Naslov
Rano otkrivanje poremećaja moždane cirkulacije u prevenciji moždanog udara
(Early detection of brain circulation disorders in stroke prevention)

Autori
Hajduk, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
01.06

Godina
2011

Stranica
40

Mentor
Kadojić, Dragutin

Ključne riječi
prevencija; moždani udar; moždana cirkulacija
(prevention; stroke; brain circulation)

Sažetak
Moždani udar (MU) predstavlja velik javnozdravstveni problem. U svijetu se MU nalazi na trećem mjestu uzroka smrtnosti i invaliditeta, dok kod nas zauzima prvo mjesto. MU je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije. Poremećaj cirkulacije dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari dovodi do odumiranja i oštećenja živčanih stanica u dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila te dolazi do oštećenja onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. MU dijeli se na ishemijski 75-80% i hemoragijski 20-25%. Postoje brojni neovisni čimbenici koji pridonose njegovom nastanku. Na neke čimbenike rizika ne može se utjecati (dob, spol, rasa, podatak o MU u obiteljskoj anamnezi) ; postoje i oni čimbenici na koje možemo utjecati, ublažiti ih ili potpuno ukloniti mjerama prevencije kao što su pušenje, alkoholizam, zloporaba droga, tjelesna neaktivnost i gojaznost, nezdrava prehrana, stres, uporaba oralnih kontraceptiva. Cilj liječenja MU je smanjiti oštećenje mozga i posljedični neurološki deficit, a najučinkovitija je prevencija. Cilj je prevencije smanjiti rizik nastanka MU djelovanjem na čimbenike rizika. Posebnu važnost u prevenciji MU u osoba s čimbenicima rizika ima rano otkrivanje poremećaja moždane cirkulacije, pravovremeno dijagnosticiranje stenoza vratnih moždanih arterija te poduzimanje operativnog liječenja karotidnih arterija ili postavljanje stenta. Tim postupcima može se spriječiti razvoj MU. Postoje dva temeljna pristupa u prevenciji bolesti cirkulacijskog sustava: masovni pristup koji se pretežno koristi u primarnoj prevenciji i pristup visokog rizika koji se pretežno primjenjuje u sekundarnoj prevenciji. Primarnom i sekundarnom prevencijom MU može se produžiti ukupno preživljavanje, poboljšati kvaliteta života, smanjiti potreba za kirurškim zahvatima te smanjiti učestalost budućih MU. Postupci i strategije primarne i sekundarne prevencije MU uvelike se preklapaju. Medicinska sestra samostalan je djelatnik u provođenju zdravstvene njege koja je orijentirana prema zdravom ili bolesnom pojedincu. Smisao zdravstvene njege temelji se na holističkom, individualističkom i humanističkom pristupu te maksimalnoj prilagodbi svih sestrinskih aktivnosti potrebama, navikama i željama bolesnika. Medicinska sestra trebala bi kroz zdravstveno prosvjećivanje populacije poticati zdrav način života što uvelike doprinosi prevenciji MU.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA