Naslov
Ispitivanje koristi od dodjele slušnog pomagala primjenom hrvatske verzije upitnika „The Abbreviated Profile of Hearing Aid Benefit”
(Administration of the Croatian version of The Abbreviated Profile of Hearing Aid Benefit questionnaire in measuring hearing aid outcome)

Autori
Šimić, Ivana ; Bonetti, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Knjiga sažetaka 4. kongresa hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem Logopedija i izazovi novog vremena / Bonetti, Luka ; Blaži, Draženka - Zagreb : Hrvatsko logopedsko društvo i Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za logopediju, 2010, 62-64

Skup
4. kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem Logopedija i izazovi novog vremena

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.09.2010. - 25.09.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Dodjela slušnog pomagala; korist; APHAB
(Hearing aid benefit; APHAB)

Sažetak
Komunikacijske teškoće uzrokovane stečenim oštećenjem sluha mogu biti znatno ublažene korištenjem odgovarajućeg slušnog pomagala. Međutim, istraživanja pokazuju da tek oko 20% odraslih osoba s oštećenjem sluha nosi slušno pomagalo i smatra ga korisnim. Stoga se posljednjih godina mnogo pažnje posvećuje mjerenjima ishoda dodjele slušnog pomagala, odnosno utvrđivanju faktora koji utječu na doživljaj koristi i zadovoljstva od dodijeljenog slušnog pomagala u osoba s oštećenjem sluha. Do sada, tom se problemu pristupilo raznim subjektivnim i objektivnim mjerama. Jedna od najčešće upotrebljavanih subjektivnih mjera koristi od dodijeljenog slušnog pomagala jest upitnik The Abbreviated Profile of Hearing Aid Benefit (APHAB) ili Skraćeni profil koristi od slušnog pomagala. Upitnik sadrži 24 tvrdnje organizirane u 4 podskale: Easy of communication (EC) ili lakoća komuniciranja, Reverberation (RV) ili reverberacija, Background noise (BN) ili pozadinska buka, te Aversivness (AV) ili zaziranje (averzija). Osoba s oštećenjem sluha iskazuje količinu vremena u kojem je pojedina tvrdnja za njega istinita na skali od 7 stupnjeva, i to najprije kada ne koristi slušno pomagalo, a zatim kada koristi slušno pomagalo. Razlika između rezultata „bez slušnog pomagala“ i „sa slušnim pomagalom“ daje konačni rezultat o koristi slušnog pomagala u različitim komunikacijskim situacijama. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati iskustvo osoba s oštećenjem sluha koje koriste slušno pomagalo o koristi koju im dodijeljeno pomagalo pruža u komunikaciji i percepciji okolnih zvukova u svakodnevnim situacijama, što je učinjeno primjenom hrvatske verzije upitnika APHAB. U okviru navedenog cilja istraživanja ispitane su i kvantificirane teškoće slušanja osoba s oštećenjem sluha kada ne koriste i kada koriste slušno pomagalo u primanju govora u povoljnim komunikacijskim uvjetima, u primanju govora uz odjek, te u primanju govora uz druge paralelne zvukove i u izrazito bučnim situacijama. Analiza psihometrijskih svojstava pokazala je da je hrvatska verzija upitnika APHAB pouzdana i valjana, a rezultati kvantitativne analize otkrili su značajno manje teškoće u slušanju sa slušnim pomagalom u svim ispitivanim situacijama, osim prilikom primanja jakih negovornih zvukova. Ovo istraživanje ukazuje na opravdanost daljnjeg ispitivanja mogućnosti promjene hrvatske verzije upitnika APHAB s ciljem dobivanja instrumenta za unificiranu kvantifikaciju koristi dodjele slušnog pomagala u populaciji odraslih osoba s oštećenjem sluha u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA