Naslov
Utjecaj hidromorfoloških čimbenika na drift beskralježnjaka u mikrostaništima slapišta Plitvičkih jezera
(The influence of hydromorphological factors on macroinvertebrate drift in microhabitats of waterfall sites at Plitvice Lakes)

Autori
Sertić Perić, Mirela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.12

Godina
2011

Stranica
179

Mentor
Habdija, Ivan

Ključne riječi
drift; bentoski beskralježnjaci; hidromorfološki čimbenici; brzina strujanja vode; mahovine
(drift; benthic macroinvertebrates; hydromorphological factors; water flow velocity; moss)

Sažetak
Životne zajednice lotičkih staništa razvile su brojne morfološke, fiziološke i etološke prilagodbe vezane uz mogućnost svladavanja strujanja vode. Drift ili nizvodno otplavljivanje organizama uzrokovano strujom vode je najčešće istraživani etološki fenomen vezan uz faunu lotičkih staništa i on predstavlja najvažniji mehanizam rasprostranjenja bentičkih beskralježnjaka u lotičkim ekosustavima. Pored faune drifta, u sastavu tvari nošenih strujom vode dolaze i usitnjene organske i anorganske čestice različitog porijekla i veličine. Uzorkovanja drifta u ovom istraživanju provedena su u mjesečnim razmacima tijekom godine dana (listopad 2006. do rujan 2007.) na šest mikrostaništa raspoređenih na maloj prostornoj skali, duž jednog slapišta u hidrosustavu Plitvičkih jezera. Na svakom mikrostaništu uzorci drifta su sakupljani dva puta dnevno na tri različite dubine – pri vrhu, u sredini i pri dnu vodenog stupca. Na dva mikrostaništa, zbog niske razine vode, bilo je moguće uzorkovati samo pri dnu vodenog stupca. Primijenjena metoda uzorkovanja omogućila je procjenu utjecaja: (a) hidromorfoloških uvjeta, (b) dubine vodenog stupca i (c) sezonskih promjena ekoloških čimbenika na kvalitativan i kvantitativan sastav drifta bentoskih beskralježnjaka i čestica usitnjene organske i anorganske tvari u procesu pronosa biomase između hidromorfološki različitih mikrostaništa. Ujedno je bilo moguće utvrditi raspodjelu različitih veličinskih kategorija otplavljenih čestica i organizama tijekom njihovog nizvodnog transporta unutar vodenog stupca. Između pojedinih mikrostaništa smještenih u blizini barijera i slapišta opažene su značajne prostorno-vremenske hidromorfološke razlike, koje su se odrazile i na obrasce pronosa tvari i drifta organizama. U mikrostaništima slapišta Plitvičkih jezera pojavljuju se znatne količine mahovina (mahovinskog CPOM-a) u uzorcima drifta, osobito na barijerama tijekom jeseni i zime. Mikrostaništa s prosječno većom brzinom strujanja vode bilježe veći broj organizama u driftu i veću količinu čestica usitnjene organske i anorganske tvari u vodenom stupcu. Na svim istraživanim mikrostaništima, gustoće drifta beskralježnjaka i količine čestica usitnjene organske i anorganske tvari u vodenom stupcu negativno su korelirale s brzinom strujanja vode. Nasuprot, dokazane su značajne pozitivne korelacije između gustoća drifta organizama, količina mahovinskog i nemahovinskog CPOM-a, FPOM-a te usitnjenih anorganskih čestica. U vodenom stupcu povrh mikrostaništa s obilnim mahovinskim pokrovom (na barijerama) pojavljuje se znatno veći broj jedinki u driftu i veća količina čestica usitnjene organske i anorganske tvari, za razliku od mikrostaništa s oskudnim mahovinskim pokrovom (u ujezerenjima i u turbulenciji slapišta). Zaključeno je da se mahovinama (mahovinskom CPOM-u) se može pripisati vrlo važna uloga prijenosnika (vektora) pri pronosu tvari u lotičkim sedrotvornim sustavima. Većinu beskralježnjačke faune u driftu tijekom ovog istraživanja zastupaju ličinački oblici faune kukaca. Međutim, česti su i pripadnici privremene meiofaune Najučestaliji organizmi u driftu tijekom ovog istraživanja bili su pripadnici svojti rodova Alona (Cladocera), Riolus (Coleoptera), Simulium (Diptera, Simuliidae) i porodice Enchytraeidae (Oligochaeta). Niti jedna svojta, kao niti jedna veličinska kategorija organizama u driftu ne pokazuje poseban afinitet prema određenoj dubini unutar vodenog stupca. Grubo usitnjena tvar pokazuje afinitet da se najčešće i u najvećim količinama transportira u najdubljim slojevima vodenog stupca, dok fino usitnjena tvar ne pokazuje poseban afinitet prema određenoj dubini unutar vodenog stupca tijekom nizvodnog transporta. Zaključuje se da izuzev značajnog utjecaja hidromorfoloških čimbenika, na raspodjelu i veličinski sastav usitnjenih čestica/organizama u vodenom stupcu tijekom njihovog nizvodnog transporta uvelike utječu i: (a) inicijalni sastav i raspodjela čestica/organizama u bentalu duž istraživačke dionice ; (b) anatomsko-morfološke i ekološko-etološke osobitosti pojedinih skupina organizama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA