Naslov
Predgovor
(Introduction)

Autori
Šepić, Ljiljana

Izvornik
Karlovački proizvod za 5 kontinenata

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2000

Ključne riječi
graditeljsko naslijeđe; Karlovac; industrijska baština; tvornica Mustad
(building heritage; Karlovac; industrial heritage; Mustad factory)

Sažetak
Ekonomska i društvena povijest neke zemlje pa tako i regije i konačno nekog grada vidljiva je u njezinim zgradama i načinu na koji su njezini graditelji oblikovali svoj okoliš. Današnji izgrađeni okoliš je akumulirana zbilja društvenog djelovanja kako na prirodni tako i na okoliš koji je stvorio čovjek. U dramatičnim društvenim promjenama dolazi do velikih promjena i u utjecajima na fizički okoliš a naročito na graditeljsko nasljeđe pa tako i na onaj njezin dio koje nazivamo industrijskim nasljeđem - industrijskom baštinom. Sve je to naravno prisutno i vidljivo i na primjerima industrijskog nasljeđa karlovačke regije i samog grada Karlovca. Nakon perioda tzv. predindustrijskog razdoblja u kojem je grad Karlovac bio zbog svog geoekonomskog položaja značajan trgovački i manufakturni centar, u 19. stoljeću, kada u Europi dolazi do naglog razvoja industrijske revolucije uvođenjem parnog stroja, Karlovac značajno zaostaje u prijelazu s manufakture na industrijski način proizvodnje. Tako kasni prijelaz s manufakture na industriju možemo u prvom redu objasniti zaostajanjem same Austro-Ugarske za razvijenijim zemljama zapadne Europe (a pogotovo Engleske kao nosioca industrijske revolucije) te položajem Hrvatske unutar habsburške monarhije. Rascjepkanost hrvatskog teritorija, carinska politika bečkog dvora te nedostatak vlastite državno-ekonomske politike čine osnovnu prepreku industrijalizacije Hrvatske u cjelini pa tako i Karlovca i njegove regije. Apsolutizam donosi ubrzani razvoj industrijske revolucije, otvara put austrijskom kapitalu a time i kolonijalnom načinu eksploatacije te razvoja onih grana industrije koje donose brze profite a ne konkuriraju austro-ugarskoj industriji. Politika širenja željezničke mreže naročito je pridonijela gubitku onog posebnog položaja Karlovca koji je bio temelj razvitka trgovačke buržoazije jer umjesto tradicionalnih trgovinskih pravaca u prednagodbenom doba Austrija usmjerava izvoz na svoju luku Trst pa je tako do Karlovca izgrađen 1865. g. samo odvojak od Zagreba. Potpadanjem pod mađarsku hegemoniju nakon 1867. dolazi do nove koncepcije izgradnje željezničke mreže pa se periferija Ugarske veže s Budimpeštom zvjezdastom mrežom pruga. Tako je i Karlovac povezan 1873. g. prugom koja od Budimpešte vodi preko Zagreba do Rijeke. U takvim društveno-ekonomskom okviru grade se do potkraj 19. st. manji industrijski pogoni od kojih je najznačajniji veliki mlin na vodeni pogon dok su ostali uglavnom lokalnog značaja. I opet novi polet razvoju industrije donosi smještaj Karlovca na rijekama jer se izgradnjom hidrocentrale kod Ozlja 1908. grad počeo opskrbljivati električnom energijom. Na rijeci Mrežnici u Dugoj Resi nastaje i kompleks tzv. "single factory towna" - Domaće tvornice predenja i tkanja, radničkog naselja i parka s vilom upravitelja. U nizu industrijskih pogona nastalih u Karlovcu koji su mu i dali naziv hrvatskog Manchestera nalazi se i tvornica Mustad. Zgrada tvornice, prvotno građena kao tvornica ulja, prenamjenjena je u tvornicu potkivačkih čavala. U svom oblikovanju ona preuzima model tvorničkih zgrada koji se kao prototip javio još u Engleskoj početkom 18. stoljeća a čine ga vanjski nosivi zidovi u opeci i stupovi u unutrašnjosti koji dijele raspon i predstavljaju prvi začetak pravilne okvirne skeletne konstrukcije. U početku su to bili drveni stupovi (tzv "tvornica svile" u Derby-u 1718. g.), zatim željezni (prvi Calico Mill u Derby-u 1792. g.) lijevano željezni i konačno u 20. stoljeću u novim materijalima - čeliku i betonu. Takav konstruktivni sistem preuzima i tvornica Mustad u svom glavnom objektu gdje je u unutrašnjosti vidljiva tada najsuvremenija armirano betonska konstrukcija. Međutim, oblikovanje je karakteristično za tvornice 19. stoljeća, proteklo u traženju adekvatnog oblikovnog izraza za novu funkciju industrijske proizvodnje. U doba izgradnje Mustada već su međutim nastali 1909. Behrensova Tvornica turbina 1911. Gropiusova Fagus Tvornica cipela koji su ukinuli zid i sveli ga na opnu između skeletne konstrukcije, a u Zagrebu I. Fischer 1919. g. u projektu za rafineriju tvornice Arko pročelje otvara velikim staklenim plohama između nosivih stupova. I tako dok su fasade Mustada u opeci skromno urešene plastičnim dekoracijom, unutrašnjost tvornice sa suvremeno koncipiranim konstruktivnim sistemom, s tada najsuvremenijom tehnologijom i unutarnjim transportom i vanjskim liftom sjajan su primjer inženjerskog oblikovanja, jedan rijedak "svjedok" određenog stupnja razvoja konstruktivnog sistema i tehnologije. Zaštita kompleksa Mustada kao "working museuma" bitno bi pridonijela očuvanju identiteta četvrti Rakovca i samog grada Karlovca i time ostvarila kontinuitet života i rada na određenom prostoru postajući time dio mehanizma kojim društvena zajednica na najbolji način koristi postojeći građevni fond, a time bi se ujedno i u našoj zemlji dovelo do ojačanja svijesti o značenju industrijskog nasljeđa kao bitnog segmenta graditeljske baštine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA