ࡱ> 5@bjbj22 XXC4---h-<,.tP.."......MMMMMMM$XQRS^Ma.....M..\PKNNSܽصhhZIhRZhshh!zhthFQsh]Lh{h--H* h--h--h8h--5hZh80Jjh8U h8h8h8jh8Uh-- h85 h--5 h{hqf h{h--3* b   D v  ` b d t $d`a$gd8 $da$gd8`$"'/4;D>KRVVV2aljnjlkkk8m:mmr|wZ $da$gdZI$d`a$gdRZ $da$gd8SSSSVVVV[[]:_<_0a2a>f@ffjjjkk:mmmmmrrrrzw|wyy6~XZ:r̋P*,Қ~HJDFʱǿǿh?_hi:who hW5hWhW hd~.5hd~.h0AShTh|h--hT hWhW hW5hyhBhWH*hWhv hZI5hhZIH*hZIh:ʋ,КJDFbd^κк<.@B*|~r $da$gd8к:<,.B>@B(*|~LM@p:;&(02T V   F  ǻǶDzǮǮǮ hY5h*hYH*h*h*H*hYh* h5hh5hP hh hF\hJV|H*hJV|hF\h0ASh?_h?_5 h?_5hi:whi:wh?_H*h?_;r#LM  F:;;det) $da$gd8   0 DF9:>&@&f(h(v)// 0 0,4.4?Z@\@DTEVEEGGG0HIIxKK`L`N`xaaHiooopp||Z "Ž h5hFh hzhvhvhjU hz5hhzh h;Q hh h5hAhh^hDh+lLhAchthY hY5 h*5;t) 06??\@Gbfoopppttu"v$vwwxxxzzBD܂ $da$gd8 nastavljena je do po etka recesije u svijetu 2007. godine, a nastavljaju se zapo eti procesi tranzicije i prestrukturiranja, uz daljnje uglavnom negativne efekte u razvoju industrije. 3. Podetapa gospodarske krize zapo eta svjetskom recesijom, u Hrvatskoj drasti no dolazi do izra~aja u 2009. godini i nastavlja se i danas. I u industriji Podravine etapa tranzicije prvenstveno se odrazila na smanjenje obujma proizvodnje i zaposlenosti, te padu investicija. Industrija Podravine je u 2001. zapoaljavala 12.812 radnika, ato je 3.919 manje nego 1990. ili za 23,4 posto. Trend opadanja udjela industrije u broju zaposlenih i bruto domaem proizvodu nastavljeno je i po etkom 21. stoljea. Godine 2010. industrija Podravine zapoaljavala je 11.357 radnika ato je za 5.374 manje nego 1990. ili 32,1 posto. Dakle, u 20 godina u podravskoj industriji je radno mjesto izgubio svaki trei radnik. U procesu tranzicije i prestrukturiranja najviae radnih mjesta izgubila je radnointenzivna industrija, jer se takva proizvodnja seli u dijelove svijeta s izrazito jeftinom radnom snagom. Tako je u Podravini prakti ki posve propala tekstilna i obuarska industrija, koja je prije 1990. zapoaljavala i viae od 15 posto svih industrijskih radnika. Proizvodnja i zaposlenost u drvnoj industriji postupno se smanjivala, da bi u zadnjih nekoliko godina bila svedena na minimum. Uvoenjem visokih tehnologija i prestrukturiranjem, neato je smanjen i broj zaposlenih u prehrambenoj industriji, koja je nositelj podravskog gospodarstva. Takva kretanja najviae su se odrazila na smanjenju proizvodnje i zaposlenosti na ureva kom podru ju, gdje u industriji danas radi ak 41,9 posto manje radnika nego 1990. godine. Zaposlenost na ludbreakom podru ju u istom usporednom razdoblju smanjena je za 34,6 posto. Neato je povoljnije stanje zaposlenosti u industriji Koprivnice, ali i ovdje radi 28,1 posto manje industrijskih radnika nego 1990. godine  prvenstveno zbog propadanja drvne i obuarske industrije. Sl. 5. Kretanje broja registriranih i aktivnih trgova kih druatava u Koprivni ko-kri~eva koj ~upaniji od 1998. do 2010. godine (Izvor: }upanijska razvojna strategija, PORA, 2011., 40) Procesima privatizacije i razvijanjem privatne inicijative, najvei broj trgova kih druatava u Podravini osnovano je izmeu 1990. i 1993. godine. Otada do danas broj druatava kontinuirano raste, s malim padom u uvjetima recesije 2009. i 2010. godine. Na podru ju Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije (a taj podatak je gotovo identi an i na podru ju Podravine) danas je registrirano blizu 2000 trgova kih druatava. Od toga je aktivno oko 1480, odnosno prema FINA-i oko 1360 poduzea. Tablica 7. Struktura gospodarstva Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije prema osnovnim granama i glavnim pokazateljima  stanje 2010. godine (Izvor: M. `timac, Gospodarstvo..., 2011.) Sl. 6. Struktura gospodarstva Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije 2010. godine prema osnovnim granama djelatnosti  (1) u broju zaposlenih (gore), te (2) u stvaranju ukupnog prihoda (dolje) Tablica 8. Potuzetnici u gospodarstvu Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije prema veli ini i osnovnim pokazateljima  stanje 2010. godine (Izvor: M. `timac, Gospodarstvo..., 2011.) Sl. 7. Struktura gospodarstva Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije 2010. godine prema veli ini poduzea: (1) po broju zaposlenih (gore) i (2) prema ukupnom prihodu (dolje), (}upanijska razvojna strategija, PORA, 2011., 263) Usprkos znatnom smanjenju obujma proizvodnje i zaposlenosti, industrija je joa ostala posve dominantna gospodarska grana u Podravini. Industrija je 2010. u broju zaposlenih sudjelovala sa oko 56 posto, ato je znatno viae od prosjeka Hrvatske i veine drugih hrvatskih ~upanija. U strukturi trgova kih druatava prema broju poduzetnika prevladavaju, dakako, mala poduzea: 2010. bilo je tek 8 velikih, 17 srednjih i 1335 aktivnih malih firmi. U pokazateljima zaposlenosti i poslovanja bitno je druga slika: u broju zaposlenih velika poduzea sudjeluju s oko 40 posto, a u ukupnom prihodu oko 50 posto. Podravskom preraiva kom industrijom dominira Podravka-grupa: Podravka, Danica i Belupo, koji ve pola stoljea odreuju trendove ukupnog razvoja Podravine. Samo 15 najveih poduzea zapoaljava oko 46 posto svih zaposlenih u gospodarstvu Podravine (2010.), oko 58 posto u stvaranju ukupnog prihoda, oko 76 posto u dobiti, te oko 70 posto u izvozu i 44 posto u uvozu. Tablica 9. Prvih 15 poduzea u Podravini prema ukupnom prihodu 2010. godine (Izvor: FINA, Lider) Sl. 8. Prostorni raspored zaposlenosti u sekundarnom sektoru po gradovima i opinama u Podravini 2009. godine  isti e se monocentrizam Koprivnice (P. Feletar, 2011.) I u procesima tranzicije i restrukturiranja, prostorni raspored sekundarnih djelatnosti u Podravini nije se bitnije izmijenio. Od 15 najveih trgova kih druatava u Podravini, njih 9 ima sjediate u Koprivnici, po dva u urevcu i Ludbregu, te po jedno u Velikom Otoku i Pitoma i. Monocentri nost Koprivnice i dalje je prisutna u razvoju Podravine, iako se njezina dominacija smanjuje u novim gospodarskim i druatvenim procesima. Privatna inicijativa (genius loci) otvorio je proces otvaranja proizvodnih pogona i trgova kih druatava i u nekim manjim naseljima. Godine 2010. kod svih poduzetnika u Podravini bilo je zaposleno 16.592 radnika. Od toga broja u Koprivnici je radilo 9.922 radnika ili 57,8 posto, ato joa uvijek govori o njenoj sna~noj dominaciji. U Ludbregu je bilo 1863 zaposlenih ili 11,2 posto, te u urevcu 1241 radnik ili 7,5 posto. Sada se u procesu tranzicije javljaju nove podravske opine sa sve viae zaposlenih u gospodarstvu, osobito u sekundarnim djelatnostima. Tako je na etvrtom mjestu opina Martijanec s novom metalnom industrijom (652 zaposlena), Veliki Bukovec s drvnom industrijom (477), Mali Bukovec (182), Kalinovac s metalnom industrijom (172), a tu su joa i tradicionalno Virje (265) i Pitoma a (578 radnika), itd. 3. INDUSTRIJA KAO IMBENIK TRANSFORMACIJE PODRAVINE  GLAVNI PROCESI 3.1. Nastavljeni procesi deruralizacije U geografskom prostoru Podravine i dalje se odvijaju aktivni procesi promjena u prostornoj slici naseljenosti. Iako je proces deagrarizacije posve na kraju (jer od poljoprivrede ~ivi tek oko 9 posto stanovniatva, ato je ve na granici osiguranja radne snage za poljoprivredne radove uz dosege sadaanje razine organizacije i tehnologije), depopulacija ruralnih naselja i dalje traje. Natalitet je sve ni~i, ali sa sela odlazi i ono malo mladog stanovniatva. U Podravini je glavni motor joa uvijek prisutnim djelatnostima i u drugim granama u gradovima. Podravina ima danas 19,1 posto manje stanovnika nego 1953. kada su po eli procesi industrijalizacije, ali broj stanovnika u podravskim gradovima bio je u znatnom porastu, osobito u Koprivnici i Ludbregu. Tablica 10. Stanovniatvo Podravine po naseljima 1857., 1953. i 2011. godine (Izvor: Dr~avni statisti ki zavod) Sl. 9. Porast ili pad broja stanovnika po naseljima u Podravini u razdoblju od 1857. do 2011. godine (P. Feletar, 2011.) Sl. 10. Porast ili pad broja stanovnika po naseljima u Podravini u razdoblju od 1953. do 2011. godine (P. Feletar, 2011.) Zadnjih 20 godina proces deruralizacije u Podravini tek je neato usporen i to uglavnom stoga ato je na selu ostalo vrlo malo mlaeg stanovnitava sposobnog za preseljavanje u srediata rada. Prostorna slika naseljenosti posve se izmijenila, uz zabrinjavajuu depopulaciju ruralnih naselja  osobito uz Dravu, te na obroncima sjevernog Kalnika, Topli ke gore i Bilogore. Prema popisu stanovniatva 2011., tek 67 naselja ili oko 37 posto ima viae stanovnika nego po prvom popisu 1857. godine. U vrijeme intenzivnih procesa industrijalizacije, depopulacija ruralnih naselja joa je poja ana: u 2011. samo 14 naselja u Podravini ima viae stanovnika nego 1953. godine (ato je 7,7 posto od ukupno 181 naselja). U tom razdoblju, u cijelom podru ju ureva ko-pitoma ke Podravine povean je broj stanovnika samo u urevcu i to za skromnih 9,2 posto. U koprivni koj Podravini sna~no je porasla Koprivnica i prigradska naselja Draganovec, Hereain, Kunovec Breg, Reka, Starigrad i `taglinec, a u ludbreakoj Podravini samo Ludbreg, te Selnik, Sigetec i Ludbreaki Vinogradi. O prirodnoj revitalizaciji podravskih ruralnih naselja ne mo~e biti govora, jer je proces senilizacije toliko napredovao da e negativno prirodno kretanje stanovniatva u selima sve viae dolaziti do izra~aja. Koeficijent starosti (posto stanovniatva starijeg od 65 godina u ukupnom broju ~iteljstva) u Podravini je prostorno rasporeen baa kao i proces depopulacije. U naseljima uz Dravu i na Bilogori, koeficijent starosti uglavnom prelazi 27 posto, a u nekim i viae od 32 posto (primjerice, Legrad 32,4). Istovremeno koeficijent starosti u gradu Koprivnici iznosi 17,2 posto, ato je takoer visoko u odnosu na zdrave demografske sredine. Tablica 11. Prostorni raspored radnog kontigenta, koeficijenta starosti i zaposlenih u sekundarnom sektoru po naseljima u Podravini 2001. i 2009. godine (Izvor: Dr~avni statisti ki zavod) Sl. 11. Prostorni raspored koeficijenta starosti po gradovima i opinama 2001. godine (P. Feletar, 2011.) Prostorni raspored zaposlenih u sekundarnom sektoru gotovo vjerno odra~ava sliku naseljenosti i depopulacije. Primjerice u gradu Koprivnici 36,6 posto stanovnika radnog kontigenta radi u sekundarnim djelatnostima, u Ludbregu 28,7 posto, a u urevcu 28,7 posto. U novije vrijeme, tu su se pridru~ile i nade industrijskog razvoja: opina Veliki Bukovec ( ak 31,2 posto radnog kontigenta radi u sekundarnim djelatnostima), Martijanec (20,6 posto), Kalinovac (24,5), Molve (13,4), Virje (24,9), te Pitoma a (20,9). Sve ostale opine uglavnom nemaju radna mjesta u sekundarnom sektoru, pa stoga imaju sna~an proces depopulacije. Sl. 12. Prostorni raspored dnevnih migranata u industriju pet centralnih naselja u Podravini 1981. godine (Industrija Podravine, 1984.) Tablica 12. Prostorni raspored dnevnih migranata u pravne subjekte, po gradovima i opinama u Podravini 2001. godine (Izvor: Dr~avni statisti ki zavod) Sl. 13. Broj dnevnih migranata koji putuju na rad u pravne osobe izvan opine i ~upanije 2001. godine  prostorni raspored po gradovima i opinama u Podravini (P. Feletar, 2011.) Sl. 14. Relativno sudjelovanje dnevnih migranata u radnom kontinuitetu stanovniatva po gradovima i opinama u Podravini 2001. godine (P. Feletar, 2011.) Pogotovo u zadnjih dvadeset godina, znatno se promijenio prostorni raspored, obujam i struktura dnevnih migracija. I u Podravini su dnevne migracije bile najintenzivnije na vrhuncu procesa industrijalizacije. Tada je otvoreno mnogo radnih mjesta u Koprivnici i Ludbregu, a ta naselja nisu tako brzo rasla brojem stanovnika, pa je industrija radnu snagu (pogotovo nekvalificiranu) crpila iz okolnih naselja. Kasnije dnevni migranti nastoje preseliti u mjesto rada, ato je mnogima i uspjelo. Bez obzira na smanjenje broja radnih mjesta u sekundarnom sektoru u podravskim centralnim naseljima, dnevne migracije joa su uvijek ~ive i predstavljaju va~an izvor radne snage. Uz to, zapo eo je (iako vrlo polagano) i proces preseljavanja stanovniatva iz srediata grada u prigradska naselja, ato e u budunosti i poveati dnevne migracije. I u Podravini je sve vea nemogunost zapoaljavanja u vlastitoj opini prouzro ila poveanje (iako ne zna ajno) putovanja na posao u druge opine iste ~upanije i pogotovo u druge ~upanije. Za seoske opine to zna i dnevno putovanje na posao uglavnom u Ludbreg, Koprivnicu, urevac i Pitoma u, ali za vea naselja i izvan ~upanije. Tako se iz Ludbrega putuje prvenstveno na rad u Vara~din, ali i u Koprivnicu i Zagreb, iz Koprivnice je porastao broj migranata u Zagreb, a iz urevca u Bjelovar i Zagreb. To stvara novu demografsku i ekonomsku diferencijaciju u prostoru Podravine. 3.2. Promjene u poslovnim rezultatima gospodarstva Svjetska recesija nakon 2008. uvelike se odrazila i na gospodarske promjene u Hrvatskoj, a (uglavnom) negativna gospodarska kretanja joa su pogoraale unutraanje gospodarske i druatvene salabosti. Ti negativni procesi odvijaju se i u Podravini, a oni su kao i u Hrvatskoj prvenstveno pogodili proizvodni sektor (realnu ekonomiju). Podravski proizvodni sektor u godinama krize pokazao je iste slabosti kao i drugdje u Hrvatskoj, ali se pokazao i neato vitalnijim nego drugdje. Broj otpuatenih radnika bio je dosad ipak relativno manji, nije bilo toliko gubitaka i ste ajeva, izvoz je bio uglavnom vei od uvoza, a poneato se i investiralo. Ipak ostaje injenica da se zaposlenost u proizvodnji smanjila za treinu, da je sve viae gubitaka, a dobit minimalna. Prave vizije i akcije za izlazak iz krize uglavnom nema, ato dovodi u pitanje budunost realnog sektora u Podravini. Kakvo je stanje i kako se ponaaa podravsko gospodarstvo u uvjetima krize, mo~emo analizirati na rezultatima poslovanja u 2010. godini. Tablica 13. Prostorni raspored poduzetnika i osnovni pokazatelji njihovog poslovanja 2010. godine po gradovima i opinama u Podravini (Izvor: FINA, HGK) Sl. 15. Kretanje ukupnog prihoda i ukupnog rashoda trgova kih druatava u Koprivni ko-kri~eva koj ~upaniji od 1995. do 2010. godine (Izvor: M. `timac, listopada 2011., 1) Sl. 16. Ukupni prihod gospodarstva po jednom stanovniku po gradovima i opinama u Podravini 2010. godine (P. Feletar, 2011.) Gospodarstvo Podravine ostvarilo je u 2010. godini ukupni prihod od blizu 8 milijardi kuna. Radi usporedbe: Vara~dinska ~upanija ostvarila je blizu 20 milijardi, Bjelovarsko-bilogorska oko 5,5 milijardi, a Viroviti ko-podravska oko 4 milijarde, te Koprivni ko-kri~eva ka oko 9 milijardi kuna. Ako se ostvareni ukupni prihod podijeli sa brojem stanovnika dobiju se realniji odnosi u razlikama u regionalnoj razvijenosti realnoga sektora. U Podravini je 2010. prosje no po stanovniku ostvaren ukupni prihod od 70.908 kuna, u Koprivni ko-kri~eva koj ~upaniji 80.480 kuna, u Vara~dinskoj ~upaniji 112.789 kuna i u Viroviti ko-podravskoj 48.199 kuna. I analiza po opinama Podravine govori o velikim razlikama, ato joa jednom potvruje snagu monocentri nog razvoja Koprivnice. U gradu Koprivnici je 2010. ukupni prihod po stanovniku iznosio 164.907 kuna, u Ludbregu 92.693 kuna, u urevcu 75.633 i u Pitoma i samo 25.815 kuna. Neke opine, a pogotovo one koje nemaju razvijen realni sektor, ostvarile su ukupni prihd i manji od 5000 kuna po stanovniku. Ovakve razlike svakako su glavnim uzrokom procesa depopulacije. Trend kretanja ukupnog prihoda podravskog gospodarstva imao je uglavnom ujedna en porast sve do 2008., kada je gospodarska kriza i ovdje utjecala na opadanje prihoda proizvodnih firmi. Drugi, osjetljiviji pokazatelji poslovanja pokazuju znatno nestabilnije rezultate, ali i ~ilavost u uvjetima krize. Tako su ostvareni gubici od 1995. do 2010. godine imali vrlo razli ite, pa i skokovite trendove  ak i do gubitka veeg od 550 milijuna kuna u 1996., te oko 490 milijuna u 2009. godini. Ostvareni dobici imaju neato mirniji hod, a kretali su se godianje uglavnom od 100 dio 300 milijuna kuna. S obzirom da je bilo dosta gubitaka u 2010. godini (ste aj ureva ke Nature-Agro i sli no), ista dobit je u podravskom gospodarstvu iznosila samo oko 16 milijuna kuna. Tijekom 2011. Podravka je uspjela u initi novi prodor na tr~iatu (osobito farmaceutike), pa se o ekuje znatno viaa dobit, usprkos krizi. Sl. 17. Kretanje dobiti, gubitka i poreza na dobit trgova kih druatava u Koprivni ko-kri~eva koj ~upaniji od 1995. do 2010. godine (Izvor: M. `timac, listopada 2011., 1) Sl. 18. Kretanje vrijednosti izvoza i uvoza trgova kih druatava u Koprivni ko-kri~eva koj ~upaniji od 1998. do 2010. godine (Izvor: M. `timac, listopada 2011., 6) Sl. 19. Kretanje salda vanjsko-trgova ke razmjene trgova kih druatava Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije od 1998. do 2010. godine (Izvor: M. `timac, Listopad 2011., 7) I rezultati vanjsko-trgova ke razmjene ukazuju na dobru usmjerenost podravske industrije na ato uspjeanije uklju ivanje u europske i svjetske tokove roba. U zadnjih 15-ak godina saldo razmjene s inozemstvom bio je u negativi samo 2003. godine, a najvea pozitivna razlika ostvarena je upravo 2010. godine. Proale godine, uglavnom zahvaljujui prehrambenoj industriji, podravski poduzetnici izvezli su roba u vrijednosti od 1.533 milijuna, a uvezli za 1.311 milijuna kuna. Koprivni ka poduzea sudjelovala su u 2010. u ukupnom podravskom izvozu sa 72,3 posto, a u uvozu sa 64,6 posto. Proces prestrukturiranja podravske privrede upravo te~i prema ja anju izvoza i to finalnih proizvoda. Sl. 20. Kretanje ukupnih investicija u gospodarstvu Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije od 1998. do 2010. godine (Izvor: }upanijska razvojna strategija, PORA, 2011., 44) Sl. 21. Kretanje broja nezaposlenih u Koprivni ko-kri~eva koj ~upaniji od 1997. do 2010. godine (Izvor: }upanijska razvojna strategija, PORA, 2011., 67) Prestrukturiranje i promptno praenje novih tehnologija i poslovanja zahtijeva odgovarajue investicije, kako u opremu tako i u ljude. Podravska industrija kroz cijelo razdoblje, pa donekle i u kriznim godinama zadr~ala je pristojnu razinu investicija. Najviae je ulo~eno u predkriznoj 2007. godini  oko 900 milijuna kuna. Zabrinjava trend kretanja investicija u zadnje tri godine: ulaganja se rapidno smanjuju, pa je u 2010. investirano tek oko 260 milijuna kuna. Ovaj pokazatelj ukazuje da je i podravska industrija duboko zapala u krizu, te se moraju nai nova rjeaenja, osobito na planu razvoja novih proizvoda i na tr~iatu kapitala. Promjene u uspjehu poslovanja industrije, bitno su se odrazile i na kretanje nezaposlenosti, kao indikativnog pokazatelja proizvodnih i poslovnih kretanja. Najviaa nezaposlenost je u Podravini zabilje~ena 2002. godine, da bi otada uglavnom opadala, te se u 2008. spustila na ispod 6.000 nezaposlenih. Otada je opet u porastu, ato je dakako odraz gospodarske krize. Razina nezaposlenosti u Podravini neato je ni~a od prosjeka Hrvatske, a pogotovo od veine blizih ~upanija. 3. Utjecaj na razvoj i prostorni raspored cestovne infrastrukture Meuzavisnost razvoja sekundarnog sektora i prometne mre~e i u Podravini vrlo je velika. Upravo valjana prometna dostupnost jedan je od glavnih lokacijskih faktora stvaranja i razvoja industrije. Tako je i za lokaciju velike kemijske industrije na Danici u Koprivnici po etkom 20. stoljea, glavni faktor za donoaenje odluke bio povoljan prometno-geografski polo~aj: postojanje kvalitetne ~eljezni ke veze, koja je olakaavala dostavu umjetnog gnojiva na glavno tr~iate u Maarskoj. I u vrijeme glavnih procesa industrijalizacije Podravine u drugoj polovici 20. stoljea, promet je bio jedan od glavnih faktora razvoja. U 60-tim godinama osnovnu ulogu dovoza sirovina i odvoza gotovih proizvoda imala je ~eljeznica, a kasnije raste va~nost cestovne mre~e, osobito nakon 1970-tih godina, kada je uglavnom zavraena modernizacija dr~avnih i ~upanijskih cesta (asfaltiranje). U osnovi, razina prometne dostupnosti neke geografske to ke ili kraja, prvenstveno zavisi od razine razvijenosti etiri osnovna imbenika: 1. Gospodarska razvijenost kraja (odnosno bruto domai prihod po stanovniku), 2. Gustoa naseljenosti i reljefne prilike, 3. Broj i struktura voznoga parka, te 4. Razina moderniziranosti cestovne mre~e. U vrijeme industrijalizacije sva ova etiri faktora bila su razmjerno povoljna, dakako u usporedbi s drugim regijama sjeverne Hrvatske. Potom je industrijalizacija povratno vrlo povoljno djelovala na postupno poboljaanje prometne dostupnosti. Po etkom 20. stoljea zahtjevi za poboljaavanje razine slu~nosti prometnica toliko su narasli da je Podravina zbog preniskog ulaganja u promet postala prakti ki prometno izvan glavnih tokova. Nepovezanost suvremenim cestama prema Zagrebu, te prema Osijeku i Vara~dinu ve je sada, a to e joa viae biti slijedeih godina  va~na ko nica za procese prestrukturiranja i gospodarski razvoj Podravine. Sl. 22. Teorijski model glavnih faktora razine prometne dostupnosti nekog geografskog podru ja (P. Feletar, 2011.) Tablica 14. Osnovni pokazatelji o stanju i gustoi cestovne mre~e na podru ju Podravine sredinom 2011. godine (Izvor: }upanijska uprava za ceste Koprivnica) Sl. 23. Gustoa cestovne mre~e po gradovima i opinama u Podravini sredinom 2011. godine  metara asfaltiranih cesta na etvorni kilometar (P. Feletar, 2011.) Mre~a dr~avnih, ~upanijskih i razvrstanih lokalnih cesta u Podravini je srednje gustoe, neato iznad hrvatskog prosjeka. Ukupna du~ina razvrstanih cesta u Podravini iznosi 1102 km (u Koprivni ko-kri~eva koj ~upaniji 1130 km), od kojih je asfaltirano 927 km cesta ili 84,1 posto. Od 70-tih godina 20. stoljea do danas asfaltirano je 100 posto dr~avnih cesta, oko 98 posto ~upanijskih i oko 70 posto razvrstanih lokalnih cesta. Makadamskih razvrstanih lokalnih cesta joa poneato ima na obroncima Kalnika u ludbreakom kraju, na Bilogori i u niskom poloju Drave. Du~ina nerazvrstanih lokalnih cesta iznosi oko 1320 km, od kojih je vrlo mali dio moderniziran  veinom su to poljski putovi i ulice. Prema kvantitativnim pokazateljima gustoe cestovne mre~e, te koeficijenta cestovne gustoe, prostorni raspored cesta u Podravini odgovara gustoi naseljenosti i razini gospodarske razvijenosti. Gustoa cestovne mre~e u Podravini ni~a je od mre~e u vara~dinskom kraju, a viaa od one u viroviti kom kraju. U Podravini na kilometar etvorni dolazi 573 metara asfaltiranih cesta, u Koprivni ko-kri~eva koj ~upaniji 519 m, u Vara~dinskoj ~upaniji 766 m, u Viroviti ko-podravskoj 435 m, a prosjek za Hrvatsku iznosi 448 m asfaltiranih cesta na kilometar kvadratni. Razvijenost cestovne mre~e u podravskim gradovima i opinama nije jednakomjerna, ato je u uskoj vezi s razvijenoau sekundarnog