Naslov
Vrijednost citologije sedimenta mokraće u evaluaciji akutne tubularne nekroze nakon transplantacije bubrega
(Role of urinary sediment cytology in evaluation of acute tubular necrosis after kidney transplantation)

Autori
Gržetić, Mirjana ; Rački, Sanjin ; Prodan-Merlak, Željka ; Vuksanović-Mikuličić, Sretenka ; Živčić-Ćosić, Stela

Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 58 (2004), 1; 19-23

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
citologija; sediment mokraće; akutna tubularna nekroza; transplantacija bubrega
(cytology; urine sediment; acute tubular necrosis; kidney transplantation)

Sažetak
Akutna tubularna nekroza (ATN) je najčešći uzrok odgođene funkcije bubrežnog transplantata u ranom razdoblju nakon učinjene transplantacije. Cilj rada je analizirati vrijednost citologije sedimenta mokraće (CSM) primjenom mikroskopa s faznim kontrastom u evaluaciji ATN tijekom ranog poslijetransplantacijskog razdoblja. U 141 bolesnika citološki je analiziran sediment mokraće (SM). Bilo je 99 (70, 2%) muškaraca i 42 (28, 8%) žene, prosječne dobi 40±13 godina (raspon 8-72 godine), kojima je presađen bubreg u KBC-u Rijeka, u vremenu od 10 godina (od 1990. do 2000. godine). Većina bolesnika (76%) je dobila bubreg od umrle osobe. SM je analiziran na prisustvo stanica bubrežnih kanalića, izomorfnih eritrocita, limfocita, cilindara i detritusa. Citološki kriterij za ATN bio je prisustvo stanica bubrežnih kanalića, cilindara, staničnog i/ili amorfnog detritusa, te isomorfičnih eritrocita, granulocita i rijetkih limfocita u pozdadini. Stanice bubrežnih kanalića su najkonstantniji nalaz u SM tijekom ATN. Veći broj limfocita može zadavati diferencijalno-dijagnostičke teškoće u razlučivanju od odbacivanja. U evaluaciji ATN CSM primjenom mikroskopa s faznim kontrastom pokazala se metodom visoke osjetljivosti (82%) i specifičnosti (93%). Primjenom te metode citološki profili odbacivanja bili su češće prepoznati u epizodama bez ATN (37% prema 9, 1%, p<0, 001). U slučajevima preklapanja više patoloških entiteta, primjerice ATN i odbacivanja, CSM je od male pomoći. U tim je slučajevima potrebna histološka evaluacija transplantata, koja jedina može dati pravu sliku o zbivanjima in situ. Autori zaključuju da je CSM primjenom mikroskopa s faznim kontrastom jednostavna, neinvazivna, brza, jeftina i pouzdana metoda visoke osjetljivosti i specifičnosti u dijagnostici ATN u ranom poslijetransplantacijskom razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA