Pregled bibliografske jedinice broj: 570104
Geostatističke metode kartiranja klimatskih varijabli - Karta srednje godišnje količine oborine, 1971-2000.
Geostatističke metode kartiranja klimatskih varijabli - Karta srednje godišnje količine oborine, 1971-2000. // Programi i sažeci, Program and Abstracts / Lapaine, Miljenko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko kartografsko društvo, 2009. str. 59-59 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 570104 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Geostatističke metode kartiranja klimatskih varijabli - Karta srednje godišnje količine oborine, 1971-2000.
(Geostatistical methods applied for mapping of climatological variables. Mean annual precipitation map for 1971-2000.)
Autori
Perčec Tadić, Melita
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Programi i sažeci, Program and Abstracts
/ Lapaine, Miljenko - Zagreb : Hrvatsko kartografsko društvo, 2009, 59-59
Skup
1. NIPP i INSPIRE dan, Kartografija i geoinformacije.
Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 23.11.2009. - 27.11.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
oborina; karta; regresijski kriging
(precipitation; map; regression-kriging)
Sažetak
Početkom 2008. godine izdan je Klimatski atlas Hrvatske (Zaninović K., Gajić - Čapka, M., Perčec Tadić, M. et al, 2008) u kojem je objavljeno 25 karata različitih klimatskih elemenata za razdoblje 1961-1990. Nakon toga krenulo se s izradom karata za razdoblje 1971-2000. te je u ovom radu na primjeru karte srednje godišnje količine oborine za razdoblje 1971-2000. prikazana metodologija i diskutirani rezultati primjenjenih metoda kartiranja. Srednja godišnja količina oborine za razdoblje 1971-2000. analizirana je na osnovu podataka mjerenja srednjih dnevnih količina oborine na 562 postaje koje su u promatranom razdoblju mjerile ovaj klimatološki parametar. Zatim je za potrebe izrade karte srednje godišnje količine oborine za područje Hrvatske, koja će omogućiti procjenu vrijednosti količina oborine i na lokacijama na kojima ona nije mjerena, korištena metoda regresijskog kriginga (RK). Metoda uobičajeno sadrži četiri koraka: (1) prvo se višestrukom regresijom modelira deterministički dio varijacije korištenjem pomoćnih karata prediktora ; (2) zatim se modelira prostorna autokorelacija reziduala (variogram) ; (3) nakon čega se računaju konačna predviđanja i pogreške predviđanja korištenjem modela RK-a ; i (4) na kraju se računa pouzdanost predikcije pomoću metode poprečne validacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Fizika
