Naslov
Obilježja modernosti na području arhitekture, urbanizma i unutrašnjeg uređenja nakon Drugog svjetskog rata
(Characteristics of Modernity in the Architecture, Urbanism, and Interior Design after the Second World War)

Autori
Križić Roban, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Socialism and modernity : art, culture, politics : 1950–1974

Urednik/ci
Kolešnik, Ljiljana

Izdavač
Institut za povijest umjetnosti ; Muzej suvremene umjetnosti

Grad
Zagreb

Godina
2012

Raspon stranica
55-125

ISBN
978-953-7615-37-6

Ključne riječi
arhitektura, urbanizam, stambena arhitektura, socijalizam, modernost, industrijska arhitektura, nove urbanističke i arhitektonske vizije
(architecture, urbanism, residential architecture, socialism, modernity, industrial architecture, new urban and architectural visions)

Sažetak
Na tragu opće rasprave o novoj i autentično socijalističkoj kulturi s "ljudskim licem" koja je uslijedila nakon demisije soc-realizma, poslijeratna arhitektura je svoj identitet pokušala isprva definirati podjednako negirajući funkcionalni pristup zapadnoeuropskog modernizma i eklekticizam sovjetskog modela. No takva su nastojanja bila relativno kratkoga daha i već početkom 50-ih funkcionalistička ideja grada prihvaćena je kao najprikladniji predložak socijalističke urbanizacije. Metode rada vezane uz nove tehnološke procese, ponajprije uz princip pokretne proizvodne trake i vizije arhitekture kao stroja za stanovanje iskorištene su u svrhu stvaranja novih (dijelova) gradova čiji narativ zaobilazi ideju izdvojenog povijesnoga centra, te se umjesto toga nastoji uspostaviti uvjete za identifikaciju građana s novoizgrađenim naseljem. Nastavljajući se na iskustva međuratnoga funkcionalizma, poslijeratna arhitektonska praksa bila je ortodoksno internacionalna i negira svaku vezu s nacionalnim, što se podjednako očituje u novim regulatornim planovima, kao i u nizu pojedinačnih projekata i realizacija izrađenih u duhu Le Corbusierova razumijevanja arhitekture i urbanizma, koje početkom 50-ih godina predstavlja temeljnu okosnicu modernizma u domaćem graditeljstvu. Funkcionalistička ortodoksija bila je unekoliko ublažena emocionalnim faktorima, no razvoj mnogih naših gradova nije ovisio samo o odabranoj poetici, nego i o političkim odlukama, kao, na primjer, u slučaju simboličkog polaganja kamena temeljca u pješčani teren Novog Beograda, koji je trebao postati prvim spomenikom socijalističke epohe. Drugim riječima, već spomenuta uloga "demijurga" što ju je socijalističko društvo dodijelilo arhitektima i urbanistima, podrazumijevala je ne samo obavezu metodoloških i tehnoloških iskoraka, nego i simboličku reprezentaciju političkoga poretka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA