Naslov
Iskoristivost mjera čujnosti za predviđanje kvalitete slušanja
(Usability of receptive measures for prediction of hearing quality)

Autori
Bonetti, Luka

Izvornik
Logopedija (1330-5484) 3 (2012), 1; 12-18

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
funkcionalne mjere sluha; receptivne mjere sluha
(functional measures of hearing; receptive measures of hearing)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos četiri specifične funkcionalne mjere sluha i dvije najčešće primjenjivane receptivne mjere sluha - stupnja oštećenja sluha i konfiguracije audiograma - sa svrhom utvrđivanja dostatnosti receptivnih mjera u predviđanju funkcije sluha, odnosno usporedbe stupnja oštećenja sluha i konfiguracije audiograma kao varijabli na temelju kojih se potencijalno može očekivati kakva će biti funkcionalnost sluha. Na uzorku od 29 ispitanika (prosječna dob 18, 8 godina) s prelingvalnim oštećenjem sluha prosječnog stupnja od 96 dB i bez drugih razvojnih teškoća, ispitana je funkcionalnost sluha testom identifikacije glasova u jednosložnim i dvosložnim riječima, te je izvršena klasifikacija njihovih audiogramskih krivulja. Taksonomska analiza iskorištena je za grupiranje ispitanika prema rezultatima funkcionalnog testa obzirom na pojedina ispitivana razlikovna obilježja glasova. Diskriminacijska analiza iskorištena je za testiranje razlika u formiranim „funkcionalnim“ skupinama ispitanika obzirom na njihova receptivna obilježja, a mogućnost predikcije funkcionalnosti sluha na temelju receptivnih mjera ispitana je klasifikacijskom analizom. Iako su obje promatrane receptivne mjere dobri opći pokazatelji funkcije sluha, uspješnost na funkcionalom testu bila je jače povezana sa stupnjem oštećenja sluha. Receptivne mjere pokazale su se dobrim prediktorima kvalitete slušanja, no u ograničenoj mjeri. U kategoriji gluhoće funkciju sluha na temelju čujnosti bilo je moguće predvidjeti s točnošću od preko 95, 4%. Međutim, u kategoriji teške nagluhosti dio ispitanika s nižim stupnjevima oštećenja sluha bio je svrstan u najlošiju, a dio ispitanika s izrazito visokim stupnjevima oštećenja sluha u najbolju „funkcionalnu“ grupu. Uvidom u kvalitativnu analizu podataka uočeno je su funkcionalnost sluha ne može biti procjenjivana isključivo na temelju čujnosti, već da njezina prognoza ovisi i o drugim faktorima (habilitacijskim, osobnim i drugim).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA