Naslov
Edukacijske radionice „Menadžment kulturne baštine – modeli istraživanja, zaštite i gospodarskog vrednovanja” projekta „IRCLAMA” Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu (Skradin – Bribir, 2008./2009.)
(Educational workshop 'Managament of Cultural Heritage - models for preservation, presentation and utilisation of cultural heritage' ; IRCLAMA Project of the International Research Centre for Late Antiquity and the Middle Ages of Zagreb University(Skradin – Bribir, 2008./2009.))

Autori
Maraković, Nikolina ; Turković, Tin ; Zeman, Maja

Izvornik
Hrvatski arheološki godišnjak (1845-8408) (1845-8408) 6 (2009), 2; 728-731

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
edukacijske radionice; MIC za kasnu antiku i srednji vijek; Sveučilište u Zagrebu; projekt IRCLAMA; Skradin; Bribir
(educational workshops; IRC for Late Antiquity and Middle Ages; University of Zagreb; IRCLAMA project; Skradin; Bribir)

Sažetak
Na području grada Skradina i nedalekog naselja Bribir, primarno na lokalitetu Bribirska glavica, od lipnja 2008. do rujna 2009. godine, u sklopu Edukacijskog programa projekta „IRCLAMA“ Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu (FP6 okvirni program), provedena su tri ciklusa edukacijskih radionica „Menadžment kulturne baštine – modeli istraživanja, zaštite i gospodarskog vrednovanja“. Sve tri radionice iz ciklusa, naslovljene „Rasuta baština Bribira i Skradina (identificiranje, obrada, evidencija i stanje resursa)“, „Problemi konzervacije, valorizacije i odabira najboljeg načina prezentacije slojevitih arheoloških lokaliteta“ i „Interpretacija i prezentacija Bribirske glavice – idejne koncepcije za uređenje arheološkog lokaliteta“, organizirane su u trajanju od dva tjedna, a predavanja, diskusije i praktične vježbe bile su podijeljene u skladu s tematskim cjelinama programa čiji je osnovni cilj bio upoznati polaznike s metodama rada i osnovnim načelima različitih struka koje su uključene u proces upravljanja kulturnom baštinom. Ideja programa bila je prikupiti i sistematizirati postojeću dokumentaciju s arheoloških istraživanja Bribirske glavice, prema suvremenim standardima izraditi konzervatorsku dokumentaciju ovog iznimno važnog lokaliteta, te potaknuti nova istraživanja, koja bi uključivala analize postojećih nalaza i izradu digitalne baze podataka. Radionice su okupile polaznike različitih studija te voditelje i predavače različitih struka, čime je ostvareno željeno umrežavanje znanja i vještina te razvijanje dodatnih kompetencija polaznika. Tijekom tri ciklusa, na primjeru najznačajnijih spomenika i lokaliteta skradinskog područja te onih Bribirske glavice, polaznici su upoznati s vrstama spomenika i načinima njihove stručne i znanstvene obrade, s različitim tipovima dokumentacije i ustanovama u kojima se ta dokumentacija pohranjuje, sa suvremenim tehničkim i teorijskim postavkama konzervacije i prezentacije lokaliteta in situ te pokretne spomeničke građe. Konkretne situacije na odabranim lokalitetima trebale su inicirati promišljanje o zadacima koji se postavljaju pred muzejske i konzervatorske djelatnike i o provedbenim mogućnostima njihovih rješenja, u skladu s načelima održivoga razvoja. Na primjeru Bribirske glavice upoznali su se s postupkom analize postojećeg fizičkog stanja struktura na lokalitetu, s načinima dijagnosticiranja uzroka propadanja lokaliteta te s različitim materijalima koji se koriste u obnovi i konzervaciji spomenika, a čiji je pravilan odabir preduvjet za ispravan konzervatorski postupak. Konačno, upoznali su se s ulogom arheološkog nalaza ili nalazišta kao potencijalne turističke atrakcije te mogućnostima njihova pretvaranja u realne turističke atrakcije. Posebna je pažnja bila usmjerena na postizanje optimalne interpretacije i prezentacije nalazišta, kako iz znanstvene perspektive tako i iz aspekta spomenika kao turističkog proizvoda. Polaznici su aktivno sudjelovali u definiranju strategija, modela i tehnika u interpretaciji arheoloških nalaza na Bribirskoj glavici u turističke svrhe, prijedlozima za uređenje arheološkog lokaliteta kao kulturno-turističke atrakcije i kreiranju konkretnih turističkih proizvoda. Nadalje, polaznici su se upoznali s metodama inventarizacije i vrednovanja elemenata iz aspekta krajobrazne arhitekture, s problematikom održavanja zelenih površina u odnosu na način upravljanja arheološkim parkom te s propisanim načinom održavanja arheološke strukture i opreme lokaliteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA