Naslov
Pod zemljom. Antropologija rudarenja na Labinštini u XX. stoljeću
(Underground. Anthropology of mining in Labin area in XXth century)

Autori
Matošević, Andrea

Ostali urednici
Prica, Ines ; Škokić, Tea ; Zaradija Kiš, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF) ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Grad
Zagreb

Godina
2011

Stranica
360

ISBN
978-953-6020-65-2

Ključne riječi
rudari/Labinština/identitet/zajedništvo/Raša/Bedaux sistem/Udarništvo/stranci/memorija
(miners/Labin area/identity/unity/Raša/Bedaux system/Shock work/foreigners/memory)

Sažetak
Višestoljetna snaga rudarenja na području istarske Labinštine, koje započinje 1626., a završava 1999. godine, uvukla se u gotovo sve pore života tog područja. Njome su obilježeni jezik, arhitektura, kultura, supkultura, sport - upravo iz razloga jer su Istarski ugljenokopi direktno ili indirektno i omogućili njihovo nastajanje i djelovanje kao ekonomski generator tog područja od početka XX. stoljeća do ’70-ih godina, kada ostale grane industrije kao i turizam postaju osnovne privredne djelatnosti na Labinštini. Iako je rad ugljenokopa kao institucije sa statističko - proizvodne i povijesno - razvojne strane već obrađen u znanstvenim publikacijama, takvom metodološkome pristupu nedostaje kvalitativna, radničko-svakodnevna, okosnica. Rudarski će se identitet upisivati u prostor omeđen trima profesijama – zemljoradničkom, vojnom i moreplovačkom. Upravo će ona središnja, vojna – koju napominju svi bivši rudari, biti označena organizacijom rada u dubini zemlje i izražavana kroz usporedbu ugljenokopa s ratom. Silazak u jamu sam po sebi nije bio opasan, ono što ga je takvim činilo bila je impostacija rada čiji je sukus bio povišenje dnevne, odnosno mjesečne norme, a rijetko kad prezervacija rudarskih života. Stoga su dovitljivost, oprez i akribija morfologije jame nužno činili okosnicu rudarske radne svakodnevice bez obzira na upravu (austrougarsku, talijansku ili jugoslavensku) pod kojom su radili. Iako je područje Labinštine još uvijek velikim dijelom uronjeno u 'rudarsku kulturu' i njezine mnogostruke manifestacije, osjećaj bivših rudara naspram vlastite 'ugljene prošlosti' nije nipošto jednostavan ili jednoznačan. Ona je izvor velikog ponosa, obožavanja i svijesti o periodu vlastite veće vitalnosti, ali je u isto vrijeme i sinonim za težak rad, nesreće koje su okrnjile mnoge obitelji, profesionalne bolesti, i partikularan oblik marginalizacije. Stoga su dvojakost i svojevrstan oblik 'kontradiktornosti' sastavnim dijelom današnje rudarski post-aktivne Labinštine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Povijest, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA