Naslov
Narodna vjerovanja o drveću
(The folk beliefs about trees)

Autori
Fijačko, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.09

Godina
2010

Stranica
53

Mentor
Idžojtić, Marilena

Neposredni voditelj
Poljak, Igor

Ključne riječi
drveće; narodno vjerovanje; legende; Slaveni; Hrvati
(trees; folk belief; legends; Slavs; Croats)

Sažetak
U radu je obrađena tema narodnih vjerovanja o drveću. Drveće se oduvijek pojavljuje u vjerovanjima ljudi, najprije kao simbol vječnosti, kao stablo života, a kasnije i kao sveto stablo, posvećeno vrhovnim bogovima. Većina starih kultura je tijekom prošlosti štovala stabla. Svoja mitološka stabla imale su drevne kulture Mezopotamije, indijska i kineska kultura kao i germanski i slavenski narodi. U prilog štovanju drveća idu i brojne legende o postanku ljudi iz stabla. U mnogim kulturama postoje vjerovanja da stabla nastanjuju duhovi, negdje su to duhovi predaka, negdje nimfe, polubožanstva, vile ili vještice. Nakon pojave kršćanstva nastaju nove pučke legende, stare se preoblikuju ili im se daje novo značenje, a antička simbolika drveća se nasljeđuje. Narod je često drveću davao i iscjeliteljsku moć, vjerujući da liječi bolesti, često bez ikakvog medicinski opravdanog razloga. Tako je u gotovo cijeloj Europi postojao običaj da se bolesnik provlači kroz rasjeklo deblo kako bi ozdravio, a stablo je moglo i preuzeti bol. Staro je štovanje drveća danas sačuvano u mnogim modernim svetkovinama kao što su proslava Jurjeva, svibanjskog drva, običaj kićenja božićnog drvca itd. Kao i sve glavne grane Indoeuropljana, Slaveni su također štovali drveće. Tako i kod nas postoje brojna narodna vjerovanja i običaji, neki naslijeđeni i iz pretkršćanskog doba. U vjerovanjima Hrvata istaknuto mjesto zauzimaju: hrast, lipa, maslina, tisa, drijen i vrba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA