Naslov
Kartografske zbirke u Hrvatskoj : model virtualnog povezivanja
(Map collections in Croatia : virtual connecting model)

Autori
Miletić Drder, Mira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.02

Godina
2012

Stranica
259

Mentor
Horvat, Aleksandra

Ključne riječi
kartografska građa ; kartografske zbirke ; kulturna baština ; baštinske institucije ; povijest kartografije ; digitalizacija ; obrada kartografske građe ; standardi ; katalogizacija ; metapodaci ; virtualni model
(cartographic material ; map collections ; cultural heritage ; heritage institutions ; the history of cartography ; digitisation ; processing of cartographic materials ; standards ; cataloguing ; metadata ; virtual model)

Sažetak
Potaknuta pretpostavkom da u Hrvatskoj ne postoji znanstveno utemeljen jedinstven pristup vrijednim zbirkama kartografske građe u baštinskim ustanovama kao ni istraživanjem utemeljena analiza sadržaja fondova kartografskih zbirki, stupnja njihove obrađenosti, postojanja mrežnih kataloga, digitalizacije itd., autorica u disertaciji istražuje, identificira i analizira kartografske zbirke i fondove u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim institucijama u hrvatskom informacijskom i kulturnom okruženju. Osnovni je cilj istraživanja identifikacija i okupljanje u virtualnom okruženju kartografskih zbirki u baštinskim ustanovama u Hrvatskoj u svrhu zaštite vrijednih fondova te omogućavanju pristupa većem broju korisnika. Kartografska građa se analizira u kontekstu kulturne baštine. U radu se naglašava različitost pristupa organizaciji i obradi kartografske građe u knjižnicama, muzejima i arhivima, koja nije prepreka osmišljavanju jedinstvena modela povezivanja kartografskih zbirki u hrvatskom virtualnom prostoru. Digitalizacija kartografske građe u Hrvatskoj u samom je začetku, što znači da je ta vrsta građe rijetko dostupna na internetu. Metodom anketnog upitnika na sve relevantne institucije, koje bi prema preliminarnim razmatranjima mogle imati kartografsku zbirku, autorica je ustanovila reprezentativni uzorak za istraživanje. Statističkim metodama, kvantitativnom i kvalitativnom analizom obradila je sadržaj popunjenih anketnih upitnika te detaljno iznijela rezultate. Temeljem dobivenih rezultata istraživanja i prikazom međunarodnih standarda te poveznicom na iskustva europskih projekata kao primjera virtualnog okupljanja, autorica naposljetku predlaže faze izrade, ciljeve i načela teorijskog modela virtualnog povezivanja kartografskih zbirki u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA