Naslov
Sociologijska istraživanja odnosa javnosti prema genskoj tehnologiji: od deskripcije ka dekonstrukciji?
(Sociological Research on Public Attitudes toward Genetic Engineering: from Description to Deconstruction?)

Autori
Kufrin, Krešimir

Izvornik
Socijalna ekologija. Časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline (1330-0113) 9 (2000), 3; 205-218

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kongresno priopcenje, znanstveni

Ključne riječi
genska tehnologija; javno mnijenje; javnost; metoda ankete; model javnih arena; socijalna konstrukcija genske tehnologije; socijalni konstrukcionizam
(genetic engineering; opinion poll; public opinion; the public; public arenas model; social construction of genetic engineering)

Sažetak
Iako je šire zanimanje javnosti za gensku tehnologiju i njezine različite aplikacije razmjerno noviji fenomen, dosad je u svijetu provedeno više od pedeset ambicioznijih - sociologijskih i srodnih - istraživanja stavova javnosti prema genskoj tehnologiji. Kako je većina tih istraživanja realizirana u posljednjih desetak godina, sociologija genske tehnologije čini se jednim od propulzivnijih područja sociologijskih istraživanja. Usprkos vrijednih nalaza, dosadašnjim istraživanjima svojstvene su i određene poteškoće. Na metodološkoj razini uočljiva je problematična valjanost i pouzdanost korištenih instrumenata, što rezultira interpretativnim nepreciznostima. Na teorijskoj razini izostaje ukorijenjenost u sociologijsku tradiciju te konceptualizacija nacrta istraživanja na razini kakve solidne teorije srednjeg dometa, što pak dovodi do fragmentarnosti nalaza i slabe objašnjenosti razlika u stavovima. Mada su ovi problemi većim dijelom rješivi, postavlja se načelno pitanje dometa anketnih istraživanja toga tipa. Ona mogu deskribirati, pa i solidno objasniti stavove o genskoj tehnologiji, ali im izmiče sam proces socijalne konstrukcije genske tehnologije. Sociologijsko istraživanje genske tehnologije stoga treba dopuniti komplementarnim pristupima, razvijenima osobito u sklopu socijalnokonstrukcionističke tradicije i simboličkog interakcionizma, koji omogućuju dekonstru-iranje stavova javnosti o genskoj tehnologiji analizom interesa, akcija, strategija i diskursa različitih aktera u javnim arenama. Takav istraživački program, koji bi komplementarno koristio i anketna istraživanja i socijalnokonstrukcionistički pristup čini se osobito potrebnim u Hrvatskoj, gdje većina aktera koji u javnim arenama nastoje nametnuti svoju definiciju genske tehnologije kao socijalno dominantnu nije dovoljno osvijestila i definirala ni svoju poziciju, a kamoli pozicije drugih aktera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA