Pregled bibliografske jedinice broj: 570577
Kockanje zagrebačkih adolescenata - uloga psihopatskih osobina, rizičnog i delinkventnog ponašanja
Kockanje zagrebačkih adolescenata - uloga psihopatskih osobina, rizičnog i delinkventnog ponašanja // Kriminologija & socijalna integracija, 19 (2011), 2; 45-55 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 570577 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kockanje zagrebačkih adolescenata - uloga psihopatskih osobina, rizičnog i delinkventnog ponašanja
(Gambling of Adolescents in Zagreb - Role of Psychopathic Traits, Risk and Delinquent Behavior)
Autori
Dodig, Dora ; Ricijaš, Neven
Izvornik
Kriminologija & socijalna integracija (1330-2604) 19
(2011), 2;
45-55
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
kockanje; adolescenti; psihopatske osobine; rizično ponašanje; delinkventno ponašanje
(gambling; adolescents; psychopathic traits; risk and delinquent behaviour)
Sažetak
U radu je prikazan dio rezultata pilot istraživanja kockanja adolescenata iz Grada Zagreba. Istraživanje je provedeno tijekom ožujka 2010. godine u tri zagrebačke srednje škole: (1) III. gimnazija, (2) III. ekonomska škola, te (3) Škola za cestovni promet. Ukupno je sudjelovao 261 učenik (M=58, 2%, Ž=41, 8%) od prvog do završnog razreda svojeg srednjoškolskog obrazovanja. Raspon dobi ispitanika kreće se od 13 do 19 godina (Mdob=16, 51 ; SDdob=1, 15). Cilj ovog rada je utvrditi doprinos psihopatskih osobina ličnosti, te rizičnog i delinkventnog ponašanja u objašnjenju rizičnosti kockanja. U istraživanju su korišteni (1) Upitnik o osnovnim sociodemografskim obilježjima, (2) South Oaks skala kockanja - verzija za adolescente (South Oaks Gambling Screen - SOGS-RA ; Winters, Stinchfield i Fulkerson, 1993), (3) Inventar psihopatskih osobina mladih (Andershed, Kerr, Stattin i Levander, 2002) te (4) Upitnik samoiskaza rizičnog i delinkventnog ponašanja (Ručević, Ajduković i Šincek, 2009). Hijerarhijska regresijska analiza provedena je samo na uzorku mladića (N=150) budući da djevojke nisu značajno zastupljene u skupini rizičnih/problematičnih kockara. Rezultati pokazuju kako su najbolji prediktori rizičnosti kockanja mladića krađe i razbojništva, te rizična spolna ponašanja, odnosno da se drugim rizičnim ponašanjem dobro može objasniti rizičnost kockanja. Zanimljivo je da faktor Impulzivnost- Neodgovornost prestaje biti značajan prediktor kada se u model uvrsti ponašajni aspekt tj. rizična/delinkventna ponašanja. Ovakvi su nalazi u skladu s inozemnim istraživanjima koja govore u prilog tezi da kockanje, iako po svojim obilježjima specifično ponašanje, ne trebamo promatrati isključivo zasebno, već kao dio „sindroma problematičnog ponašanja“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija, Socijalne djelatnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb