Naslov
Nutritivna vrijednost maslinovog ulja ovisno o uzgojnim čimbenicima
(Nutritional value of olive oil related to breeding factors)

Autori
Koprivnjak, Olivera ; Vrhovnik, Irena ; Hladnik, Teja ; Prgomet, Željko ; Hlevnjak, Bernardina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik znanstvenih radova s međunarodnog susreta "Novi pristupi istraživanja u maslinarstvu" / Bandelj, Dunja ; Podgornik, Maja ; Arbeiter, Alenka - Koper : Univerzitetna založba Annales, 2012, 177-185

ISBN
978-961-6862-16-5

Skup
Novi pristupi istraživanja u maslinarstvu

Mjesto i datum
Portorož, Slovenija, 16.02.2012. - 17.02.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
djevičansko maslinovo ulje; prehrambena vrijednost; zrelost plodova; način uzgoja; kondicija stabala; područje uzgoja
(virgin olive oil; nutritional value; fruit ripeness; breeding type; tree condition; cultivation area)

Sažetak
Posebna prehrambena vrijednost hrane može biti sredstvo tržišnog natjecanja u vidu isticanja prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji. Kod djevičanskih maslinovih ulja ona proizlazi iz odnosa pojedinih antioksidanasa (hidrofilni fenoli i tokoferoli), vitamina (α-tokoferol) i masnih kiselina (oleinska, polinezasićene). Cilj ovog rada bio je razmotriti utjecaj sorte (Leccino, Istarska bjelica, Buža, Rosinjola), zrelosti plodova, područja uzgoja (slovensko ili hrvatsko), načina uzgoja (ekološki ili integralni-konvencionalni) te kondicije stabala u nasadima na navedene pokazatelje prehrambene vrijednosti. Istraživanja su provedena u okviru projekta ZOOB (Smanjenje zagađenja i očuvanje biološke raznolikosti u poljoprivredi s naglaskom na maslinarstvo, IPA Slovenija-Hrvatska 2007-2013). Podovi su ubirani u 10. i 11. mjesecu 2010., a uzorci ulja dobiveni su laboratorijskim uređajem. Udio hidrofilnih fenola kretao se od 155 do 736 mg/kg (najniži kod Leccina a najviši kod Istarske bjelice), ekološki uzgoj (Leccino) i lošija kondicija stabala (Istarska bjelica) imali su više vrijednosti a uočen je i trend porasta s porastom zrelosti plodova (osim kod Buže). Ukupni tokoferoli kretali su se od 89 do 263 mg/kg (najniži kod Istarske bjelice), hrvatsko područje imalo je nešto veće vrijednosti u odnosu na slovensko. Udio oleinske kiseline kretao se od 73, 3 do 81, 6% a omjer oleinska/linolna od 7 do 19 ; oba pokazatelja bila su vrlo povoljna i značajno viša kod Leccina i Istarske bjelice. Omjer mg α-tokoferol/ g polinezasićenih masnih kiselina bio je vrlo povoljan u odnosu na sjemenska ulja, iznosio je od 1, 5 do 5, 7 i bio najviši kod Leccina. Područje uzgoja, način uzgoja te kondicija stabala maslina nisu značajnije utjecali na pokazatelje prehrambene vrijednosti već su ti pokazatelji prvenstveno bili pod utjecajem sorte tj. genetskih faktora. Rezultati ukazuju na visoki potencijal posebne prehrambene vrijednosti djevičanskih maslinovih ulja Istarske bjelice i Leccina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA