Naslov
Kako se mijenjaju stavovi: provjera modela vjerojatnosti elaboracije
(How do we change the attitudes: An evaluation of the model of elaboration probability)

Autori
Čorkalo, Dinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XIV. Dani Ramira Bujasa: sažeci priopćenja / Buško, Vesna ; Ivanec, Dragutin - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta, HPD, 1999

Skup
XIV. Dani Ramira Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.12.1999. - 18.12.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Sažetak
Model vjerojatnosti elaboracije (Cacioppo i Petty, 1986) jedan je od najpoznatijih modela koji tumače procese mijenjanja stavova. Cilj ovoga rada jest provjeriti učinke nekih od temeljnih varijabli (osobna relevantnost stava, snaga argumenata u persuazivnoj poruci, te uloga kognitivnih odgovora) na promjenu stava, kao i provjera trajnosti i prediktivnosti promijenjenog stava na ponašanje. U ispitivanju provedenom prema nacrtu 2 (visoka i niska osobna relevantnost) x2 (jaka i slaba poruka) x2 (kognitivni odgovori mjereni prije i nakon mjerenja stava) s ponovljenim mjerenjima na varijabli stava i s kontrolnom grupom, sudjelovalo je 362 ispitanka: 188 ispitanika u eksperimentalnoj i 174 ispitanika u kontrolnoj grupi. Postupak ispitivanja proveden je u tri vremenski odijeljena mjerenja, pri čemu se postupak u eksperimentalnoj grupi odvijao prema shemi početno mjerenje – eksperimentalna manipulacija – završno mjerenje, dok u kontrolnoj grupi nije bilo eksperimentalne manipulacije, odnosno učinjena su dva odvojena mjerenja stava prema uvođenju završnog diplomskog ispita. Eksperimentalna manipulacija sastojala se u iznošenju persuazivne poruke koja je zagovarala uvođenje završnog diplomskog ispita na studij psihologije, uz manipulaciju varijabli osobne relevantnosti poruke i snage iznesenih argumenata, te redoslijeda davanja kognitivnih odgovora. U završnom mjerenju uzete su i mjere ponašanja (potpisivanje peticije za ili protiv uvođenja završnog ispita na studij psihologije). Dobiveni rezultati proturječe predviđanjima modela vjerojatnosti elaboracije, a u dobro mjeri se priklanjaju teoriji socijalne prosudbe. Uz metodološka poboljšanja provjere postavki modela vjerojatnosti elaboracije, rezultati ovoga rada ukazuju na to da ovaj model dobro tumači procese nastanka, odnosno formiranja stavova. Kada je međutim riječ o već fomiranim i stabilnim stavovima, rezultati ne potvrđuju predviđanja modela vjerojatnosti elaboracije kao modela promjene stavova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA