Naslov
Stereotipi o žrtvama kaznenih djela
(Stereotypes of crime victims)

Autori
Jaček, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski

Mjesto
Zagreb

Datum
09.06

Godina
2011

Stranica
80

Mentor
Kovčo Vukadin, Irma

Neposredni voditelj
Lotar, Martina

Ključne riječi
stereotipi; negativno i pozitivno stereotipiziranje; žrtve kaznenih djela
(stereotypes; negative stereotyping; positive stereotyping; victims of crime)

Sažetak
Stereotipi su pozitivna ili negativna uvjerenja koje ljudi stvaraju o drugim osobama samo na temelju njihove pripadnosti određenoj skupini ljudi. Takva uvjerenja spadaju u kognitivnu dimenziju čovjeka i mogu sadržavati generalizaciju, netočnost i rigidnost. Osobe koje su doživjele viktimizaciju proživljavaju čitav niz negativnih posljedica svoje viktimizacije, a negativno stereotipiziranje tih osoba od strane stručnjaka koji rade na njihovom slučaju i oporavku, njihove obitelji ili šire zajednice, može dovesti do sekundarne viktimizacije i još težih posljedica za žrtvu. Cilj ovog istraživanja je utvrditi razlike u stereotipima s obzirom na četiri različita tipa viktimizacije: situacija bez kaznenog djela (verzija A), situacija silovanja u braku (verzija B), situacija izvanbračnog silovanja (situacija C) i situacija razbojništva (verzija D). U istraživanju je sudjelovalo 396 sudionika, od čega je verziju A ispunilo 24, 2%, verziju B 25, 5%, verziju C 25, 8% i verziju D 24, 2% sudionika. Sudionici su dobili jednu od četiri verzije upitnika i listu od 50 različitih pridjeva i od njih se tražilo da kroz šest stupnjeva slaganja, odnosno neslaganja (od -3 do +3) procjene koji od ponuđenih pridjeva opisuje ili ne opisuje žrtvu kaznenog djela u toj ponuđenoj verziji. Rezultati istraživanja su pokazali da sudionici najnegativnije stereotipiziraju žrtvu silovanja u braku, malo manje žrtvu razbojništva, još manje žrtvu izvanbračnog silovanja i najmanje negativno stereotipiziraju neviktimiziranu osobu. S druge strane, sudionici najpozitivnije stereotipiziraju neviktimiziranu osobu, malo manje žrtvu razbojništva, još manje žrtvu izvanbračnog silovanja i najmanje pozitivno stereotipiziraju žrtvu silovanja u braku. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu za edukacijom i senzibilizacijom stručnjaka i šire javnosti koja dolazi u interakciju s viktimiziranim osobama, kako bi se smanjile posljedice sekundarne viktimizacije žrtava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA