Naslov
Mirovinski doprinosi, porezne olakšice i tržište rada
(Pensions contributions, tax relief and the labour market)

Autori
Zuber, Marija

Izvornik
Financijska teorija i praksa : časopis za financijsku teoriju i praksu (1332-3970) 24 (2000), 3; 455-468

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
mirovinski doprinosi - sustav generacijske solidarnosti; mirovinski doprinosi - sustav obvezne kapitalizirane štednje; tržište rada; porezne olakšice.
(pensions contributions – intergenerational solidarity system; pensions contributions – obligatory capitalised savings system; labour market; tax relief)

Sažetak
Mirovinski sustav ne postoji odvojeno od drugih segmenata koji određuju pravnu, ekonomsku i socijalnu stvarnost jedne zemlje. Stoga je u fazi pripreme za uvođenje sustava mirovinskog osiguranja obvezne kapitalizirane štednje nužno preispitati neka postojeća rješenja ubiranja i naplate mirovinskih doprinosa, olakšica u plaćanju doprinosa, te probleme evidencija fizičkih osoba obveznih osiguranika mirovinskog osiguranja u sustavu generacijske solidarnosti i sustavu obveznog osiguranja na temelju kapitalizirane štednje. Uvođenje sustava kapitalizirane štednje posredno će otvoriti pitanje granica solidarnosti i u sustavu generacijske solidarnosti u kojem su prava ograničena, ali nije ograničena osnovica za plaćanje doprinosa. Zaoštrit će se problemi neredovitih isplata plaća i nepravodobne uplate doprinosa od strane nelikvidnih poslodavaca. Nužno je preispitati i postojeća zakonska rješenja o obvezi plaćanja mirovinskog doprinosa na naknade plaće za razdoblja u kojima osiguranik ne radi, već koristi neko drugo socijalno pravo. Razvoj tržišta rada nužno zahtijeva napuštanje regulative koja vezuje mirovinsko osiguranje isključivo uz formalni status osiguranika i upućuje na fleksibilnija rješenja koja će poticati različite oblike radnog angažiranja fizičkih osoba sukladno sve sofisticiranijim potrebama tržišta rada. Očekivani i poželjni učinci budućih dobrovoljnih mirovinskih fondova (treći stup) mogli bi biti potaknuti i odgovarajućim rješenjima u poreznom sustavu, ako se želi stimulirati razvoj tih institucija, a time posredno djelovati i kao regulator odnosa na tržištu rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA