Naslov
Terapija kvetapinom u bolesnika sa sumanutim poremećajem: shema bržeg početka uvođenja kvetiapina
(Quetiapin in delusional disorder - quetiapin therapy shema)

Autori
Uzun, Suzana ; Kozumplik, Oliver ; Mimica, Ninoslav ; Jukić, Vlado ; Folnegović-Šmalc, Vera

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Drugi hrvatski psihijatrijski dani / - Zagreb : Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2005, 78-79

Skup
Drugi hrvatski psihijatrijski dani

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 17.03.2005. - 20.03.2005

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kvetiapin; sumanuti poremećaj; shema terapije
(quetiapin; delusional disorder; shema of therapy)

Sažetak
G. S. M, rođen 1945. god., oženjen, otac troje djece, radnik iz Zagreba. Dijagnoza sumanutog poremećaja F22.0 prema MKB- 10 dijagnostičkim kriterijima postavljena je 1999. god. Do tada nije bio u tretmanu psihijatra, a upućen je na bolničko liječenje nakon provedenog vještačenja, kojim mu je određena mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva. Bolesnik je pod utjecajem sumanute ideje pokušao ubiti brata svoje supruge. Od 1999. do 2004. god. bio je u hospitalnom tretmanu u Centru za forenzičku psihijatriju Psihijatrijske bolnice Vrapče. Od svibnja 2004. god. bolesnik je u ambulantnom tretmanu Klinike za opću psihijatriju PB Vrapče. Ambulantni tretman uslijedio je nakon razgovora s bolesnikom i njegovom obitelji, koja je nakon dužih razgovora pristala uzeti bolesnika kući. Na početku ambulantnog tretmana započeta je terapija risperidonom, ali nakon tri mjeseca terapije bolesnik je na jednom kontrolnom pregledu počeo javljati seksualne nuspojave u vidu erektilne disfunkcije, uz terapijsku dozu risperidona od 6 mg dnevno. Budući daje navedena nuspojava bila prisutna zadnjih mjesec dana, bolesnik je samoinicijativno prekinuo uzimanje propisane terapije, što je posljedično dovelo do pogoršanja psihičkog stanja. Navedena nuspojava i prisutno pogoršanje u psihičkom statusu ponukali su nas na promjenu terapije. U to vrijeme na tržištu nam je bio dostupan novi antipsihotik quetiapin, te smo njime odlučili započeti terapiju. Zbog uznemirenosti i agitiranosti bolesnika nismo bili u mogućnosti slijediti preporučenu terapijsku shemu uvođenja quetiapina, te smo proveli proces brzog postizanja terapijske doze. Ouetiapin smo uvodili prema slijedećoj shemi: 1. dan 150 mg (50, 0, 100) 2. dan 300 mg (100, 0, 200) 3. dan 600 mg (300, 0, 300) 4. dan 900 mg (400, 0, 500) Terapiju od 900 mg quetiapina dnevno nastavili smo kroz slijedećih 10 dana. Po stabilizaciji psihičkog stanja postignuta je terapija održavanja qu§tiapina u dnevnoj dozi od 600 mg (300, 0, 300). Kao nuspojave pri brzom uvođenju quetiapina pojavile su se sedacija tijekom 78 ZBORNIK RADOVA prva dva dana terapije (što je bilo terapijski korisno s obzirom na agitiranosti bolesnika), te oscilacije krvnog tlaka koje su se javljale tijekom prva tri dana provođenja terapije. Navedene oscilacije tlaka indicirale su mjerenje tlaka dva puta dnevno, bez potrebe za prekidom terapije. Vrijednosti tlaka prikazali smo grafički. Uz terapiju quetiapinom bolesnik je uzimao navečer zolpidem od 10 mg zbog nesanice. Drugu konkomitantnu medikaciju nije uzimao. Ovim prikazom slučaja željeli smo ukazati na prednosti upotrebe viših doza quetiapina tijekom akutnog psihotičnog pogoršanja simptoma osnovne bolesti. Zaključno, možemo reći da je brže početqo uvođenje quetiapina dovelo do zadovoljavajućeg terapijskog učinka, uz razvoj nuspojava koje su bile prolaznog karaktera i nisu uvjetovale potrebu za usporavanjem uvođenja quetiapina ili njegovog izvođenja iz terapije. Napominjemo da je bolesnik nastavio uzimati quetiapin, a njegovo psihičko stanje održava se stabilnim.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA