnosti kao i objekti istraživanja prirodoslovnih znanosti. Uzimajući u obzir holistički pristup stvarnosti kao složenog sustava, teorija emergencije pokušava se odhrvati dualitističkoj ontologiiji zasebnih domena koristeći kao središnji pojam utjelovljenje: otjelovljeno iskustvo življenog uključuje percepciju fizičkog prostora, simboličku misao i intervenciju kulture sa svojom iluzornom neposrednošću preko simbolizama i različitih kulturnih modela. Ovakvo iskustvo nije svedivo na sastavničke elemente, već je objašnjivo tek u složenosti veza među sastavnicama na različitim razinama, ili kako se u tekstu pojašnjava, na razinama emergencije stvarnosti (razina emergencije jednostavnih strultura ; razina emergencije složenih struktura ; razina emergencije povratne sprege i intencionalnosti ; razina emergencije kakvoće i pohrane informacija ; i emergencija simboličke razine i komunikacije). U odnosu na strukturiranje znanstvenih disciplina prema objektima proučavanja emergentnih razina stvarnosti, pojavnosti koje proučava kemija proizlaze iz pojavnosti fizike, pojavnosti molekularne biologije iz kemijskih pojavnosti, pojavnosti stanične biologije iz molekularne biologije. Kulturne pojavnosti proizlaze iz bioloških i psiholoških pojavnosti koje uvjetuju nastanak svjesnosti kod pojedinca, ali i iz ekološko-društvenih pojavnosti interakcije. Svaka disciplina usredotočuje se na proučavanje određene strukture stvarnosti razvijajući vlastiti opis pojavnosti te razine, ali i uspostavlja određene odnose s drugim razinama. Teorija emergencije, pak, omogućuje suvremenim disciplinama opise pojavnosti na različitim razinama stvarnosti, ali i objašnjenje njihovih kauzalnih veza. Ona tako doprinosi objašnjenju interakcija spoznaje i kulture te kauzalnih učinaka kulture kao emergentne pojave. Načelo neredukcije dodjeljuje, ipak, društvenim i humanističkim znanostima zasebnu razinu istraživanja jer struktura, informacijska umreženost i funkcionalnost proizlaznih svojstava i entiteta koji su njihov predmet nisu svedivi na biološke ili fizičke sastavnice, premda kauzalno ovise o interakciji emergentnih razina pojavnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Filologija, Etnologija i antropologija