Naslov
Uloga biljnih proteina u regulaciji glikemije
(The role of plant protein in glycemia control)

Autori
Petlevski, Roberta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.11

Godina
2000

Stranica
130

Mentor
Hadžija, Mirko

Neposredni voditelj
Hadžija, Mirko

Ključne riječi
biljni proteini; glikemija; šećerna bolest
(plant protein; glycemia; diabetes mellitus)

Sažetak
U literaturi do sada postoji vrlo malo eksperimentalnih podataka o ulozi biljnih proteina u regulaciji glikemije. Stoga je cilj ovog rada bio izolirati proteine iz svake od 14 različitih biljnih droga (pod 3.1.) te ispitati njihov hipoglikemijski učinak. Određivanjem koncentracije glukoze i fruktozamina također je ispitan i hipoglikemijski učinak ekstrakta biljne mješavine (EBM) sastavljenog od 11 biljnih droga navedenih u Tablici 4. (u dozi od 20 mg/ mišu/ kg tjelesne težine) čije smo proteine također ispitali. Osim toga ispitan je i učinak ekstrakta biljne mješavine na apsorpciju ugljikohidrata u tankom crijevu određivanjem katalitičke koncentracije maltaze te na metabolizam ugljikohidrata u jetri (određivanjem katalitičke koncentracije piruvat kinaze (PK) i ATP citrat liaze. Eventualna toksičnost ekstrakta biljne mješavine ispitana je nizom biokemijskih i hematoloških parametara te patohistološkom analizom vitalnih organa. Ispitivanja hipoglikemijskog učinka biljnih proteina su obavljena na eksperimentalnom modelu šećerne bolesti u NOD miševa. Hipoglikemijsku aktivnost pokazali su izolirani proteini iz slijedećih biljnih droga: Centaurii herba – zelen kičice, Millefolii herba – zelen stolisnika, Urticae radix – korijen koprive, Juniperi fructus – plod borovice, Urticae folium – list koprive, Myrtilli folium – list borovnice, Cichorii radix – korijen vodopije, Arctii radix – korijen čička. Njihov hipoglikemijski učinak dokazan je u prvih 60 minuta od trenutka aplikacije što je važno za snižavanje postprandijalne hiperglikemije koja ima veliku ulogu u nastanku makrovaskularnih komplikacija u šećernoj bolesti. Nadalje, etanolni ekstrakt biljne mješavine u dozi od 20 mg/mišu/ kg tjelesne težine statistički je značajno snizio koncentraciju glukoze u krvi (p<0.01) u vremenu od 120 minuta nakon per os primjene. Koncentracija fruktozamina u serumu dijabetičnih NOD miševa nakon sedmodnevne per os primjene istog ekstrakta bila je statistički značajno snižena u odnosu na dijabetičnu skupinu NOD miševa (p<0.001). Daljnja ispitivanja su pokazala da ekstrakt biljne mješavine ne ostvaruje hipoglikemijski učinak inhibicijom katalitičke koncentracije maltaze u tankom crijevu (p>0.01), ali pospješuje proces glikolize i sinteze masnih kiselina u jetri što potvrđuju više katalitičke koncentracije PK i ATP – citrat liaze u skupini tretiranih dijabetičnih NOD miševa. Nakon tretmana per os u trajanju od šest mjeseci etanolni ekstrakt biljne mješavine od 11 različitih biljnih droga navedenih u Tablici 5., u dozi od 20 mg/mišu/ kg tjelesne težine nije pokazao toksični učinak prilikom ispitivanja biokemijskih parametara: AST, ALT, GST, urea, kreatinin, kolesterol i hematoloških parametara: broj eritrocita i leukocita. Na mikrofotografijama vitalnih organa nakon patohistološke analize nisu zamijećene patološke promjene značajnijih razmjera. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak da su određeni biljni proteini hipoglikemijski aktivne tvari i potencijalni izvor molekula za razvoj novih lijekova u tretmanu Tipa 2 šećerne bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA