ࡱ> dbjbjVV.<<z" L48lll8q.^nnnnnnn@rtNnlnllpVVV)llnVnVV9i jhYCYjnp0qmj\0uITr0u(jj80ulkVnnULq0u : dr.sc. Marinko Lazzarich U iteljski fakultet Sveu iliata u Rijeci Odsjek za U iteljski studij Slavka Krautzeka b.b. 51000 Rijeka  HYPERLINK "mailto:marinko@ufri.hr" marinko@ufri.hr INTEGRATIVNE MOGUNOSTI SLIKOVNICE U NASTAVI MATERINSKOGA JEZIKA INTEGRATIVNE MOGUNOSTI SLIKOVNICE U NASTAVI MATERINSKOGA JEZIKA Sa~etak Rije ka spisateljica Ljubica Kolari-Dumi ponudila je u svojoj slikovnici Ja se mraka ne bojim osebujan pokuaaj prevladavanja straha i nemoi. Potaknut primjerenim estetskim dosegom i humanom porukom netipi ne stihovane uspavanke, autor teksta propituje mogunost njezine uporabe u nastavi po etnoga itanja i pisanja u mlaim razredima osnovne akole, posebice u okviru interpretativnoga sustava lektire. Uz predstavljanje stvaralaatva Ljubice Kolari-Dumi u teorijskom dijelu se raspravlja o problemu itanja i literarnoj komunikaciji u nastavi, a u empirijskom su dijelu prikazane konceptualne osnove istra~ivanja u eni ke recepcije slikovnice Ja se mraka ne bojim. Istra~ivanje je provedeno u sedam ~upanija - 9 gradskih i 7 prigradskih osnovnih akola, na uzorku od 986 u enika razredne nastave. Dobiveni rezultati pokazuju kako pri a djeluje poticajno i daju smjernice za prevladavanje neugodnih iskustava. Slikovnica poetskoga tipa Ljubice Kolari-Dumi nadaje se kao poticajan lingvometodi ki predlo~ak ne samo u funkciji razvoja rane pismenosti ve i estetskoga sazrijevanja malih itatelja. Klju ne rije i: slikovnica, komunikacijske kompentencije, Ljubica Kolari-Dumi, literarna komunikacija, korelacijsko-integracijski pristup UVOD Knji~evni tekst namijenjen djetetu osim stvarala koga nadahnua zahtijeva poznavanje dje je psihologije i znanstvenih disciplina poput akolske pedagogije i metodike. U prenoaenju temeljnih ~ivotnih vrijednosti knji~evnik se djetetu obraa primjerenim poetskim iskazom jer malom itatelju valja na prihvatljiv na in pribli~iti fenomen poetike. Kada je rije  o ranoj pismenosti u mlaoj akolskoj dobi, slikovnica kao popularni medij mo~e smanjiti nesrazmjer izmeu akolskoga programa i ~ivotne stvarnosti. Svijet pri e je autoreferencijalan, a s njegovim se bogatstvom mladi itatelj prvi put susree upravo na stranicama slikovnice, iz ega proizlazi da je slikovnica izuzetno va~an literarno-likovni medij ovjekova djetinjstva. Likovni/vizualni jezik ima nezamjenjivu ulogu u ranom u enju jezika i komunikaciji najmlaih openito jer prethodi verbalnom jeziku i gotovo je univerzalan (Tomaaevi-Dan evi, 2001.). Mada vizualno poduprta pripovijest mo~e olakaati kognitivnu recepciju teksta i smanjiti nerazumijevanje, svakako valja naglasiti da su odgojni u inci itanja nezamjenjivi i predstavljaju najbolju mogunost za samostalnu uporabu jezika u interakciji s tekstovima. Metodika slikovnice mora biti prilagoena spoznajnim mogunostima u enika mlae akolske dobi jer su iskustva u itelja motiviranih za primjenu vizualnih medija u nastavi vrlo pozitivna. Uspjeani suvremeni pristupi omoguavaju u enicima dalji jezi ni razvoj, stoga su pri odabiru slikovnica osobito va~na na ela aktualnosti, zavi ajnosti, integracije, zanimljivosti, primjerenosti i akceleracije. Knji~evno djelo i njegov recipijent ravnopravni su sudionici literarne komunikacije i slikovnica mo~e dodatno osna~iti taj estetski dijalog. Hrvatska je dje ja poezija od pojave Grigora Viteza do danaanjih dana do~ivjela svoj preporod, potvrujui pjesni ku svijest o dje jem senzibilitetu, ~ivotnim potrebama mladoga naraataja i igri kao srediatu djetetova bia. Nadahnue u Vitezovoj poeziji nalazi i rije ka pjesnikinja Ljubica Kolari-Dumi, autorica brojnih pjesni kih zbirki, ilustriranih knjiga i slikovnica. Kako je pedagoaka nota u njezinim tekstovima sna~no naglaaena, mnoge autori ine pjesme nalaze svoje mjesto u odgojno-obrazovnom radu s djecom mlae akolske dobi. U ovom je radu poseban naglasak stavljen na kriterij aktualnosti u planiranju i izvoenju knji~evnoga odgoja i obrazovanja. Pogodujui razvoju karakternih osobina li nosti sadr~aj slikovnice Ja se mraka ne bojim Ljubice Kolari-Dumi korespondira ovjekovoj te~nji za prevladavanjem konvencionalne stvarnosti. Tekst propituje jesu li humana poruka i estetski doseg netipi ne stihovane uspavanke dostatni metodi ki potencijal, uporabljiv u nastavi po etnoga itanja i pisanja, kao i u okviru interpretativnoga sustava lektire u razrednoj nastavi. Tekst djelimice doti e i poeti ku dimenziju literarne transpozicije, dok se metodom interpretacije traga za iskoracima autori ina pjevanja u kojima poetsko dolazi do punog izra~aja. Osim primjerenosti sadr~aja dje jem senzibilitetu va~an imbenik literarno-didakti ke komunikacije u ranom diskursu materinskoga jezika jest i aktualnost knji~evnoumjetni kog teksta. Prosuujui literarno-didakti ki potencijal stihovane uspavanke rad nastoji utvrditi mogunosti njezine primjene u nastavi knji~evnosti, prvenstveno u funkciji razvoja rane pismenosti. SLIKOVNICA U DO}IVLJAJNOJ NASTAVI 1.2. Obuzetost djetetom i djetinjstvom Pjesniatvo Ljubice Kolari-Dumi svjedo i kontinuitetu u razvoju hrvatske dje je poezije - nije optereeno dosadnim moraliziranjem i pridr~avanjem versi kih kanona, ve je nesputano u idejama, maatovito i igrivo. Modernost se osim u leksi koj razigranosti o ituje i u dubokom razumijevanju dje jega senzibiliteta. Ljubica Kolari-Dumi roena je 1942. godine u Kukujevcima (Srijem), gimnaziju je zavraila u Vinkovcima, a studij hrvatskoga jezika na Pedagoakoj akademiji u Rijeci, gradu u kojem je provela cijeli svoj radni vijek. Iskustvo egzila i nastavni ki poziv presudno su utjecali na nadahnua njezine poezije. Specifi nim pjesni kim iskazom Ljubica Kolari-Dumi slijednica je klasika hrvatske dje je knji~evnosti, Dragutina Tadijanovia i Grigora Viteza: Tadijino nasljedovanje osim na tematsko-sadr~ajnom planu razvidno je i na planu izraza, u nesputanom izri aju uobli enom slobodnim stihom, dok vitezovska rje itost i lepraava leksi ka raizgranost dolazi do izra~aja u brojnim lirskim minijaturama. Iz zbirke poezije i proze Uz baku je raslo moje djetinjstvo izdvaja se ciklus S vjetrom kroz godinu, iz ega nastaje istoimena ilustrirana knjiga za djecu mlae akolske dobi. Slikovnica poetskoga tipa osim ato tematizira godianja doba i mjesece u godini, pedagoaki je i metodi ki uporabljiva jer su pjesme obogaene u eni kim ilustracijama, ime je objedinjeno stvaralaatvo pjesnikinje i u enika. Korelativne mogunosti jezi no-umjetni koga podru ja doi e do izra~aja i u glazbenoj slikovnici Od proljea do proljea, koja na multimedijalan na in objedinjuje poetsku rije  s glazbenim i likovnim izrazom. I u knjizi Izaali iz pri e (Rijeka, 2005.) ponovljen je koncept pjesni ko-glazbene slikovnice, no, za razliku od prethodne u zbirci Ljubica Kolari-Dumi inventivno reinterpretira klasi ne naslove akolske lektire. U lirici rije ke pjesnikinje klju nu ulogu ima motiv svjetlosti (svijest o va~nosti dobrote i ljubavi), stoga je na idejnom planu njezin iskaz utemeljen na kontrastnoj bipolarnosti svjetlo/tama, dobro/zlo. Okreui lea negativnoj snazi u srediatu je njezinih duhovnih pregnua teologija svjetlosti, u kojoj Ljubica Kolari-Dumi kao umjetnica nalazi ~ivotnu puninu. Autorica se okuaala i u kraim pripovjednim tekstovima utemeljenim na stvarnosno oslikanim do~ivljajima, pri emu se evokacija djetinjstva ostvaruje kao nepresuani stvarala ki izvor s intencijom zadr~avanja proalosti u literarnoj memoriji. Djetinjstvo, ljubav i zavi aj izdvajaju se kao sto~erne teme njezina opusa iz kojeg su mnoge pjesme i pri e zastupljene u po etnicama i itankama za hrvatski jezik. Ljubica Kolari-Dumi svoj lirski prosede gdjekad nadograuje pripovjednom prozom, dok velik broj pjesama posveuje Rijeci, prostoru u kojem ~ivi i stvara. 1.3. Interpretacija stihovane uspavanke Kako pri a ima mo nadvladavanja prirodnih sila (Crnkovi, 1987), Ljubica Kolari-Dumi ponudila je u slikovnici Ja se mraka ne bojim (Rijeka, 2008.), podnaslovljenoj Dje ja uspavanka, osebujan pokuaaj prevladavanja straha i nemoi. U ovoj zbirci u potpunosti dolazi do izra~aja metodi ka korelacija izmeu knji~evnosti, likovne i glazbene kulture. Mada je mrak drevni izvor djetinjih nemira i strahova, si~ejni izostanak iracionalnog skida plaat fantastike s autori ina teksta. Pripovjedni po etak ubrzo prepuata dominaciju nje~nom lirskom tonu kojim se naratorica s puno topline izravno obraa malom itatelju. Lirski je izri aj ispunjen brojnim deminutivima (svjetilj ica, mra ak, sanak, zvjezdice, travka) pa i neugodni mrak postaje razigrani tra ak. U te~nji da odagna dje ji strah autori in personificirani mrak poprima konture dra~esnog pozitivca, dok naglaaena ritmi nost skladno funkcionira u stepenastim stihovima koji grafi ki prate dje ji pokret. Melodi ni poetski izraz preta e se u ritam, zvuk i melodiju, uspjeano objedinjujui strukturnu hijerarhiju - foni ku i ritmi ku. Malim je itateljima ponuen i notni zapis uglazbljene pjesme. Nadvaladavanje nemoi podupire i pojava Sanka Sklopio ia koji e umiriti i uspavati malog sluaatelja. Pritom boldirane poruke djeluju poticajno i ohrabrujue: Mrak ne plaai malu djecu!, Svjetilj icu sam ugasi! Jednostavnost kazivanja uobli ena je melodi nim i ritmi nim stihovima: Dok te miluje po kosi / Mrak / najljepae / snove / nosi! Iako je Ljubica Kolari-Dumi sklonija vezanoj formi, otklon od tradicionalnog izraza uo ljiv je u razlomljenom stihu koji grafi ki uspjeano korelira sa sadr~ajem teksta. Naratorica iskazuje tankoutnost i razumijevanje plahog djetinjeg senzibiliteta suo enog s misterijem odrastanja: u liku povjerljivog djetetovog prijatelja Mra ka zrcali se intencija ohrabrenja i nadvladavanja straha i nemoi. Zavranom gradacijom personificirani junak postaje prispodobiv najdra~im lanovima obitelji, dok naratori ina poruka kulminira stihovima: I ne boj se! Veliki je mrak prijatelj! Poticanje na molitvu u zavranom odjeljku Ve ernja molitva djeluje smirujue i terapeutski: meki plaat dobrog mraka priprema dijete za san u boji. Izraz je prilagoen djetetovim spoznajnim mogunostima: A kad svjetlo ve ugasia, / Pa se tiho / Ili glasno / Anelu uvaru molia. O i tvoje / Mrak e nje~no, / U molitvi tad sklopiti. I do jutra s tobom biti! U ovim stihovima Aneo uvar se pojavljuje kao blagi prijatelj - simbol vjere, ljubavi i nade. Duhovna dimenzija potvruje se kao prepoznatljiva odrednica stvaralaatva Ljubice Kolari- Dumi. Laganiji narativni tempo uz umirujue pejza~ne motive priprema dijete za miran san: Mrak nje~no djetetu sklapa o i bdijui nad njim do jutarnjega buenja. Stihovana uspavanka potvruje da se i neugodna ~ivotna iskustva mogu ubla~iti umjetni ki oblikovanim sadr~ajem i primjerenom dje jom ilustracijom. 1.4. Likovna dimenzija slikovnice - imaginativna percepcija stvarnosti Kvalitetu slikovnice, kao zbira malenih slika, odreuje i originalnost ilustracije, a stihovi slikovnice popraeni su crte~ima Voje Radoi ia, koji je oslikao mrak podarivai sadr~aju slikovnice novu estetsku dimenziju, ime je nastavljena uspjeana suradnja rije ke pjesnikinje s velikim imenima suvremenog hrvatskog slikarstva: uz Vjekoslava Voju Radoi ia publicirane naslove Ljubice Kolari- Dumi ilustrirali su Ivica Antol i i Ivan Bala~evi. Opus cijenjenoga slikara prepoznatljiva stila odavna je postao zaatitni znak rije koga slikarstva. Kao i svi dobri ilustratori Radoi i ne zatvara granice interpretacije pri e. Obrada osjetljive teme dje je nelagode pred velom mraka zahtijevala je dublje promialjanje: ilustracije u kombiniranoj tehnici kola~a i akrila djeluju vedro i prozra no  na obojane povraine slikar lijepi kola~e u nijansiranim bojama i na njih dodatno intervenira akrilom. Tamnu podlogu noi nastoji ubla~iti ~ivim bojama, poigravajui se koloritom i djetinje razigranim crte~om, dvjema komponentama koje su na slikama potpuno integrirane i podjednako va~ne. Crte~a na slikama gotovo i nema, ve su glavno izra~ajno sredstvo plohe i boje. Inzistirajui na infantilno-apstraktnom ozra ju dje jega ludizma autor ne zanemaruje figurativnost, stoga likovi na slikama poprimaju realne obrise i upravo u toj jednostavnoj, djeci bliskoj figurativnosti, Radoi i pogaa bit njihova spoznajnoga svijeta. Likovi su uronjeni u jedan bajkoviti svijet dje jeg poimanja vremena i prostora, na tragu naivnoga slikarstva. Iako likovni izraz posjeduje odreene karakteristike naivnoga slikarstva (dvoploano shvaanje povraine, jasan crte~, centralnu simetriju s perspektivom koja ne udovoljava vizualno-realisti nom vienju), valja naglasiti kako rije ki slikar ne ulazi u krug hrvatskih naivaca. Naglaaavajui emocije i ozra je noi, poslu~io se izmjenom kadra i rakursa, a kako bi ubla~io dje ji strah od nepoznatog, stvorio je vedru figuru personificiranoga Mraka raznobojne kose, sa smjeakom na licu. On e istjerati strah iz sobe usnuloga dje aka u pri i, ali e blagotvorno djelovati i na malog itatelja slikovnice. Slikarstvo Voje Radoi ia sjajno se uklapa u likovni dio slikovnice iz viae razloga: prikazi su vrlo narativni i naslanjaju se na pri u osebujnim likovnim jezikom koji u sebi sadr~i elemente dje jeg likovnog izraza, vidljivog u kromatici, formi i planimetriji. Svojim ilustracijama slikar nadograuje tekstualni dio pri e, maatovitim kompozicijama koje poti u dje ji fantazijski svijet: redukcijom oblika sugerira slobodan, zaigran i spontan dje ji izraz, naglaaavajui ga koriatenjem bogatog kolorita koji se uglavnom kree unutar primarnih i sekundarnih boja spektra te njihovih nijansiranih derivata. Kompozicije se razvijaju nizanjem ploha bez naglaaene iluzije prostora (zbog koriatenja vertikalne i policentri ne perspektive prikaz prostora takoer je blizak dje jem likovnom stvaralaatvu), sa sceni nim prizorima izmeu realnosti i sna, kao odraz specifi ne imaginativne i zaigrane umjetnikove percepcije stvarnosti. Odlike Radoi ieva slikanja u slikovnici Ja se mraka ne bojim jesu senzibilnost i lirizam te izra~ena komunikativnost - prikazi su dinami ni, a njihova je pokretljivost naglaaena nepravilnim i razigranim rasporedom ploha razli itih oblika i veli ina te koloristi kim i tonskim vrijednostima. Sukladno umjetnikovom do~ivljaju predmeti nisu obojani stvarnosnim parametrima jer autor svojim slikovnim materijalom osobno uvla i u pri u malog gledatelja / itatelja, pozivajui ga (likovnim bogatstvom prizora i ekspresivnoau) na daljnje maatanje. Ilustracije Voje Radoi ia kao odraz vlastita do~ivljaja dodatno poja avaju humanu poruku teksta, a umjetnik se u njima ostvaruje u dvostrukoj ulozi - pedagoga i terapeuta. 2. METODOLOGIJA ISTRA}IVANJA Razmialjanje kako komunikacija slikom mo~e uvelike pomoi djetetu u svladavanju slova, olakaavajui u iteljima zadau opismenjavanja u enika mlaih razreda, iniciralo je u hrvatskim osnovnim akolama istra~ivanje o dje jem do~ivljaju slikovnice Ljubice Kolari-Dumi Ja se mraka ne bojim, kao i o u eni kom odnosu prema itanju stihovane pri e. 2.1. PODRU JE ISTRA}IVANJA: materinski jezik i knji~evnost u razrednoj nastavi; 2.2. PREDMET ISTRA}IVANJA: u eni ka recepcija slikovnice Ja se mraka ne bojim, Ljubice Kolari-Dumi; 2.3. CILJEVI I ZADACI ISTRA}IVANJA Vodei se mialju kako korelacija izmeu knji~evnosti likovne i glazbene kulture mo~e osposobiti dijete za kvalitetniju komunikaciju sa svijetom koji ga okru~uje, pozornost je usmjerena dje joj percepciji slikovnice u odnosu na lektirne naslove u razrednoj nastavi. Svjesni poticajnih mogunosti neobi ne stihovane uspavanke, usredoto ili smo se na korelaciju bliskih umjetni kih podru ja, propitujui na ine uporabe slikovnice u nastavi materinskoga jezika i to u prvom, drugom i treem razredu. Koristei interpretacijski pristup zadaa ovoga ispitivanja bila je i utvrivanje psiholingvisti koga potencijala pri e usmjerene na suo avanje djece s vlastitim ograni enjima i strahovima te analiziranje eti ke dimenzije slikovnice Ja se mraka ne bojim. Nastojala se ispitati u eni ka reakcija na poetski iskaz Ljubice Kolari-Dumi kako bi se lingvometodi ki predlo~ak iskoristio u dijelu do~ivljajno-spoznajne nastave. No, temeljni je cilj istra~ivanja bio razmotriti mogunosti primjene slikovnice Ja se mraka ne bojim, Ljubice Kolari-Dumi, u razvoju komunikacijskih kompetencija u ranom diskursu hrvatskoga jezika. 2. 4. POLAZNE HIPOTEZE U istra~ivanju se poalo od sljedeih hipoteza: a) u enici su se sa slikovnicom susreli joa u predakolskoj dobi b) djeci su bliska djela koja korespondiraju s njihovim do~ivljajnim iskustvom c) u enici e pokazati naklonost itanju stihovane uspavanke d) va~an poticaj za itanje nekog teksta mo~e biti zavi ajni autor / autorica e) korelacija teksta sa srodnim umjetni kim podru jima (likovnom i glazbenom kulturom) lakae e uvesti dijete u svijet knji~evnosti 2.5. INSTRUMENTI I POSTUPAK ISTRA}IVANJA Ispitivanje je provedeno u razdoblju od svibnja 2010. do velja e 2011. godine, a istra~ivanjem je obuhvaeno 16 akola iz 7 ~upanija diljem na~e zemlje (Primorsko-goranska, Li ko-senjska, Zagreba ka, `ibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska, Osje ko-baranjska i Viroviti ko-podravska), 8 rije kih akola (O` Ivana Zajca, Nikola Tesla, Ve~ica, Peine, Brajda, Zamet, Jelenje i Kozala), i 8 akola iz razli itih krajeva Hrvatske (O` `estine iz Zagreba, O` Senj, O` Suhopolje, Katoli ka osnovna akola, `ibenik, O` Josipovac, O` Ernestinovo, O` Julije Beneaia, Ilok i O` epin). U istra~ivanju je primijenjena metoda anketiranja, utemeljena na samoiskazu ispitanika o osobnome mialjenju i stavu, uklju ujui u eni ku populaciju prvih, drugih i treih razreda osnovne akole; izuzeti su u enici etvrtih razreda jer slikovnice u toj dobi nisu viae dijelom nastavnoga programa. Metode statisti ke obrade podataka: statisti ka obrada prikupljenih podataka obavljena je pomou osobnog ra unala. Baza podataka oblikovana je u MS Excel programu, a obrada i analiza izvraena koriatenjem statisti kog programskog paketa STATISTICA (data analysis software system), version 8. www.statsoft.com., StatSoft, Inc. (2007). Kod svih testova razlike su smatrane statisti ki zna ajnim ako je razina statisti ke zna ajnosti odreena testom postigla vrijednost p<0,050, a marginalno statisti ki zna ajnim ako je vrijednost p odreena testom bila iz intervala 0,050<p<0,100. UZORAK Anketnim upitnikom na slu ajno odabranom uzorku obuhvaeno je ukupno 986 u enika - 493 djevoj ice i 493 dje aka (Tablica 1.). Meu ispitanicima su bila 172 u enika prvih razreda (97 djevoj ica i 75 dje aka), 407 u enika drugih razreda (201 djevoj ica i 206 dje aka) te 407 u enika treih razreda (195 djevoj ica i 212 dje aka). Udio anketirane djece iz 1. razreda ini 17% uzroka (172/986) i manji je od udjela 2.i 3. razreda koji ine po 41 % uzorka (407/986). `kole su razvrstane u dvije kategorije: prema veli ini sredine u kojoj se nalaze, na akole iz velikih gradova (Rijeka i Zagreb) te akole iz manjih gradova, prigradske i seoske akole. Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 1. Raspodjela u enika prema sredini, spolu i dobi u istra~ivanom uzorku ispitanika. sredinarazredspolukupnodjevoj ice dje aciNudioNudioGrad1.5247%5853%1102.10649%11251%2183.11550%11450%229ukupno27349%28451%557Prigrad / selo1.3252%3048%622.10053%8947%1893.9754%8146%178ukupno22953%20047%429sveukupno50251%48449986 Uzorak istra~ivanja je uravnote~en prema spolu u dobnim skupinama, odnosno udjeli dje aka i djevoj ica se ne razlikuju zna ajno s obzirom na razred niti s obzirom na sredinu u kojoj se akola nalazi (Pearsonov hi-kvadrat test,(2= 7,71, df=7, p=0,368). Nakon prethodnoga itanja slikovnice i njezine analize u enici su pristupili ispunjavanju upitnika. Zadaci su bili usmjereni istra~ivanju itateljskih sklonosti u enika razredne nastave. Anketni listi sastojao se od ukupno 4 pitanja: uz dva pitanja s ponuenim odgovorom listi je sadr~ao i pitanje kombiniranoga tipa gdje su u enici mogli upisati vlastiti odgovor. U zavranom, etvrtom pitanju, u enicima je ponuena mogunost broj anog ocjenjivanja. Pitanja su bila koncipirana u skladu s do~ivljajno-spoznajnim mogunostima djece u razrednoj nastavi, sukladno te~nji da prilagodba osim strukovnoga karaktera bude utemeljena i u psiholoako-pedagoakim okvirima. Anketni se listi ispunjavao tijekom nastave u navedenim akolama na na in da su u iteljice / u itelji uputili ispitanike u mogunost ispunjavanja upitnika vezanog uz do~ivljaj slikovnice. Anketa nije bila anonimna budui da se radilo o pristranom uzorku mladih itatelja. 2.2.1. ANALIZA ANKETE I NTERPRETACIJA REZULTATA Na prvo pitanje Je li ti se svidjela slikovnica? u enici su izrazili svoje mialjenje zaokru~ivanjem potvrdnog ili nije nog odgovora. Potvrdno je odgovorio 961 u enik ili 97% ispitivanog uzorka. Raspodjela pozitivnih i negativnih odgovora prema spolu i dobi (Tablica 2.) pokazuje da nema statisti ki zna ajnih odstupanja (Pearsonov hi-kvadrat test, df=7,((2= 5,18, p=0,637). Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 2. Raspodjela odgovora na pitanje Je li ti se svidjela slikovnica? Je li ti se svidjela slikovnica?razredspolukupnodjevoj ice dje aciNudioNudioda1.8048%8552%1652.20250%19950%4013.20552%19048%395ukupno48751%47449%961ne1.457%343%72.467%233%63.758%542%12ukupno1560%1040%25sveukupno502484986 Meutim, pogleda li se raspodjela odgovora prema sredinama iz kojih u enici dolaze, razlike postaju statisti ki zna ajne. Naime, udio u enika kojima se slikovnica svidjela zna ajno je vei u akolama iz manjih sredina (99,3%) u odnosu na istovrsni udio u akolama iz urbanih sredina (96%) (test razlike proprcija, p=0,001), pri emu nema zna ajnih razlika meu akolama u ocjenama prema dobi i spolu. U drugom pitanju `to ti se u slikovnici svidjelo?, s ponuenom binarnim izborom  pri a ili crte~i, u enici su se u veem postotku opredijelili za pri u (655/986=66%) nego za crte~e. Raspodjela pozitivnih i negativnih odgovora prema spolu i uzrastu (Tablica 3.) pokazuje da nema statisti ki zna ajnih odstupanja (Pearsonov hi-kvadrat test, df=12,((2= 10,11, p=0,606). Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 3. Raspodjela odgovora na pitanje `to ti se u slikovnici svidjelo? `to ti se u slikovnici svidjelo?razredspolukupnodje acidjevoj iceNudioNudiopri a1.6351%6149%124 2.13249%13551%2673.13150%13350%264ukupno32650%32950%655crte~i1.2144%2756%482.7353%6647%1393.8157%6243%143ukupno17553%15547%330sveukupno50251%48449%986 Kao i kod prethodnog pitanja uo avaju se statisti ki zna ajne razlike u raspodjeli odgovora prema sredini iz koje u enici dolaze (veliki grad, prigrad, selo). U enici iz gradskih akola preferiraju crte~e u zna ajno veem udjelu nego u enici iz manjih gradova (37% vs. 29% u akolama iz manjih gradova i sela; test razlike proporcija, p=0,008). U enici 1. razreda nisu komentirali likovnu razinu slikovnice, uglavnom su se usredoto ili na njezin sadr~aj, djelimice i stoga ato su im u iteljice naglas itale tekst. Ovakvu recepciju ilustracije mogue je objasniti naglaaenom sklonoau u enika razredne nastave prema realisti kom likovnom izrazu, iako djeca u toj dobi rado svoje likovne impresije zaogru u apstraktni oblik. U itelji u svojim kriti kim prosudbama slika i tekstova smatraju kako su u enici prvih i drugih razreda skloniji realisti kim ilustracijama zbog njihove potrebe za konkretnim oblicima. No, pozitivnoj u eni koj recepciji pri e svakako je doprinijela dopadljivost teksta. U enici 2. i 3. razreda su se u obrazlo~enju svojega odabira pohvalno izrazili o ilustracijama: sviaju mi se crte~i, ova slikovnica mi se svia po pjesmama i slikama, Lijep je crte~ i dobra ideja (2. razred), Meni se ova najviae svia jer su prekrasne pri e a slike su preljepe, druga ija je od ostalih, zbog slika,ljepaa mi je od Pepeljuge jer ima ljepae slike , Slikovnica Ja se mraka ne bojim je bolja jer su lijepe pjesme i crte~i, a u drugim slikovnicama su nacrtani to no takvi kakvi jesu a ovdje se upotrijebila maata. (3. razred). Odgovori na tree pitanje ponudili su vienje akolskih tekstova iz u eni koga rakursa. Na mogunost opisnoga odgovora u ponuenoj komparaciji: Usporedi slikovnicu Ja se mraka ne bojim sa slikovnicama koje si itao/la, u enici su iskreno navodili svoje dojmove. Sredianje je pitanje konfrontiralo poziciju slikovnice Ljubice Kolari-Dumi u odnosu na ostale knji~evne naslove i njihovu recepciju meu u enicima razredne nastave, ujedno, tree je pitanje imalo pokazati postoje li bitna odstupanja u do~ivljaju literarnoga predloaka sa srodnim tekstovima iz nastavne prakse. O ekivanja da e veina u enika u ponuenoj usporedbi pokazati afirmativan stav prema uspavanci Ja se mraka ne bojim, nisu bila pretjerana: veina u enika smatra kako je slikovnica rije ke autorice bolja i zanimljivija od slikovnica koje su pro itali. Navodimo pojedine dojmove: bolja je od drugih, Mrak je bio straaan, nije ista kao i druge, BOLJA JE OD SVIH SLIKOVNICA, ova slikovnica je zabavnija od drugih, bolja je zato ato se poslije ove slikovnice niko ne boji mraka, dobro je bilo, Lijepa mi je super (1. razred); ova pri a mi je bolja od drugih zato jer je tekst ukraaen, bolja je zato ato su dobre pjesme, sli na je kao i druge, Da postoji ocjena 10 ja bi dao 10, u pjesmi Sklopio i svidio mi se sadr~aj, Meni se svidjelo kad je dje ak molio Anela uvara, Ova mi je najbolja zato ato ima dobar naslov, upoznao sam mrak s dobre strane (2. razred); Jako mi se svidjela. Pou na je, poru ljiva, savjetujem svima da je pro ita, Ja se mraka ne bojim je slikovnica sa odgovorima koji su potrebni djeci, ima puno savjeta i tema koja zanima djecu, Ova me slikovnica ispunila toplinom, zdru~ila me s mrakom, Ovo je najopuatenija slikovnica koju sam uo, Pro itala sam puno slikovnica, ali slikovnica Ja se mraka ne bojim mi se najviae svidjela, Svidjelo mi se kada se u snu igram s mrakom (3. razred). Zanimljiva je podudarnost stavova - neovisno o u eni koj dobi dje aci pokazuju sli an itateljski ukus i odnos prema prvoj akolskoj lektiri. Uz zanimljiva objaanjenja i simpati ne u eni ke opservacije (meni je ova bolja nego pri a o Ivici i Marici), pojedina su razmialjanja razotkrila veu potrebu uklju ivanja sadr~aja povezanih s dje jim iskustvom u nastavu knji~evnosti. Iz ponuenih odgovora mo~e se zaklju iti kako su u enici ozbiljno pristupili svojoj (vjerojatno) prvoj pisanoj anketi. U analizi odgovora mo~e se primijetiti koliko su djevoj ice rje itije u obrazlo~enju svojih dojmova dok su dje aci zatajniji i nerijetko ne ~ele izrei svoje mialjenje. Zanimljivo da je pozitivan stav prema slikovnici Ja se mraka ne bojim najizra~eniji u treem razredu, iako djecu nelagoda u susretu s mrakom prati od najranijeg djetinjstva. Mnogi odgovori upuuju na pozitivan prijam pri e meu u enicima mlaih razreda: Ova knjiga mi se svia jer ka~e da nije straaan mrak, Ova slikovnica mi se svia zato ato govori o mraku kojeg se ne treba bojati (1. razred.), Ovaj mrak je veseo, Jedinstvena je i fora. Pisateljica je pisala srcemgovori kako pobijediti strah od mraka,prestala sam se bojati mraka, slikovnica Ja se mraka ne bojim je sli na sa pri om Pinokiom jer se radi o hrabrosti, Slikovnica je jako lijepa i uspavljuje te., meni se svidjelo u pri i kako Mra ak mazi djecu (2. razred), ova slikovnica je jako pou na i lijepa i druge slikovnice su isto, ali ova me slikovnica nau ila da mi mrak nije niata napravio. Ja se viae ne bojim mraka, Mrak najljepae snove nosi, Daje nam lijepi san,Ova je meni 100 puta bolja od drugih slikovnica jer me nau ila da se mraka ne bojim, Pomogli ste mi da se ne bojim mraka, u jednoj slikovnici mrak pokazuje prijetnju, dok u ovoj slikovnici mrak ohrabruje i poti e nas da se ne bojimo, ova me pri a u inila hrabrijom (3. razred). Sudei prema navedenim razmialjanjima pri a Ljubice Kolari-Dumi se pokazala va~nim spoznajnim imbenikom, potvrujui misao kako knji~evnost mo~e imati i terapeutsku ulogu. Osim promialjanja o predmetnotematskoj razini pri e, zanimljive su dje je refleksije i o izri aju slikovnice: volim ato su pjesme (1. razred), bolja je zato ato su kitice lijepo poslo~ene, Mraka se ne bojim ja je puno bolja, bolja je jer ima pjesmu (2. razred), Meni se pri a ja se mraka ne bojim svidjela jer se rimuje,Ova knjiga sa pjesmicama mi se jako svidjela jer je atosna (3. razred). Osim ato pozitivne opservacije o jeziku pri e potvruju inicijalnu hipotezu o u eni koj naklonost prema stihovanoj uspavanci, dobiveni odgovori nude mogunost uklju ivanja u enika u promatranje zanimljive jezi ne interakcije. Kroz interpretaciju teksta u enici e zapa~ati i stilske mogunosti uporabe jezika. Melodi ni stihovi nude mogunost zanimljive korelacije s glazbenom kulturom: u eni ka razmialjanja o uglazbljenoj pri i (Slikovnica mi se svidjela jer ima note i pjesme su zanimljive, slikovnica ima note a druge nemaju) potvruju integrativni potencijal stihovane uspavanke u nastavi knji~evnosti. U zadnjem su pitanju u enici mogli ocijeniti slikovnicu broj anom ocjenom od jedan do pet i barem na as preuzeti ulogu u itelja / ice. Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 4. Raspodjela broj anih ocjena slikovnice Ja se mraka ne bojim razredspolocjena slikovniceudioSr.vr.SD123451.Dje aci1,2%1,2%1,2%8,3%88,10%4,810,63Djevoj ice 0%1,1%2,3%5,7%90,90%4,860,48Svi0,6%1,2%1,7%7,0%89,50%4,840,562.Dje aci0,0%0,5%2,4%14,6%82,52%4,790,49Djevoj ice 0,0%0,5%0,5%12,4%86,57%4,850,41Svi0,0%0,5%1,5%13,5%84,52%4,820,453.Dje aci0,0%1,4%4,2%16,5%77,83%4,8 T V t v z B n   , r t rHNHJR\lnprv½½½½½hrhwo;h9 hyhD36hR hD3B*ph h92hD3hC:c hD36hD3 hD35 hI;5 hx5 hh0JhhB*phjhhB*Uph hh5hhhh5>*B*CJaJph68 x z |  p r t v x z | ~ $dha$gd^$dh^a$gd^ . z|~24X$a$gd^ $dha$gd^vxz|~LNv$24Vdt~TdprBPHJ0𺭺𺭢} h,hV] hsShV]hnhV]B*phhM.hV]B*phh h yh yhV]h3_k hh5hhhY;h9 hr6 h3M6h9 hp6h9 hD36 hD35hrhD3B*phh9 hsShwo;hD30XZ\^`bd~#0000$1&111?DG$dh^a$gd^$ & Fdha$gd^$ dha$gd^ $dh@&a$gd^ $dha$gd^$a$gd^0D :!&@&N&P&\&`&h&n&~&&&&&&ɾɾɾɾɾɾɾɾɾɾɾ hhhhhhhmHsHh yB*\phhhhB*\phhhB*\phhhB*\mHphsHK&&&&&&&&&&&&''))*,*****++,,,,,,,,,,,,,,,,,,, ----L-//000񴩥 hh5hY; hh\h7=mHsHhn h7=h7=h1@1P1R1b1d1f1h11144"4$404̷uuujfbSHShh kB*phh kh kB*mHphsHhjDhhhh5B*\phh~gh05B*\phh05B*\mHphsHhh5B*\mHphsHh~gh7=h7=5hV]5B*phh05B*\phh9D9F9H9J9X9Z9h9j9999999 hCeh$hkh$mHsHhC:cB*mHphsHhhhB*phhhB*phhhB*mHphsHL9999999999999999999 :::: :":$:&:4:6:>:@:L:P:T:X:^:`:n:p::::::::::::::::::::: ;;;; ;$;(;*;>;@;H;J;P;R;Z;\;^;`;n;p;r;t;;;;h$mHsHhCeh$6hkh$6mHsH hCeh$hkh$mHsHS;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<< <<<,<2<8<:<><@<V<X<`<h<j<p<r<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<=== ======== =(=*=0=2=4=6=8=:=L=N=b=d= h$h$h$mHsHhkh$mHsH hCeh$Xd=h=j=v=x=z=|=====================>>>>>>> >0>2>@>D>F>H>J>L>X>Z>`>b>f>h>l>n>t>v>x>|>>>>>>>>>>>>>>>>?? ???? ?$?&?8?:??J?L?Z?\?hkh$mHsH h$h$h$h$6hkh$6mHsHV\?h?l?t?x????????????????@jAAAAAhBvBxBBBBBBBBCCC C CCCCCC6C8CLCNCdCfCjClCCCCCCCCźЯܧܟܟܟܟܟ hhhhhmHsHhbmHsHh7=hhB*phhnhbB*phhbhbmHsH hnhh hh6hhhSh$5B*ph h$h$hkh$mHsHD@DJDLDNDPDdDfDnDpD|D~DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEEEEE$E&E.E0E8E:EHEVEEEEEEFF F FFhbhbmHsHjh)0JUh)h|h[hhmHsH hhhhhmHsHhhKFF6F8F@FBFNFPF^F`FpF~FFFFFFFFFFFFFFFFFFGGGGGG$G(G.G0G2G4G@GBGDGFGHG\GxGGGGGGG֧hhC:cB*phhC:cB*mHphsHh2}h=*5mHsHhS5mHsHhbh0hh5B*ph h[hhhhh[hhmHsH hhh hnhbhnhbB*ph5DGFGHGGG^^^^|___Pp2}4}F}H}}}FH$ $dh@&a$gd^$Ldh^La$gd^$dh^a$gd^ $dha$gd^GGGGHHH H$H&H8H:HBHFHTHfHHHHHHHHHHHHHHI2IRIIIIIIIIIIIJJ JJJJJ J$J&J:Jܾ뷯뷯 hbhhhhhhmHsHhbhC:cB*phhbhC:cB*phhC:cmHsH h$hC:c hC:c6hbhC:c6hC:c6mHsHhC:chC:c6hC:chhC:cB*phhC:cB*mHphsHhC:cB*ph4:Jf؀@DHJRV~ "&(*,04 2փ0F¾º¾ºʾ¦hahcYhrhCehQeh27Eh6&h6&6h3Mh[h6&h`_hZghw~hV h'-hD= h'-h'-h'-hD=hD=6 hD=hD=hbhD= hD=5hh9$&pNPR0F^`b̏>@BRT$ & Fdha$gd^ $dh@&a$gd^ $dha$gd^FpĆ҆:<` DlpĈƈ Xlnr~Ɖ^NPRTXZ^b&0FLD豭譡h_Lh27Eh`_hVhw~huhF_6hF_ h'-hnh7hnh4MhChcYh^h.h.6h'-hx>h7RhZgh.hQe?DFHȎ$^`bdfhlpʏ܏N\6:<RVnr~В0>^fpГ *BLR(8Tbdxzԕ̻̻̳̻̳̻̻̻̻̯hQeh6&h 0hm:6h%Uhm:6 hm:6h#fhm:h27Eh5\hw8hZghw~hHNhtch7Rh'-h_Lh.h`_CޘLN>@NPRT$&^`r`bp׾׷׬qeq^ hcw56h~hcw5CJaJhVhcw5CJaJmHsHhVhcwCJaJmHsHhcwCJaJmHnHujhehcwCJUaJhehcwCJaJ h/hcwh3M hL8PhcwhYh27E56hw8hcwh5\jh0JUhh6 hhh h"Tpr`br $$Ifa$gd^ $dha$gd^ $dha$gd^pr~ġȡʡΡСҡޡ  "$*,2<BDLR°°°°°°ununcun°ununcuh/hcwmH sH  h/hcwh/hcwB*phh^5B*\mH phsH hChcwCJaJmH sH #h+ahcw5B*\mH phsH #hChcw5B*\mH phsH hcw5B*\mH phsH &h!rhcw56B*\mH phsH  hcw56B*\mH phsH h+ahcw56&! $$Ifa$gd^kd$$Ifl4  ,\T !` `'& `'  t(0  ,"644 l` ap(ytC]ơȡʡ̡Ρҡܡ "$&,4Ff $$1$7$8$H$Ifa$gd^FfFf $$Ifa$gd^4<DLTVX^fnv~ޢFfFfFfM$$1$7$8$H$Ifa$gd^ $$Ifa$gd^RTV\^dntv~Ƣ $&.468>@DNRT\bdɾꤒɾɾɾh^5B*\mH phsH #h hcw6B*\mH phsH hcw6B*\mH phsH h/hcwmH sH h/hcwB*ph#hChcw5B*\mH phsH hcw5B*\mH phsH hChcwCJaJmH sH  h/hcw3  &.68:@FNT\dft|Ffe$Ff Ff$$1$7$8$H$Ifa$gd^ $$Ifa$gd^dfrtz£ȣУ֣أڣԥZ&jnӤ{wrwnjnfnfnfbhChD hQeh_L hF_5hF_hw8hGthcwH* jchcwhcw#hChcw5B*\mH phsH #h+ahcw5B*\mH phsH h/hcwmH sH  h/hcwh/hcwB*phhcw5B*\mH phsH hcw6B*\mH phsH hChcwCJaJmH sH &£ʣУأڣܣԥ68:j$a$gd^$<dh^<a$gd^ $dha$gd^Ffb,Ff($$1$7$8$H$Ifa$gd^ $$Ifa$gd^nȫ̫Ϋ268:H̭ prtvް&(fhj캫wiw`hw85CJaJh.hw856CJaJh.hw85CJaJhrXCJaJhw8CJaJh]RThw8CJaJhw8CJaJmHnHujh.hw8CJUaJh.hw8CJaJhGthw8H* jchw8 j hw8h7 hh6hHNhhhw8h5\hQehChF_#jlƱԱ $$Ifa$gd^$a$gd^jlıƱԱֱڱ &(*46:<BDHJPRXZ\bdj³unununucunuhWhw8mH sH  hWhw8hWhw8B*phhChw8CJaJmH sH #h+ahw85B*\mH phsH #hChw85B*\mH phsH hw85B*\mH phsH &h!rhw856B*\mH phsH  hw856B*\mH phsH h+ahw85h+ahw856 h]RThw8&Աֱر! $$Ifa$gd^kd.$$Ifl4  ,\T !` `'& `'  t(0  ,"644 l` ap(ytC]رڱ &(*06<DJRZ\^dlFf9$$1$7$8$H$Ifa$gd^Ff;5Fff1 $$Ifa$gd^jlrtz|̲βԲֲܲ޲ "(*,.468:ųԤųų#h hw86B*\mH phsH hw86B*\mH phsH #hChw85B*\mH phsH hw85B*\mH phsH hChw8CJaJmH sH hWhw8mH sH hWhw8B*ph hWhw89lt|βֲ޲FfIFFf.BFf= $$Ifa$gd^$$1$7$8$H$Ifa$gd^ "$*.6:BFHJPT\`hnp~FfRFfNFf_J $$Ifa$gd^$$1$7$8$H$Ifa$gd^:@BDFHNPRTZ\^`fhlnp|~ƳʳгҳԳ$dƷIJӣđӍ hh6hhh`_hw8#h+ahw85B*\mH phsH hw86B*\mH phsH #hChw85B*\mH phsH hw85B*\mH phsH hChw8CJaJmH sH  hWhw8hWhw8mH sH hWhw8B*ph2ȳʳҳԳֳ $a$gd^ $dha$gd^FfZFfW$$1$7$8$H$Ifa$gd^ $$Ifa$gd^(24*,.0246rtƷƷƞsj`YOhmChC]56 hC]56hehC]56hC]5CJaJhThC]56CJaJhC]CJaJh.hC]5CJaJhrX5CJaJhThC]5CJaJhC]CJaJmHnHujhThC]CJUaJhThC]CJaJhGthC]H* jchC] j hC]hC] hC]6hK:hh6hhhK: "&JNPTVXdfprtƻλֻ޻̺̺̺̺̺̺̺̺~hC]6B*\mH phsH hC]hC]B*phhChC]CJaJmH sH #h+ahC]5B*\mH phsH #hChC]5B*\mH phsH hC]5B*\mH phsH &h!rhC]56B*\mH phsH  hC]56B*\mH phsH , "$! $$Ifa$gd^kd*]$$Ifl4  ,\T !` `'& `'  t(0  ,"644 l` ap(ytC]$&6LNPRTXbfprtƻλFf"hFfcFf_ $$Ifa$gd^λֻ޻ (08@HJX^dlrzFfxFftFfpFfkl $$Ifa$gd^ (08HJ\^dlrzƼ̼Լܼ޼ (*2:BJRTbtñññҢÐh5\h27E#h+ahC]5B*\mH phsH hC]6B*\mH phsH #hChC]5B*\mH phsH hC]5B*\mH phsH hChC]CJaJmH sH hC]hC]B*ph#h hC]6B*\mH phsH 5Ƽ̼Լܼ޼ *2:FfFfkFf"} $$Ifa$gd^:BJRTbd$&,$$1$7$8$H$Ifa$gd^$a$gd^ $dha$gd^ $dha$gd^FfV $$Ifa$gd^T ؿڿ"PRf($&*nrPRT$DH 24NBDPRƽƨ hOijhOijhOijhAFhAFh?S6hAFhF^/6 hOij6hAFhhw6hG5htx6hhw hh5 hh6hhh h 6h  h 6hAFh#6hihm:h$h#h5\hC]6RT<H^lZTrNƿ~~rgr^rgrgh:6CJaJhG5hnoCJaJhG5hno6CJaJh$CJaJhvWCJaJhtxCJaJhh6CJaJh1CJaJheI,CJaJhhCJaJhm:hS6 heI,hShm:hOijhG5hdXh?S6hdXhAF6hdXhF^/6hdXhhw6 hOij6hdXhh6$<BD|:0 <P  0\^bԽ벦벞xpxxheI,CJaJhSCJaJhp0h~ulCJaJhp0hp0CJaJh@CJaJhp0CJaJhvWh~ul6CJaJh+h~ulCJaJhG5hG5B*CJaJphhvWCJaJhG5hG5CJaJhG5hG56CJaJh$CJaJhG5hno6CJaJ)>bf"&68fhjlrȽvj[hrX5B*\mH phsH hhrX5CJaJhrX56CJaJhrX5CJaJh.hrX5CJaJhrXCJaJhhrXCJaJmHnHujhhrXCJUaJhhrXCJaJhrXhOijhhh1CJaJh\CJaJh\h\6CJaJhjdCJaJhP \CJaJ*,.02<HJNPRTVXZ\^`bdfhjnpv&(0246>t|~ȹ׮׮׮׮׮ȹקȹקȹȹ h@hrX)h@hrXB*CJOJQJ^JaJph hxhrXhrX h>qhrXhrX5B*\mH phsH hChrXCJaJmH sH  hN\hrX hrX56h>qhrX5#hChrX5B*\mH phsH 6,.02?33 $$Ifa$gd^kd$$Ifl4  ,F0 u" " ]   t0  6    44 l` apyt%f2<JPRTVZ^bfjlnpvFfǗFfFf^ $$Ifa$gd^$$1$7$8$H$Ifa$gd^(246>HR\ft~FfFf$$1$7$8$H$Ifa$gd^ $$Ifa$gd^2@HJRTVX`xxxxxxx*x,xVxdxlxnxvxxxzx|xxxxxxллллллUhrX5B*\mH phsH hChrXCJaJmH sH  h@hrX)h@hrXB*CJOJQJ^JaJph hxhrXhxhrXB*ph hN\hrXhrX#hChrX5B*\mH phsH :&2@JTVX`jt~Ff@Ff&$$1$7$8$H$Ifa$gd^ $$Ifa$gd^xxxx,x6x@xJxVxdxnxxxzx|xxxFfgFf[$$1$7$8$H$Ifa$gd^ $$Ifa$gd^FfR710,62Djevoj ice 0,0%0,0%3,1%15,4%81,54%4,780,48Svi0,0%0,7%3,7%16,0%79,61%4,740,56UKUPNO0,1%0,7%2,4%13,4%83,4%4,790,52 Raspodjela ocjena kojima u enici ocjenjuju slikovnicu (Tablica 4.) marginalno se razlikuje prema dobi i spolu u enika (Pearson Chi-square: 31,4839, df=22, p=,086 Pearsonov hi-kvadrat test, df=22,((2= 31,48, p=0,086). Najviae ocjena izvrstan daju djevoj ice u prvom i drugom razredu, a u treem razredu oba spola ocjenjuju kriti nije, s neato veim udjelom ocjena vrlo dobar. Takoer se u treem razredu u estalije nego u prvom i drugom javlja ocjena dobar. Gledano po dobnim skupinama, najviaim je prosjekom slikovnica ocjenjena u prvom razredu (4,84 0,56), neato ni~om ocjenom u drugom razredu (4,82 0,45) te najni~om u treem razredu (4,74 0,56), no razlika meu razredima je na granici statisti ke zna ajnosti (analiza varijanci, F=2,88, p=0,050). Razvrstamo li u enike ispitivanog uzorka prema sredinama iz kojih dolaze (gradske akole, prigradske i seoske akole), pokazuje se kako razli itost ocjenjivanja u odnosu na starosnu dob zapravo dolazi iz ne-urbanih sredina, pri emu je razlika u ocjenjivanju prema akolama i prema dobi marginalno statisti ki zna ajna (faktorska analiza varijanci, F=2,58, p=0,076) i dolazi zapravo od razlika u dobi prvoga razreda (slika 1). Prema spolu, u ispitivanom uzorku djevoj ice ocjenjuju zna ajno viaom ocjenom nego dje aci (djevoj ice 4,83 0,45 vs. 4,76 0,57, t-test za nezavisne uzorke, t=-2,04, df=984, p=0,041). Sedam je u enika ocijenilo slikovnicu negativnom ocjenom (4 u enika prvoga i 3 u enika drugoga razreda), sedmoro joj je dodijelilo ocjenu dovoljan (po 2 u enika prvog i drugoga razreda i 3 u enika treega razreda). Osamnaest u enika dodijelilo je slikovnici ocjenu dobar (3 u enika prvoga razreda, 1 u enica drugog i 14 u enika treega razreda), dok je 138 u enika nagradilo pri u vrlo dobrom ocjenom (12 u enika prvog razreda, 60 u enika drugog razreda i 66 u enika treega razreda). Veina ispitanika, ak 816 u enika, ocijenilo uspavanku Ja se mraka ne bojim peticom, i to: 146 u enika prvoga razreda, 346 u enika drugoga razreda i 324 u enika treega razreda.  Slika 1. Ocjene za slikovnicu Ja se mraka ne bojim prema u eni koj dobi i sredini iz koje u enici dolaze u ispitivanom uzorku. Prikazane su srednje vrijednosti sa 95% intervalom pouzdanosti. U kona nici stihovana je uspavanka polo~ila ispit s izvrsnim uspjehom (srednjom ocjenom 4,79), ato je visoki prosjek i potvrda u eni ke percepcije ali i estetske vrijednosti teksta. Zanimljiva je percepcija po spolu: 417 djevoj ica (85 %) i 399 dje aka (81 %) nagradilo je slikovnicu Ja se mraka ne bojim izvrsnom ocjenom. U izlaznim rezultatima ankete sudionici nastavnoga procesa pokazali su veliki interes za itanje slikovnice i zadovoljstvo ovakvim na inom predstavljanja knji~evnoga djela. 3. INTEGRATIVNA PRIMJENA SLIKOVNICE JA SE MRAKA NE BOJIM Osim informativnoga karaktera nastava knji~evnosti u osnovnoj akoli temelji se na estetskom spoznavanju i ontoloakom poniranju. Literarna je komunikacija veoma osjetljivo podru je jer je rije  o individualnome procesu ostvarenja estetskoga ina u susretu s umjetni kim tekstom. U istinskom knji~evno-umjetni kom odgoju i obrazovanju taj in ima sredianje mjesto i esencijalnu odgojnu vrijednost (Banaa, 1991., 5). Komunikacija slikom mo~e u iteljima uvelike olakaati zadau opismenjavanja u enika mlaih razreda osnovne akole. Interpretirajui knji~evnoumjetni ko djelo nastavnik ne smije zanemariti u enikove interese, njegovo iskustvo i do~ivljajni svijet, stoga je interakcija izmeu itatelja i knji~evnoga djela glavna preokupacija metodike knji~evnog odgoja i obrazovanja u razrednoj nastavi jer je usmjerena na literarnu komunikaciju djeteta koje tek postaje itatelj. Literarni interesi neobi no su va~ni za djetetovo spoznavanje svijeta, a kako su oni u toj dobi veoma izra~eni, valjalo bi ih iskoristiti kao motivacijsko sredstvo u prihvaanju djela iz lijepe knji~evnosti (`abi, 1983). U enje putem slikovnice recipijentu predstavlja zadovoljstvo i podsjea ga na igru iz predakolskoga razdoblja. Kako su djeca danaanjice izlo~ena raznovrsnijem iskustvu i veoj koli ini informacija od djece u proalosti, zna ajno su im druga iji i zahtjevi dok su im sposobnosti na odgovarajuoj viaoj razini. Pri usvajanju i spoznavanju svijeta koji ih okru~uje te~e slobodnijem nestrukturiranom u enju i usvajanju vjeatina, koristei pri u enju sva svoja osjetila. Odabir slikovnica tematski i jezi no usmjerenih na sadr~aje zavi aja utemeljen je na na elu zavi ajnosti kojem europski metodi ari pridaju veliku va~nost. Problem dje jeg odnosa prema spavanju, mraku i noi esti je motiv knji~evnojezi noga odgoja i obrazovanja, posebice na recepcijskoj razini. Djecu mlae akolske dobi privla e sadr~aji s elementima iz vlastitoga iskustvenoga svijeta, pri e i bajke u kojima su prikazane teme o razli itim oblicima dje jega samopouzdanja. Iako se hrabrost ne mo~e stei itanjem knjiga, djeca e rado posegnuti za slikovnicama koje sadr~ajno i tematski interpretiraju iskustvene slojeve dje jega samopouzdanja. O tome svjedo i iskreno zapa~anje jedne u enice treega razreda: Ova slikovnica je jako pou na i lijepa i druge slikovnice su isto, ali ova me slikovnica nau ila da mi mrak nije niata napravio. Ja se viae ne bojim mraka. Stihovana uspavanka rije ke autorice podupire djetetov osjeaj sigurnosti, na jednostavan i razumljiv na in poti e njegovo samopouzdanje i povjerenje u sebe, ato je temeljna zna ajka dje jega psihi kog razvoja. Iako nije rije  o jezi nim pravilima niti ispunjavanju akolskih zadataka, razigrani je Mra ak opravdao svoje pojavljivanje: Ako literarni junak svlada strah, s kojim se suo ava i mali itatelj, izvraio je svoju zadau (Svetina, 2004., 23). Rije  je o odgojnoj dimenziji knji~evnoga djela. Izmeu lijepog i nauka o svijetu nema znaka suprotnosti - osnovni je pokazatelj uspjelog teksta usklaenost izraza i sadr~aja. Pouka u uspavanci Ja se mraka ne bojim u prvi mah djeluje kao eksplicitna autori ina nazo nost, no Ljubica Kolari-Dumi plasira svoju temeljnu misao atraktivnijim postupkom  kroz fabulu s neobi nim likom i kroz usklaenu stilsku igru, izbjegavajui utisnuti svojoj uspavanci pe at utilitarnosti. Knjiga za djecu uvijek pou ava i jednostavno ne mo~e postojati bez odgojnog utjecaja (Hunt, 1994.). Igrivost teksta Ja se mraka ne bojim iskazana je naglaaenom ritmi noau, onomatopejom i neujedna enom rimom ato potvruje da je svojim lirskim izri ajem Ljubica Kolari-Dumi sugestivno objedinila ritmi ku i foni ku strukturnu hijerarhiju pri e. Stihovi su primjereni odgojno-obrazovnom radu s djecom mlae akolske dobi. Budui da vrlo dobro poznaje potencijale malih itatelja, autorica im se obraa poznatim jezikom i sugestivnim ritmom koji tekst pribli~avaju dje jem senzibilitetu. Kako se djeca i njihovi odnosi pojavljuju u knji~evnim tekstovima, u njima nalazimo zanimljive primjere jezi ne interakcije; ako u interpretaciji teksta uzimamo u obzir u enikove interese i potrebe, dosljedno poti ui u eni ko promatranje teksta i tra~enje odgovora, dobivamo velike mogunosti uklju ivanja u enika u promatranje zanimljive uporabe jezika. Nastava postaje zanimljiv i dinami an proces a u ionica mjesto viaesmjerne komunikacije i slobode izra~avanja. Visokokvalitetna akola koju u enici vole jer je zabavna i u inkovita nije tek retori ka utopija. Na ela suvremene metodike naglaaavaju kako u enje s radoau kroz igru nije nemogua misija. Slikovnica Ja se mraka ne bojim ispunjava viae funkcija koje korespondiraju s odgojnim potrebama itatelja po etnika ( a ko, 2000), i to: informacijsko-odgojnu funkciju: u enik e u pri i dobiti odgovor na ~ivotna pitanja i probleme koji ga mu e, a istovremeno e spoznati da i knji~evni tekst mo~e biti izvor znanja; estetsku funkciju: itanjem pri e, interpretiranjem stihova i uo avanjem izra~ajnih stilskih mogunosti autori ina izri aja u enici e razviti osjeaj za lijepo i vlastiti ukus; spoznajnu funkciju: pomou slikovnice djeca e usporediti svoje spoznaje o stvarnosti koja ih okru~uje; iskustvenu funkciju: djeca e se lakae socijalizirati u druatvenoj sredini; zabavnu funkciju: itajui pri u i promatrajui slike dijete e uvidjeti kako vrijeme provedeno uz knji~evni tekst ne mora biti dosadno i nezanimljivo, ve je mogue u iti kroz igru; Kako sadr~aj pri e mo~e pridonijeti razvoju dje jega samopouzdanja, slikovnica korespondira novijim trendovima u svjetskom izdavaatvu za djecu, koji veliku pozornost posveuju raznim zna ajkama ovjekove osobnosti. Odgovori u enika potvruju spoznajnu dimenziju slikovnice pa se mo~e govoriti o svojevrsnoj kreativnoj terapiji umjetnoau. Uvratavanje slikovnice Ja se mraka ne bojim u nastavu knji~evnosti razredne nastave utemeljen je i na potrebama odgojne i nastavne prakse. Stihovanu uspavanku upotpunjuju specifi ne ilustracije visoke likovne vrijednosti, ato otvara nove mogunosti stvarala koga rada u nastavi izra~avanja i stvaranja s djecom mlae akolske dobi i poti e u iteljevu avanturu za razvijanjem u enikova literarnog i likovnog senzibiliteta: tijekom interpretativnoga itanja u enike se mo~e uputiti na promatranje ilustracija nakon ega e uslijediti razgovor o likovnosti literarnoga predloaka. Osim ato e itanje pri e obogatiti djetetov spoznajni svijet i pri initi estetsko zadovoljstvo, mo~e ga potaknuti na stvaralaatvo, kako jezi no, tako i likovno. Uvratenjem slikovnice u sustav izborne lektire afirmiraju se na ela prosudbe (u enike osposobljavamo za vrijednosne prosudbe), zanimljivosti, primjerenosti i akceleracije, na elo stvaralaatva i integracije sa sadr~ajima likovne i glazbene kulture. Budui da lirskim izri ajem Kolari-Dumi objedinjuje ritmi ku i foni ku strukturu pri e, njezina je pjesma skladno uglazbljena. U enici mlaih razreda vole pjevati pjesme vedroga i veseloga karaktera, umjerenoga do brzoga tempa te pjesme s pjevnom melodijom. Uglazbljenu pjesmu Ja se mraka ne bojim krase sve navedene zna ajke, osim toga durskog je tonaliteta, a u enici radije pjevaju pjesme u duru nego u molu (Radi evi, `ulenti Begi, 2010.). Korelacijsko-integracijski pristup utemeljen na teoriji meupredmetnih veza otvara mogunosti druga ijega pristupa tekstovnoj interpretaciji. Ovakav oblik rada odgovara novim paradigmama u u enju i pou avanju, funkcionalnom pristupu, koji prvenstveno promovira razvoj jezi nih sposobnosti i vjeatina prakti ne uporabe jezika  za razliku od zastarjeloga injeni no- kategorijalnoga pristupa. Nastavni model interpretacije slikovnice Ja se mraka ne bojim, zasnovan na integracijskome pristupu, mo~e se prakti no primijeniti u nastavi po etnoga itanja i to na satu lektire. Interpretacijski se model mo~e provesti i s u enicima treih razreda osnovne akole, budui da se u enici u toj dobi susreu s knji~evnoteorijskim pojmovima poput teme u poeziji i prozi, usporedbe, aaljive pjesme te uo avaju ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi, izgled i ponaaanje lika. S devet godina djeca jasno zapa~aju va~nost karakternih osobine likova i njihov vanjski izgled, ponaaanje i unutraanja stanja te najuzbudljiviji dio u tekstu. Dijete percipira viae razli itih pojedinosti u tekstu, ato samo upozorava na injenicu da knjige valja birati u skladu s djetetovim psihi kim i intelektualnim razvojem. Ako interpretacija umjetni koga teksta ne izvire iz djetetove emocionalne uvjerljivosti i pro~ivljenoga do~ivljaja, posljedice institucionalizirane knji~evne nastave mogu biti veoma pogubne i negativne. Djeci je razumijevanje olakaano ako su im jasni razlozi odabira knji~evnih tekstova, stoga je va~no osmisliti situacije u kojima se nastavni sadr~aji pribli~avaju ~ivotnoj praksi ime se smanjuje nesrazmjer izmeu ~ivota i akole. Na elo suvremenosti u nastavi knji~evnosti podrazumijeva i slobodu u izboru sadr~aja, tema i autora uz iskrene reakcije na pro itani tekst, ato pridonosi boljem i kvalitetnijem razumijevanju sadr~aja i razvijanju kreativnoga mialjenja. Rezultati ankete o recepciji slikovnice Ja se mraka ne bojim pokazuju da korelacijsko-integracijski pristup u nastavi knji~evnosti poti e itanje i razumijevanje teksta, samopouzdanje i bolju interakciju suu enika te zadovoljstvo obrazovnim sadr~ajima. Zavi ajni autor i aktualnost teme zna ajni su preduvjeti literarne komunikacije u razrednoj nastavi: suvremenost autori ina iskaza i njezina pojavnost u javnom ~ivotu nesumnjivo mogu smanjiti jaz izmeu ~ivota i akole. Obrazovni se proces usmjeruje prema razvijanju literarne imaginacije i estetskih spoznaja, pri emu u enik po na elima do~ivljajne nastave preuzima ulogu estetskoga subjekta. 4. ZAKLJU AK Raznovrsne su mogunosti primjene slikovnice Ja se mraka ne bojim u razvoju komunikacijske umjeanosti u ranom diskursu hrvatskoga jezika: osim ato je slikovnica prikladna za integrirano u enje materinskoga jezika u najranijoj dobi, u spoju dvaju jezika koji se nadopunjavaju ostvaruje se visok stupanj komunikativnosti i razumijevanja. Cjelovita integracija nastavnih sadr~aja omoguava u enicima obuhvatnije uo avanje pojava i meusobno povezivanje injenica, kvalitetnije usvajanje znanja te njegovu primjenu u svakodnevnom ~ivotu. Provedeno istra~ivanje o recepciji slikovnice, emocionalnom i racionalnom prihvaanju djela te imaginativnom reagiranju na knji~evno-umjetni ki sadr~aj upuuje na pozitivne reakcije malih itatelja. Umjesto zanemarivanja u eni kih itateljskih sklonosti u itelj ih mo~e iskoristiti u poticanju literarno-didakti ke komunikacije. S estetskog je aspekta stihovana pri a umjetni ki zrela sa zanimljivim primjerima jezi ne interakcije, ato nudi mogunost uklju ivanja u enika u promatranje zanimljive uporabe jezika. S eti kog aspekta slikovnica je veoma pozitivna i poticajna jer svojim sadr~ajem mo~e pomoi djetetu u njegovom razvoju. Rije ka pjesnikinja u potrazi za literarnim nadvladavanjem straha i nemira bira humanisti ko rjeaenje nade i ljubavi. Kako bi akolski odgoj morao ponuditi okvire za ljudske vrijednosti, horizont zna enja izra~en biblijskim izvorima mo~e osmisliti ~ivotni plan na ijem putu se nalazi dijete uz pomo roditelja i odgojitelja. Uz metodi ko na elo suvremenosti i zavi ajnosti slikovnica Ja se mraka ne bojim mo~e smanjiti nesrazmjer izmeu akolskog programa i ~ivotne stvarnosti. Njezina primjena mo~e se pozitivno odraziti na u eni ka postignua i usvojenost znanja u nastavi: bliskoau i primjerenoau njezina sadr~aja u enicima se pru~a prigoda za jezi no izra~avanje, ato pridonosi stjecanju jezi no-komunikacijskih kompetencija i otvorenosti nastavnoga procesa. Rezultati provedenog empirijskog istra~ivanja u rije kim osnovnim akolama potvruju utemeljenost navedenih teorijskih promialjanja. Stihovana uspavanka Ja se mraka ne bojim specifi na je slikovnica i poetskog i spoznajnog tipa (objedinjuje obje vrste), na tragu multimedijalnih slikovnica ato odgovara duhu modernog vremena i potrebama danaanjega malog itatelja. Predmetno-tematskim i izraznim planom ispunjava sve odgojno-obrazovne funkcije, dok aktualnoau sadr~aja i humanom porukom pridonosi razvoju karakternih osobina mladog itatelja, ato je usklaeno s novim promialjanjima o nastavi po etnoga itanja, kao i nastavi lektire u mlaim razredima osnovne akole. Suvremeni metodi ki modeli upozoravaju na va~nost na ela zavi ajnosti i suvremenosti pri odabiru lektirnih naslova, stoga slikovnica poetskoga tipa Ja se mraka ne bojim, Ljubice Kolari-Dumi, mo~e poslu~iti kao poticajan lingvometodi ki predlo~ak, kako u funkciji razvoja rane pismenosti, tako i u funkciji estetskoga sazrijevanja malih itatelja. Travanj, 2011. god. Summary The Integrating Possibilities of the Picture - Book in Teaching Mother Tongue A writer from Rijeka, Ljubica Kolaric-Dujmic, in her picture-book I am not Afraid of Darkness offers a peculiar attempt at confronting fear and inability. Inspired by congruent estetic range and human message of somewhat atypically versed lullaby, the author questions the ability of using such literary form in early instructions of reading and writing in lower grades of elementary school, especially within the framework of an interpretative system of reading. By introducing the opus of Ljubica Kolari-Dumi, in the theoretical part of the paper we discuss about a reading problem, literary communication in teaching, and in the empirical part we present the conceptual foundation of investigating about the ckildrens perception of picture book I am not Afraid of Darkness. The research was conducted in seven counties  9 schools located in the town and 7 schools in the country, and it included 986 pupils of first four grades. The results obtained indicate that a story has a fulfilling effect and gives guidelines for overcame negative experiences. A poetic picture-book by Ljubica Kolaric-Dumic offers itself as a stimulating linguistic and methodical template not only for development of early literacy but also for esthetic development of young readers. Key words: picture book, communication competences, Ljubica Kolari-Dumi, literary communication, correlation-integration aproach IZVORI Kolari-Dumi, Lj. (1995.), Stazama jutra, Rijeka: Hrvatsko filoloako druatvo Kolari-Dumi, Lj. (1997.), Uz baku je raslo moje djetinjstvo, Zagreb: Srijemski Hrvat Kolari-Dumi, Lj. (1999.), S vjetrom kroz godinu, Rijeka: Adami Kolari-Dumi, Lj. (2005.), Izaali iz pri e, Rijeka: Adami Kolari-Dumi, Lj. (2006.), Igrajmo se radosti, Subotica: NIU Hrvatska rije  Kolari-Dumi, Lj. (2008.), Ja se mraka ne bojim, Rijeka: Adami Kolari-Dumi, Lj. (2010.), Uz baku je raslo moje djetinjstvo, drugo izmijenjeno izdanje, Rijeka: Adami LITERATURA Banaa, L.V. (1991.), Estetska komunikacija s knji~evnoumjetni kim tekstom, Zagreb: `kolske novine Barac, A. (1968.), Knji~evnost Istre i Hrvatskog primorja, Zagreb-Rijeka: Matica hrvatska Be~en, A. (2008.), Metodika, znanost o pou avanju nastavnog predmeta, Zagreb: Profil Borg, S. (2003.), Teacher Cognition in Language Teaching: A Review of Reseach on What Language Teachers Think, Know, Believe and Do, Language Teaching, 36:81-109, Cambridge University Press Chalkiadaki, A. (2009.), Fun and Effectiveness in the School Class, Odgojne znanosti, br. 17., str., 87-102., Zagreb: U iteljski fakultet Crnkovi, M. (1987.), Sto lica pri e, Zagreb: `kolska knjiga Dikli, Z., Rosandi, D., `abi, G. (1990.), Dozivi i odzivi lirske pjesme: metodi ki priru nik za razrednu nastavu, Zagreb: PKZ, Zavod za unapreivanje odgoja i obrazovanja Hrvatske Eco, U. (1979). The Role of the Reader. Explorations in the Semiotics of Texts, Bloomington and London, Indiana Univesity Press, Grupa autora.( 2004.), Knji~evnost i odgoj, Zbornik, priredila Ranka Javor, Zagreb: Knji~nice grada Zagreba Grupa autora. (2007.), Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika  Suvremeni pristupi pou avanju u osnovnim i srednjim akolama, Zbornik, ur. Marijana eai, Mirela Barbaroaa `iki, Zagreb: Naklada Slap Grupa autora. (2008.), Kakva je knjiga slikovnica, Zbornik, Zagreb: Knji~nice grada Hunt, P. (1994.), An Introduction to Childrens Literature. Oxford: Opus-Oxford University Press Lesnik-Oberstein, K. (1994.), Childrens Literature: Criticism and the Fictional Child, Oxford: Oxford University Press Mili, K., Pintari, A. (2009.), Pjesme Ljubice Kolari-Dumi, teorijska i metodi ka interpretacija, }ivot i akola, 21, str. 58.-72., Osijek: Sveu iliate Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski i U iteljski fakultet Nin evi, M. (2009.), Izgradnja adolescentskog identiteta u danaanje vrijeme, Odgojne znanosti, Vol 1, br. 1 (17), str. 117.-140., Zagreb: U iteljski fakultet Pelea, G. (1999.), Tuma enje romana, Zagreb: Artresor Pintari, A. (2008.), Umjetni ke bajke  teorija, pregled i interpretacija, Osijek: Matica hrvatska Radi evi, B., `ulenti Begi, J. (2010.), Pjevanje u prvim trima razredima osnovne akole }ivot i akola, br. 24, god. 56., str. 243.  252., Osijek: Sveu iliate Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski i U iteljski fakultet Rojko, P. (2005.), HNOS za glazbenu nastavu, Zagreb: Tonovi, 45/46, 5.-16. Rosandi, D. (2005.), Metodika knji~evnoga odgoja, Zagreb: `kolska knjiga `abi, G. (1983.), Lirska poezija u razrednoj nastavi, Zagreb: `kolska knjiga Tomaaevi Dan evi, M. (2001.), Djeca i okolia: komunikacija likovnim/vizualnim i stranim jezikom, Vizualna kultura i likovno obrazovanje, str.. 213-226., Zagreb: Hrvatsko vijee meunarodnog druatva za obrazovanje putem umjetnosti Visinko, K. (2000.), Slikovnica u ~ivotu ovjeka, }ivot i akola, br. 4, str. 41-48., Osijek: Sveu iliate Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski i U iteljski fakultet Visinko, K. (2005.), Dje ja pri a  povijest, teorija, recepcija i interpretacija, Zagreb: `kolska knjiga Vuli, S. (2008.), Od Srijema do Zagreba i Rijeke, Hrvatski sjever, 13(1-4), str. 41.-46., akovec: Matica hrvatska Zalar, I. (2008.), Antologija hrvatske dje je poezije, Drugo izdanje, Zagreb: `kolska knjiga  Ljubica Kolari-Dumi autorica je veeg broja pjesni kih zbirki i slikovnica: Raskri~je (1983., objavljena pod imenom Ljubica Kolari-Terlevi), Sva u srcu (1985.), Vratiti u se zemljo (1991.), Molitva za Hrvatsku (1992.), Stazama jutra (1995.), Obasjana suncem (2005.), Uz baku je raslo moje djetinjstvo (1997.), S vjetrom kroz godinu (1999.), Od proljea do proljea (2003.), Izaali iz pri e (2005.), Igrajmo se radosti (2006.), Ja se mraka ne bojim& a ti? (2008.), Rijeko, grade, djetinjstva sretnog (2008.), Uz baku je raslo moje djetinjstvo, drugo izmjenjeno izdanje (2010.), Ususret svojoj zvijezdi (2010.) i Pjesma o zmajevima (2011.). Njezine pjesme i pri e objavljene su u brojnim knji~evnim antologijama i zbornicima u zemlji i inozemstvu. Ivo Zalar u svojoj antologiji Pregled hrvatske dje je knji~evnosti (Zagreb, 2006.) uvratava rije ku knji~evnicu meu relevantne autorice ~enskoga pisma - Ruaku Stojanovi-Nikolaaevi, Snje~anu Grkovi-Janovi, Nadu Zidar-Bogadi i Sanju Polak. Ljubica Kolari-Dumi je lanica Druatva hrvatskih knji~evnika i dobitnica Nagrade Grada Rijeke.  Navodimo ud~benike u kojima su objavljeni tekstovi Ljubice Kolari-Dumi: S. Te~ak, Hrvatski jezik, ud~benik za peti razred osnovne akole (Zagreb, 1995.), S. Te~ak, L. Kanajet, Moj hrvatski 5, vje~benica (Zagreb, 1996.), Z. Dikli, J. Skok, Hrvatska itanka 7 (Zagreb, 1996.), A. Be~en, V. Budinski, Hrvatska itanka za drugi razred osnovne akole (Zagreb, 1998.), A. Be~en, V. Budinski, Hrvatska itanka za etvrti razred osnovne akole (Zagreb, 1998.), A. Be~en, V. Budinski, Prvi koraci, po etnica za prvi razred osnovne akole (Zagreb, 2000.), S. Centner, A. Peko, A. Pintari, Zlatni dani 1, po etnica za prvi razred osnovne akole (Zagreb, 2006.), M. }u~i, D. Kova i, Glazbene arolije, ud~benik za glazbenu kulturu za prvi, drugi i trei razred osnovne akole (Zagreb, 2007.)  Njezin je pristup religioznoj stvarnosti determiniran svesrdnim prihvaanjem Bo~je prisutnosti, no religioznost Ljubice Kolari Dumi nije ceremonijalna, ve smirena i nenametljiva. Uronjena u svijet svoje intime pjesnikinja se ne prepuata stagnaciji, spontano te~ei komunikaciji i optimisti kom anga~manu.  Slikar, grafi ar, ilustrator, scenograf i kipar Vojo Radoi i (Po~ega, 1930.), izla~e u zemlji i u svijetu (viae od 170 samostalnih izlo~bi), a suraivao je s velikim austrijskim arhitektom i slikarom Hundertwasserom te brojnim slovenskim i njema kim izdava ima, obogativai razigranim kistom, bogatstvom boja i temperamentnim slikarskim svjetonazorom mediteranski likovni milje. Svojim autorskim slikovnicama osebujni slikar ulazi u krug velikana hrvatske dje je ilustracije: dobitnik je brojnih nagrada te hrvatski kandidat za Andersenovu nagradu (2002.) u kategoriji dje je ilustracije.  Prikupljeni podaci opisani su i analizirani razli itim statisti kim metodama ovisno o tipu i raspodjeli varijabli prisutnih u analizi. Nominalne kategori ke (nebroj ane) varijable (kao ato je spol, razred, sredina u kojoj se nalazi akola) opisane su frekvencijom pojavljivanja, odnosno postotnim udjelom. Diskretna numeri ka varijabla ocjena slikovnice obraena je i kao kontinuirana numeri ka varijabla (opravdano velikim N u uzroku i obi ajnim razlozima ra unanja srednje vrijednosti ocjene), pa je opisana sa srednjom vrijednoau kao mjerom centralne tendencije i standardnom devijacijom kao mjerom rasapa podataka. Usporedbe postotnih udjela u kontingencijskim tablicama raene su Pearsonovim hi-kvadrat testom, a usporedbe postotnih udjela prema dihotomnim varijablama testom razlike proporcija. Usporedbe vrijednosti kontinuiranih numeri kih varijabli prema nominalnim dihotomnim varijablama (npr. usporedbe ocjena prema spolu) raene su t-testom, a prema nominalnim kategori kim varijablama (npr. usporedbe ocjena prema razredu) raene su testom analize varijanci. Usporedbe vrijednosti kontinuiranih numeri kih varijabli prema dvama tipovima kategori kih varijabli istodobno (primjerice usporedbe ocjena prema sredini i razredu) raene su faktorskom analizom varijanci.  Austrijski sustav knji~evnoga odgoja i obrazovanja sadr~i razli ite metodi ke paradigme izvedene iz nastavnoga plana i programa za njema ki jezik i knji~evnost. Po preporuci okvirnoga programa nastavnici biraju metodi ku paradigmu u skladu s pedagoakim uvjetima i potrebama u enika u pojedinoj akoli ili kraju. Sukladno tome biraju se i ud~benici koji udovoljavaju potrebama odabrane metodi ke paradigme. Posebno mjesto meu akolskim ud~benicima zauzima itanka iji je sadr~aj utemeljen na teoriji pro~ivljene nastave knji~evnosti. Autori ud~benika Literatur unterrichten (Pro~ivljena knji~evnost), P. Sllinger, R. Sokolicek-Sllinger i F. Letzbor, promi u nastavni model koji se temelji na teoriji literarno-estetske komunikacije, gdje u enici mogu izraziti svoju individualnu duhovnu osobnost. Stvarala ko itanje te razumijevanje jezika i poruka postaju sredianja metodi ka os ud~benika. Razumijevanje knji~evno-umjetni koga teksta mladim itateljima slu~i kao polaziate za razmialjanje o vlastitome ~ivotu i svjetonazoru, za izra~avanje mialjenja o tezama prepoznatim u djelu. Na taj na in knji~evni tekst postaje dijelom u enikova duhovnoga svijeta.  Pozitivna iskustva europskih metodi ara-znanstvenika govore u prilog tvrdnji kako postoje brojne mogunosti revitalizacije dotrajalih metoda tradicionalne nastave, kako djelotvorna moderna akola nije tek utopijska misao. Kao primjer mo~emo navesti uspjeh aktualnoga programa pod naslovom Kad Robinson Crusoe sretne Harryja Pottera, provedenog na Sveu iliatu u Ateni 2009. godine, iji poticajni rezultati potvruju opravdanost kreativne metodologije ostvarene didakti kim amalgamom obrazovne egzaktnosti i zabave. Usporedi A. Chalkiadaki, Fun and Effectiveness in the School Class, Zagreb, 2009., str., 87-102.  U eni ki pisani sastavci koji su nastali potaknuti itanjem slikovnice govore u prilog pozitivnoj recepciji stihovane pri e. Navodimo primjer iz O` Peine: Ja se mraka jako bojim. Zaato, zato jer vas nou love svemirci. To samo ja mislim. Ispri at u vam zaato baa mene svemirci love. Bilo je vrijeme za spavanje. Naravno meni se nije dalo spavati. Bila mi je nu~da, i to jako, jako. Nisam mogao izdr~ati. Izaaao sam van iz sobe.Vani su bili: tenkovi, ratnici, mine... jedan mali stvor je doaao do mene. Brbljao je samo da je brbljao. Doe mia, po eo cijukati. On ga upuca. Odjednom nestanu. To je samo mrak. Nisam ni sku~io da nisam bio na WC-u. Hodam, hodam i zabijem se u zid. Idem dalje i spotaknem se na moje alape. Po eo sam puzati mislei da mi se niata nee dogoditi. Na svu sreu dobro sam proaao. Sjetio sam se knjige:"Ja se mraka ne bojim" Ljubica Kolari-Dumi. Pro itao sam sve pjesmice. Napokon i ja se mraka ne bojim. Ovu no sam spavao kao dren. Sku~io sam da je mrak samo neato crno, ato se ne mo~e razbiti. To zna i da nije niata niata opasno. Tko bi se mraka bojao, ja viae ne. JA SE MRAKA VI`E NE BOJIM. (Dominik Babi, 3. razred, O` Peine, Rijeka).  Jedini prigovor mo~e se uputiti vizualnoj dimenziji slikovnice, grafi kom rjeaenju fonema: naime, premaleni font slova nije sukladan itateljskoj dobi u enika ato bi nakladnik u novom izdanju morao ispraviti kako bi slikovnica u potpunosti ispunila odgojno-obrazovne kriterije.  Zvu ni zapis skladbe koju je uglazbila Doris Kova i nalazi se na nosa u zvuka Hrvatski dje ji festival, Adria records, Zagreb, 2006.  Osim na satu glazbene kulture muzi ke su aktivnosti na drugim predmetima (i u hrvatskome jeziku) naj eae u funkciji motivacije, rekreativne stanke ili zvu ne kulise. Pjevanje je omiljena aktivnost u enika mlaih razreda, a u itelji imaju mogunost slobodnog odabira repertoara pjesmica koje e pjevati u razredu. Istra~ivanja pokazuju kako u enici viae vole pjevati popularne i umjetni ke autorske nego narodne dje je pjesme (Radi evi, `ulenti Begi, 2010.).  O prisuu rije ke autorice u hrvatskoj kulturnoj svakodnevnici govore sljedei podaci: njezina domoljubna pjesma Vratit u se, Zemljo proglaaena je himnom protjeranih Hrvata iz Srijema; uglazbljena pjesma Praznici iz akolske klupe zauzela je prvo mjesto na top listi dje jih pjeva kih zborova Hrvatske u programu Dje je televizije, dok je pjesmu Poatar i pas Dje ji zbor Tratin ice iz Rijeke izveo je na festivalu Kukuri ek u urevcu, 2009. godine. Rije ko Lutkarsko kazaliate u sezoni 2011./2012. planira realizaciju igrokaza Ljubice Kolari-Dumi, Poatar svetog Nikole, objavljenog u Malom koncilu. Uglazbljena Pjesma o zmajevima zboraTratin ice naala se u programu Dje jega festivala u zagreba koj dvorani Lisinski, u studenom 2010. godine. Stihovana slikovnica Ja se mraka ne bojim dospjela je ak u enigmatske krugove: hrvatska zagoneta ka revija Kvizorama u broju 958. (kolovoz 2010.) posvetila je zavranu skandi-kri~aljku na svojim koricama popularnoj dje joj slikovnici, anagramski se poigravai naslovom  Maskira nam je boje!     xxxxxxxxxxxx yy y*y,y.y0y0268$hdh^ha$gd^FfBFfk$$1$7$8$H$Ifa$gd^ $$Ifa$gd^xxxxxxyy y(y*y,y.y0y@yzzzzzzz{ {F{f{~{{{{|||*|žԳ}uh``hVhh16B*phh1B*phhC hrX6B*phhhrXH* jchhrX j hhrX hhrXhhrXB*phh27EB*phhrXB*phhrX hxhrX hN\hrXhrX5B*\mH phsH hChrXCJaJmH sH  h@hrX)h@hrXB*CJOJQJ^JaJph!*|,|H|T||||||f}p}~}}}}"~.~<~>~t~|~<DFRtv$vx:b2468HJLvȉ؉܉pӻӻӰˡӝӕhrXhrX6h^h^hrX5 h&hrXjh&hrXU h27EhrX hrX6h27EhOijh1hrXhC hrX6B*phh1B*phhrXB*phhhrXB*ph:pvʊ2Bz~|ČȌʌЌ*ĎȎ̎Ԏ>BDFĜƜ{q{jhL0JUhLhjdhP \hP \56htchJ5B*phhP \hJ5hP \hP \5mHsH hS5hJhh5hJhK:5htch#+heI, hh6h6uMh hrzhOij5hrzhh5hm:hh6hhhrXhOij*8@BDFʴ2flv$ & Fdha$gd^ $dha$gdL $dha$gd^ $dha$gd^$hdh^ha$gd^ŢةکҪ«ΫЫثګ<(04|~Fȳʴ .02TϼϼϼϵϮϧϑύzrnnrhth@hh6 hh6hhjhL0JUhLh#+h#+h#+B*ph hi6hi6 hi6h#+ h#+hp0 h@hp0hp0hp0mHsHhp0hp06 hp0hp0hvWhOijCJaJhOijCJaJhvWhh6CJaJhvWhhCJaJ+T`(@LPLPbdf"6Jhjl*ʼ "$Rz:ֽ{hyhK:CJaJ!jhyhh0JCJUaJhtchhCJaJhyhh6CJaJhyhx-B*CJaJphjhG0JCJUaJhyhj"CJaJhyhx-CJaJhyhhCJaJh@hh6hhhm:ht0 |6b2&nvRTHprꒆ}yyumucjhh0JUhK:hK:6hK:ht hh6hhhx-hh6CJaJhx-hhCJaJhBCJaJhyhy6CJaJ!jhyhy0JCJUaJ!jhBhy0JCJUaJhyCJaJhyhyCJaJmHsHhyhhCJaJhyhyCJaJ%`   "$0BVXZjz<F46:P<T""(\fBZ ԼԼ԰ԸǬԠԜԕԑhG h!*hhhhLhh2}hMhEkEmHsHh;,Xh; hjdhhhL_ hh6hEkEhh hS5 hK:5 hh5 hL5h#+h^hth<hnU9v  TVXZ(NPRTVXZ\^`bd $dh@&a$gd^$a$gd^ $dha$gd^&4BLNPRT`n~  "$0248@ûóèxxxxxxxxpxxhI;CJaJh2CJaJh4h2CJaJ hI;5 h25hD3hh5B* ph hh5h>yhGB*phhEkEB*phhrXB*phhSB*phhhB*ph h$%h 0h< h2h<hEkEh3B*phh>yh<B*phh3,dfhjlnprtvxz|~B$a$gd^ $dha$gd^F|"<>*Vprt"&սսչյհЫՐyhhmHsHhh hh5\hi6h"}Ghrhr6 hrhrhphp6 hp6 hD35hrhEkEhwo;hsS hL\hD3hC:c hD36hD3h2h4h2CJaJh"}GCJaJh2CJaJhI;CJaJ..NLl>@BXZ~ $dh@&a$gd^ $dha$gd^&(*<JLVZfhjz|*,.@BLNhlptvžžͧͧ񧞯hhh6hh6mHsHhmHsHhhmHsH hhh hhhmHsH hhhhmHsHhhh6]hh6]mHsHhhh hlhl6 *.<>JLt"JN\^jl.0<>@BXjlr2D^lnp~ԿhQha hh5\hrhv hh h6 hh6hhh6mHsHhhhhmHsHhmHsHhhmHsHC$ & ( * , ~      ( : V f h j   n        * P T V    FHJbd 4~h.$h.$CJaJh.$CJaJmHsH hi=6 hi=hi=hhz6 hhzh^H h^H 6h^H hhi= hh6hQhh hQh hQhQ>     dn2b2|P8$ dha$gd^ $dha$gd^$dh1$7$H$a$gd^ $dha$gd^ln46p24Fǻ껫ꟛxh kh k6h k h kh k hi=hi=hi6 hh6hi=hhh"NCJaJh.$h.$6CJaJmHsHh.$h.$6CJaJhi=CJaJh.$h.$CJaJmHsHh.$CJaJmHsHh.$h.$CJaJhi=hi=CJaJ/82L^04BDb&02J\ӶӲzohvh2CJaJhvhhCJaJ hvhh hvh2 h2h2h2hi= h=Uh=U hh6h=UhhhM.hM.6] hM.6]hM.hM.6hM. hM.hM.hD3CJaJhM.hD3CJaJh"hD36hD3 h"hD3+\z|"02Pdv8L^$   ½¶½¯¯¨¶ƞ|||| hh]h]mHsH h]6]h]B*phh]jh]0JU hh6] hvhv h=Uhv hh6hvhhh.$h2CJaJh2CJaJhvh2CJaJhvhhCJaJhvhh6CJaJ0~'-04>>>GLMnUUWY\dddddddgd@gdLgdgd gd#fgd$gdF)gdh $dha$gd^  . B j ~     !!Z!n!!!!! " "D"X"""""<######H$J$L$N$\$^$f$h$r$t$$$$$$$$$$$$$$%Z%&&&'' '' '"'*','8':'<'>'P'R'`'b'l'n'z'h]mHsH h]6hC:ch]mHsH hh]hi6h]6] h]] h]6]h]Nz'~''*(F(()d)))6*** + +:+P+,",8,:,,,--^.`./ /0 00044d6h6L7n7889 :ǿǿDZuh#fh]CJaJh h]6CJaJh h]CJaJ!jh h]0JCJUaJh]5CJaJjh]0JCJUaJh]CJaJhF)h]CJaJ!jhF)h]0JCJUaJ hdh]hdh]6jh]0JUh]* :4:<<====>>>>C.C2C`CGG J^JLTLLLMPPJPNPnUUUUUUUUљsb!jh@h]0JCJUaJhEkEh]CJaJmHsHhEkEh]6CJaJhEkEh]CJaJh'rh]CJaJjh]0JUh]6CJaJh2?h]6CJaJjh]0JCJUaJh]h h]CJaJh]CJaJh#fh]CJaJh1 h]6CJaJ$UWWWXXXYYYYYY`ZZ\\]]L^~^$_F_f_~__`a,aLafaaabbdddddddddddddhhjhzpEUhzpEh]6CJaJjh]0JCJUaJh@h]6CJaJ!jh@h]0JCJUaJh]CJaJh@h]CJaJ/dddddd $dha$gd^,1h. A!"#$% X$$If!vh5 55 5#v #v#v #v:V l4,  t(0  ,"6+++,,5 55 59` p(ytC]x$$If!vh5 55585#v #v#v#v8#v:V l4,  t20  ,"6+++5 555859` p2ytC]kdZ$$Ifl4  ,rT !  &&&8 &  t20  ,"644 l` ap2ytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+++5 5555555999` pFytC]mkd$$Ifl4  ,֞T !  &&&5 &  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,,5 5555555999` pFytC]mkd $$Ifl4  ,֞T ! &&&5&  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,5 5555555999` pFytC]mkdm $$Ifl4  ,֞T !  &&&5&  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,5 5555555999` pFytC]mkd$$Ifl4  ,֞T !  &&&5&  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5V555555#vV#v#v#v#v5#v:V l,  t<0  ,"6,5V555555999` p<ytC].kd $$Ifl  ,ֈ!V&&5&  t<0  ,"644 l` ap<ytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,,5 5555555999` pFytC]mkd$$Ifl4  ,֞T ! &&&5&  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,5 5555555999` pFytC]mkd6$$Ifl4  ,֞T !  &&&5&  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,5 5555555999` pFytC]mkd"$$Ifl4  ,֞T !  &&&5&  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5V555555#vV#v#v#v#v5#v:V l,  t<0  ,"6,,5V555555999` p<ytC].kd&$$Ifl  ,ֈ!V&&5&  t<0  ,"644 l` ap<ytC]$$If!vh5V555555#vV#v#v#v#v5#v:V l,  t<0  ,"6,,,5V555555999` p<ytC].kd*$$Ifl  ,ֈ!V&&5&  t<0  ,"644 l` ap<ytC]X$$If!vh5 55 5#v #v#v #v:V l4,  t(0  ,"6+++,,5 55 59` p(ytC]x$$If!vh5 55585#v #v#v#v8#v:V l4,  t20  ,"6+++5 555859` p2ytC]kd/$$Ifl4  ,rT !  &&&8 &  t20  ,"644 l` ap2ytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+++5 5555555999` pFytC]mkd]3$$Ifl4  ,֞T !  &&&5 &  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,,5 5555555999` pFytC]mkd7$$Ifl4  ,֞T ! &&&5&  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,5 5555555999` pFytC]mkd;$$Ifl4  ,֞T !  &&&5&  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,5 5555555999` pFytC]mkdN@$$Ifl4  ,֞T !  &&&5&  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5V555555#vV#v#v#v#v5#v:V l,  t<0  ,"6,,5d555555999` p<ytC].kdD$$Ifl  ,ֈ!d&&5'  t<0  ,"644 l` ap<ytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,,5 5555555999` pFytC]mkdyH$$Ifl4  ,֞T ! &&&5&  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,5 5555555999` pFytC]mkdL$$Ifl4  ,֞T !  &&&5&  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,5 5555555999` pFytC]mkdQ$$Ifl4  ,֞T !  &&&5&  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5V555555#vV#v#v#v#v5#v:V l,  t<0  ,"6,,5d555555999` p<ytC].kdlU$$Ifl  ,ֈ!d&&5&  t<0  ,"644 l` ap<ytC]$$If!vh5V555555#vV#v#v#v#v5#v:V l,  t<0  ,"6,,,5d555555999` p<ytC].kdHY$$Ifl  ,ֈ!d&&5&  t<0  ,"644 l` ap<ytC]X$$If!vh5 55 5#v #v#v #v:V l4,  t(0  ,"6+++,,5 55 59` p(ytC]x$$If!vh5 55585#v #v#v#v8#v:V l4,  t20  ,"6+++5 555859` p2ytC]kd^$$Ifl4  ,rT !  &&&8 &  t20  ,"644 l` ap2ytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+++5 5555555999` pFytC]mkda$$Ifl4  ,֞T !  &&&5 &  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,5 5555555999` pFytC]mkdBf$$Ifl4  ,֞T ! &''5'  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,5 5555555999` pFytC]mkdj$$Ifl4  ,֞T !  &''5'  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,5 5555555999` pFytC]mkdn$$Ifl4  ,֞T !  &''5'  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5V555555#vV#v#v#v#v5#v:V l,  t<0  ,"6,5V555555999` p<ytC].kd#s$$Ifl  ,ֈ!V''5'  t<0  ,"644 l` ap<ytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,,5 5555555999` pFytC]mkdv$$Ifl4  ,֞T ! &''5'  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,5 5555555999` pFytC]mkdH{$$Ifl4  ,֞T !  &''5'  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5 5555555#v #v#v#v#v#v5#v:V l4,  tF0  ,"6+,5 5555555999` pFytC]mkd$$Ifl4  ,֞T !  &''5'  tF0  ,"644 l` apFytC]$$If!vh5V555555#vV#v#v#v#v5#v:V l,  t<0  ,"6,5V555555999` p<ytC].kdڃ$$Ifl  ,ֈ!V''5'  t<0  ,"644 l` ap<ytC]$$If!vh5V555555#vV#v#v#v#v5#v:V l,  t<0  ,"6,5V555555999` p<ytC].kd$$Ifl  ,ֈ!V''5'  t<0  ,"644 l` ap<ytC]:$$If!vh555]#v#v#v]:V l4,  t0  6++,55]9/  / ` apyt%f$$If!vh5555#5^#v#v#v#v##v^:V l4,  t20  6++++,55599/ /  ` ap2yt%fkdŒ$$Ifl4  ,r0 u" "   "   t20  644 l` ap2yt%fH$$If!v h555D555D55#5 ^#v#v#vD#v#vD#v#v##v ^:V l4,  tZ0  6++++,, 55D55D55 999 / /  ` apZyt%fkdU$$Ifl4  , 0 \ (8u " " D &  D    "   tZ0  6$$$$44 l` apZyt%f?$$If!v h555D555D55#5 ^#v#v#vD#v#vD#v#v##v ^:V l4,  tZ0  6+,,, 55D55D55 999 /  /  ` apZyt%fkd$$Ifl4  , 0 \ (8u" " D &  D   "   tZ0  6$$$$44 l` apZyt%f?$$If!v h555D555D55#5 ^#v#v#vD#v#vD#v#v##v ^:V l4,  tZ0  6+,,, 55D55D55 999 /  / ` apZyt%fkd$$Ifl4  , 0 \ (8u""D&D"  tZ0  6$$$$44 l` apZyt%f7$$If!v h555D555D55#5 ^#v#v#vD#v#vD#v#v##v ^:V l,  tZ0  6,,, 55D55D55 999 /  / ` apZyt%fkd֟$$Ifl  , 0 \ (8u""D&D"  tZ0  6$$$$44 l` apZyt%f1$$If!v h555D555D55#5 ^#v#v#vD#v#vD#v#v##v ^:V l4,  tZ0  6+,,, 55D55D55 999 / ` apZyt%fkd$$Ifl4  , 0 \ (8u""D&D"  tZ0  6$$$$44 l` apZyt%f1$$If!v h555D555D55#5 ^#v#v#vD#v#vD#v#v##v ^:V l4,  tZ0  6+,,, 55D55D55 999 /  ` apZyt%fkd $$Ifl4  , 0 \ (8u""D&D"  tZ0  6$$$$44 l` apZyt%f)$$If!v h555D555D55#5 ^#v#v#vD#v#vD#v#v##v ^:V l,  tZ0  6,,, 55D55D55 999 /  ` apZyt%fkd'$$Ifl  , 0 \ (8u""D&D"  tZ0  6$$$$44 l` apZyt%f#$$If!v h555D555D55#5 ^#v#v#vD#v#vD#v#v##v ^:V l4,  tZ0  6+,,, 55D55D55 999 ` apZyt%fkd6$$Ifl4  , 0 \ (8u""D&D"  tZ0  6$$$$44 l` apZyt%f#$$If!v h555D555D55#5 ^#v#v#vD#v#vD#v#v##v ^:V l4,  tZ0  6+,,, 55D55D55 999 ` apZyt%fkdB$$Ifl4  , 0 \ (8u ""D&D"  tZ0  6$$$$44 l` apZyt%f$$If!v h555D555D55#5 ^#v#v#vD#v#vD#v#v##v ^:V l,  tZ0  6,,, 55D55D55 999 ` apZyt%fkdN$$Ifl  , 0 \ (8u""D&D"  tZ0  6$$$$44 l` apZyt%f$$If!vh5h5D555D55#5^#vh#vD#v#vD#v#v##v^:V l,  tP0  6,,55D55D55999` apPyt%fkdO$$Ifl  ,ִ \ (8u"D'D"  tP0  6    44 l` apPyt%f Dd $l0  # A2/ ~қvpH^-M .`! ~қvpH^-Ml$60ZDx Tg񐰅↯P`m[]Zk-EAĭ.Vŭ툶ֺUS VֶKhԺ/GE-Zrַ}{sϹT'yf& _ҪTSU*oUU_kOZ$yB-zh%Tݲg^8˿`YEYYZj/+PlIjCLⰄȄ&{%9[Re>JTLL7+1K-em/W_]UKQUfrFxh}eW}_+m_qr)ZGt:2a*ʺ[㙅m{}jy|vRX%k]qh쐻Kş4Xs[nEչ:w*Sy_*ZKsQ_u&ci_|,SUg3 j,󖷭]JlEZ+7Tr[s_Vj^Y:_u'UGgǣhOUZʀwSS߉ۡb-dy:]-[4Ahlj٢%n[%撖xt؅b+weQ^_9W.Q_b{2dmU}U7wRbQ S-t(Jp9yEUh{t=jmGۣi{=:uGwHDUVjoJyVzX՚WVѫuL J)N(o˔^gzЂ)yYW}{n{}_X1dPZERET|?Vޢiog*sqwcX"6-b; p$V{aD, 6b{WL,,Vkbx, ca[Isu pE`7$l6[rCY6t*kEa$l63a`ǰKXъjB0=KFaS*l]cZ7@7:X u6ebKX.v;c^'VM'3bX6V`q2vsts Śaa`,}}mǾNa7'X%XMl(.6 [}~~`*O1/O`1 R'flv{9KXs{Mbi&yUĺb}al;bbbձ&X;6KŦ`O-~v s1jbXGakǍža>bU|c`[X266b3bm,e`V[$v {QcbX'7fbXv;ƞcXUE añIX3a{cESc`aX;aSU6]ajL alb>PZ 5&fĢl26[}Ŏcc5fX( kb ~V_qҗ͋N-k^ۏ]b.bbp#K`3EZl'v;žaNbUcbX?,eaFlv|j`MvX a|3l+v;]a.b.bfbuXv;ƞcbU]b(?6Ɩc&v +4Z1_Xz` (l*[mþcL&&Vk`Ll c|ĪaF,F`9 l;]cb~bX35,cӰϱ)s!V{낽 faK/]؏/L))5ZcݰX 6ی~®`0ˣ^KXs{Mbi&yUĺb}al;bbbձ&X;6KŦ`O-~v s1jbXGakǍža>bU|c`[X266b3bm,e`V[$v {QcbX'7fbXv;ƞcXUE añIX3a{cESc`aX;aSU6]ajL alb>PZ 5&fĢl26[}Ŏcc5fX( kbt*w-wlYV_ɋ[}%/]b.bbp#K`3EZl'v;žaNbUcbX?,eaFlv|j`MvX a|3l+v;]a.b.bfbuXv;ƞcbU]b(?6Ɩc&v +4Z1_Xz` (l*[mþcL&&Vk`Ll c|ĪaF,F`9 l;]cb~bX35,cӰϱ)s!V{낽 faK/]؏/L))5ZcݰX 6ی~®`0'{ kuzbocBl5;Ğb:/^bXW/6 }-6`_cG][[:kubl)ۏba.1XM,1"l ;[3GX},{ K&bbFl7vԾb_XS-c# l>ۊ}Įa1W??jL,ƒLl1agsC5ZaQX?l86 –c&lv `jL, k4l* ۆ#L @:c}!8,[rY,U ČX4Mfc+/qvs  ŚaXl$*iR\҃R\JW[Z͒\`CQQuzcl[bg[3IX}U,%c,,ۈb_1X )4,}m`'k#E,E6uqLl1agsUXCdžcr̄}.aFq:,̵I.=l6[¶aayu1u t^`CX&[bsX>Vubtb0#a#l ۋ.c1Gw1?wP ұiv{v{yUuĆbb.G cn,{}ma?aWHrQF%9뉽Ʀc 4v{*{Zb]0l ۀ}cw1o1ooX bSyاl?v b5p# K`c5N fna0w*>bWH-,}ecQvSKr1o )ⱑX6[?c;]b~b~ԘX %acbl-`瘇"VUk¢~pl-Lv+4Ԙb!X%`iT#l ;aױG6@,0ku`CqX&[bX>;Hh?6V`_b{%>D$5cؠ ~{yѨK2JEN򢴬Ķ`CLQ'yѨcX"6-b; hI^4cbX?,eaFlvI^4$/u5X;,Ұ l>;Įa0ɋFE6uqLl1agsLQ'yѨk¢pl6c%h,wX6 -Va۰<:hI^4`-ױ>l<-cab:ɋF]#̈Ecql26[mbDZ}LQ'yѨ Śaa`,}}mǾNa7'ENQW{낽 faK/]؏/LQ'yѨ cn,{}ma?aWs6}~ kuzbocBl5;Ğb:ɋF]=% &``˰ ;&yRRcbF,돍&cؗ^8v I^ԘAbX3= ˋ O}ɼ詗(-9l?3v{I^T}-,1 lۉ`gEE/yQ^"~X26²(v%/*XSciX6 ۊNbװGEE/yQ"NX6-a9!,v{I^T}Cdžcr̄}.aEE}5B2P=l6[¶aayu1&yQK^TuXl6Ė`\0v 1ɋ^oh,M`+M^8vI^T}( { c4csl;=v =$/*zɋ.2{–b_`_;EE/yQcX7l>6c+_T i| kuzbocBl5;ĞbEE_kubð 2l5v;$/*zɋ:kubl)ۏba-ՈA&uza}lۉ-&yR^"dl"!mvcG =L7pv )ⱑX6[ٯ ;]b-Ո5&uzcIXl&[`3m9&yR(b VXM² ۃ.bEK/aXM>Va۰Xv{I^T#ԘX 32%:,;1ɋj$3bXl6bDZK}L  ŚaXL򢧾h6 % yQZ>Jl =$/ ͆ZX8%bc"l-;na0ɋfE>*ÒXm`G دEAPkbx, ca[Ih6H^4jcX' , cv=$/ ͆X+, &a ;] 0 ˓h6`az=l6[¶aayu1&ylh6Z`c}!x,[r9,+$/ ͆FdlۄŎcEA5^bX:6 ێ}n`O0ɋfE.2{–b_`_;EA5ZcݰX 6ی~®`0J$/ /aͱXOml46[v`?`SL ylĺb}al;bɋfCu  R)w=͆o5!&yRQcbX'7fbXv;ƞc-Ո"kEa$, [=1"VI^Ԙb!X%`iT#l ;aױGEK5@:c}!8,[rY,hF11#F` Kl/v$/Zj PaJzjd^\H^ڤH^4)[U!&yѤH^4)p#K`3EZl'v;žaMER{aD, 6b{WLIhRj`MvX a|3l+v;]aMER:ao`I8l&[`m9&yѤH^4) VXMfc1 v `-yѤ`a~=l6[¶aayu1&yѤH^4)uXl6Ė`\0v 1ɋ&EIih,M`+M^8vI^4)MJ( { c4csl;=v =$/ɋ&.2{–b_`_;E"yѤcX7l>6c+~Bɋ&%9뉽Ʀc 4v{I^4)MJ=% &``˰ bFt`tY{= [1㜫L_4-X)~SK[<ͳsOz,)ESْmbW<+|D9GޱUwtѾ2ťhJX)~ͳyǭhƲix:X$^TҾ옞ζuWi}Z7kcWz2Qry6 ,%V0mm Qrjeh*VUjX2h8*,6Fۯ_i3l?22eDє\[SʛGV<IuK;jIgTLS4e-Z)~͓S<9S/ߩ$Mz~2墯uJk>گy*'ͯyʎ,ch/J[N~l6ޒ̽^y/I m6KrW:Ӷdw䔤:vY<䎡7{;J)w4vc!U,:$AExʨ;eZ>J mv]2vʶ9]rN2KVovz/c:U}Kz^s䞾Rq#vsXjڦX9\*z*bY9Tmf5[z<9ZjPQrjEXO}[2JNu7ϟ.=jM.YKG&R$v[rw,|F>x1㇭,67~/%ř_W88,!582!=ީX(22}c6mmQGKCGSKE~NeFX/ 8Tޫ=3g?Ʀ$_Qs#szQZAesu)3\l9c *s u>21%m017̆\g7=AjCһѹ޽kۃ/k~ӨcKuy:{[.'\DhufizQƚԧ^P>rTnncW%j l!g?wU-zT-G;Iqމ N8$y;߄a)qCI84;:gΕbgM9>Ĭ) t^;[7$_1kg[(.sJ]a.C):^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtHL`L hNormal1$7$8$H$CJ_HaJmHsHtHLL hNaslov 5 <@&56CJ\]aJ>A`> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa 4U@4 h Hiperveza >*phJ@J h Tekst fusnote1$7$8$H$CJaJL&@L hReferenca fusnoteH*OJQJ^Jo(0X@!0 h Istaknuto6]`Y2` F^/Karta dokumenta-D M CJOJQJ^JaJA vftJ"@J cw Opis slike1$7$8$H$5CJ\aJPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] 89*^,HbrsrS{ ES hm ""{ v0z$&00479;d=\?CFG:J`Pg}FDpRdnjj:x*|pT&\ z' :Ud{~45689:;=?ABCEFGIJKL XDG$T4jԱرl $λ:,2x8vddd|}37<>@DHMALYL[LWToTqTXYYu3u5u{X    8@0(  B S  ?hqs  R d  !#$*+239:<=ABFGKLNOUVZ[c     '(.047?@GHNORSY[ghnopq{ BGHQRV[`acdmnwxoycl 9D:Eagimoy "&01569:?@DENOUWZ[efijorvwz{   &(*,/078ABMNTUWX]^abceklpr|}  +,4589DEFGHINP[\`afgklnovw{|  "#$%&,-013467:;<>DMVWYZabhikltu4;DIow{~  %(2378>CHKUV^`kmstuvz{}~  !'(/8?@CDPQW^bcghopuvyz        ! # * D I c e f h i n o q r w y  !!!! !!!!!!!"!#!$!%!)!*!1!3!:!F!M!!!""##########################$$$$$$$ $$$%$'$($)$*$/$0$2$s$$$$$$%%''3*8***U,^,--6-\-a-w----..00-1512 233@4I455778%8'9299:;;4<=< ==,>4>y>>??@@@@UAZABB9E?EbEhEEE FFjFtFWH_H`HhHiHoHrHyHHHHH^LLLLLLLLLLLLLLLLLLDMJM`MgMjMnMMMMMNNNNT!T3T5TTTTTTTTTTUU UUUUU`UfUUUUUW!WXXXX}YYYYYYYYYYYYYYYY ZZ%Z+ZoZuZZZI[P[__b!bcclceeffjjllVm^mmmpppprrrrVt_txu~uuuxxx"x#x)x4x6xBxKx]x_x||qzj9>̈́GPqwȎю38͏֏Ya)0PU&y`giwnx˪֪ϭխr|PYɳҳ"'FUBIknoz{ĵ̵͵ӵԵڵ "(+,26>@FIQRY]himr{}ɶʶжѶضڶݶ޶  ,07<CGLMSWabhjtu{|ķݷ #-56CGOX[\efjnuvyz̸иָٸڸ '(/36BIMPQXaint~ƹǹ͹ҹ׹ع'./45;<BHST^cmnvwz{úǺ̺ͺԺغۺܺ 38:BCPR]^ijqĻŻǻȻ˻̻ϻػݻ߻  !&/468;@CXZ`bhrwy{~'-/5>CEGڽѾؾپ &',.24;DLMUbklvw|} "$0478AEJLWdkluv{)-5DJQWXbchiopyGKLMOSW\ >Ez %&'./349:FGHISTUV\]^_i !,34;HNnsx~ ip:BNSOT;C>A '(/ $%*jo(-jopw4={FOmoprsuvx|DE`avx#7p<H:>J Bgo:i+r+++'404::::D<P<<<==7=I=AAAAB BHBIBBBBB"C#C}CCCCCCQGZGIIII7L9LLLLLMMMMM MMMMMMM!M&M)M/M2M3M6M7M:M?MBMKMNMOMRMSMVMWMZM[M^MrMtMuMxMyM{MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNRRRRMTOTTTTUUU!U"U$U%U(U)U,U2U5U6U9U:U=U>UAUBUEUKUNUOURUSUVUWUZU[U^UgUjUkUnUoUrUsUvUwUzUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUxWWXXZY\Y|YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZZZZZZZZZZZ Z#Z/Z1Z2Z5Z6Z8Z9Zv?vCvHvOvPvTvUvYvZv^v_vdvevkvlvpvqvuvxvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvwww wwwwww w$w%w*w+w1w2w6w7w;w>wAwBwFwGwKwLwPwQwVwWw]w^wbwcwgwpwtwuwywzw~wwwwwwwwww|}[eTbs|PYДٔdeʖ˖23~5>à)=έD˰̰Ǵ&BSkݵպغ+qzл&'ij56ij|}CD}~hiVWJKbc=>xz|HTWV[HKVYkmoprsuvx|^2Jk::AACCIILMRRTU}YZxuuuw*-=̴Bغz} yzSxmmopprsuvx|ymmopprsuvx|G <Mx23RփGbdܢGah"ay:j""2t"%dhh^h`o(.HH^H`o(..0^`0o(...p0p^p`0o(....   ^ `o( .....   ^ `o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(......... ^` o(. ^` o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(......... HH^H`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.hh^h`o(.HH^H`o(..0^`0o(...p0p^p`0o(....   ^ `o( .....   ^ `o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(......... ^` 6o(. ^` 6o(..0^`06o(...p0p^p`06o(....   ^ `6o( .....   ^ `6o( ...... `^``6o(....... `^``6o(........ ^`6o(......... ^`hH) ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.hh^h`o(.HH^H`o(..0^`0o(...p0p^p`0o(....   ^ `o( .....   ^ `o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........30k y:jТk 2tG GbdGahMx250Ѭ0$00S`1U0ez{@|_rC,u3t3! ^H ^ 9 D kL 6&^h]c3LGaF_f/w{?SMp dS g"($.$o %@ )Gj)=*~P*#+eI,x-'-M.F^/|`/\0 0122D3z3G5i67K:m:I;Y;wo;'V<i=2? AjD27EEkEzpE"}GfK_L uL3M4M6uM"NP NPHRsS%U=U;,XcY ZY \P \C]wf^J_L_S^_`_-`C:ctcjdxdafghOij3_kokFl~ulnowqrtyzrz"| ~*v7_$x>^s%f ViyBdQrX/kU2 #\SHN~9^Yw8<3z2}7QeX&;><R ;)93op0AF7R:#fftxSb| vn[@CeSZg.@xpF)\~gFe7=9 )dX0]z#eL'8b w~cwK3bhw+J5\j"!*D=nU k$'ra$Ja#1 [V]fJsEZl7z$%cxvWz|@  !$(*1278<@BDFGLMSUXYZ[\kvw{@@ @@@"@$@&@,@4@8@:@D@F@H@J@P@X@\@j@l@v@x@@@@@@@@@@@@@@@@@@xUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial5. *aTahomaACambria Math"q&:Q)wQ)w!r4d3qHX ?h2!xxdrmarinko Lazzarich(       Oh+'0p   , 8 DPX`hdrmarinko Normal.dotm Lazzarich17Microsoft Office Word@ܛ@|~@ YQ)՜.+,D՜.+,P  hp  RH-TDUw drdr NaslovTitle 8@ _PID_HLINKSAh'mailto:marinko@ufri.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry FДYData O1TableXuWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj  F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q