sektora, ali zavisi i od niza drugih faktora. Razlike u razvijenosti cestovne mre~e izra unali smo pomou etiri kvantitativne metode, a sve pokazuju, uz male varijacije, identi ne pokazatelje prostorne razvijenosti mre~e u Podravini. Prema ovim pokazateljima najbolju cestovnu prometnu dostupnost ima podru je grada Koprivnice (742 m asfaltiranih cesta na etvorni kilometar), zatim Kalinovac (725 m), Ludbreg (705 m), Mali Bukovec (655 m), Veliki Bukovec (617 m), elekovec (611 m), Hlebine (610 m), Sveti ur (602 m) itd. Slabu razvijenost cestovne mre~e ima Rasinja, Legrad, Gola, Novigrad Podravski, Sokolovac i druge opine. U Podravini se nedovoljno ula~e u modernizaciju cestovne mre~e, a razina slu~nosti dijela ~upanijskih i lokalnih cesta vrlo je niska. I nerazvijena osnovna cestovna mre~a mo~e biti jedan od faktora koji nepovoljno utje e i joa e viae utjecati na uspjeanost restrukturiranja podravskog gospodarstva. 4. ZAKLJU AK Razvoj sekundarnih djelatnosti u Podravini, od prvih veih obrta i manufaktura u 19. stoljeu do intenzivnih procesa industrijalizacije u drugoj polovici 20. stoljea, te kona no i do naznaka deindustrijalizacije po etkom 21. stoljea, slijedio je gotovo iste sadr~ajne i vremenske etape kao i industrija Hrvatske. Valja ipak istai neke razvojne lokalne specifi nosti, uklju ujui i genius loci, prema kojima periodizacija razvoja industrije u Podravini bilje~i i razlike. Odreene prekretnice u razvoju sekundarnih djelatnosti u Podravini su bile: osnivanje velike kemijske industrije u Koprivnici 1906., prestanak rada Danice i drugih industrija pred Drugi svjetski rat, po etak proizvodnje juha i Vegete 1957.-1959. godine, te procesi prestrukturiranja nakon 1991. godine. Objaanjavanje pojedinih razvojnih etapa va~no je zbog koriatenja ranijih saznanja i iskustava u suvremenom gospodarskom razvoju. Sl. 24. Struktura najva~nijih ciljeva u procesu suvremenog prestrukturiranja realnog sektora u Podravini (P. Feletar, 2011.) Pojam deindustrijalizacija valja uzeti uvjetno, jer se u Podravini joa ne radi o tom procesu. O deindustrijalizaciji ovdje mo~emo govoriti ako pod time smatramo smanjivanje proizvodnje i zaposlenih, te udjela u ukupnom prihodu podravskog gospodarstva. Do toga je zaista i doalo, ali ne procesima normalnog razvoja prema postindustrijskom druatvu. Naime, taj proces deindustrijalizacije nije se odvijao postupnim ja anjem tercijarnih i kvartarnih djelatnosti, nego je rezultat krize i recesije. Gospodarski razvoj Podravine joa nije na razini ulaska u normalne procese deindustrijalizacije. Dapa e, izlazak iz krize valja tra~iti u ponovnom ja anju proizvodnje, prvenstveno u industriji. Ipak, ne mo~emo ni govoriti o potrebi reindustrijalizacije, jer nema viae povratka klasi noj industriji, nego treba razviti proizvodnju modernoga tipa, koja e se uspjeano uklopiti u potrebe svjetskog tr~iata, na kojem mora uz to biti i konkurentna. I industriju (sekundarne djelatnosti), valja, dakle, ato br~e prestrukturirati i poveati proizvodnju usvajanjem novih proizvoda i radnih navika. U procesu prestrukturiranja valja koristiti i iskustva iz ranijih procesa industrijalizacije. Uz novu organizaciju i suvremene tehnologije mogu se joa uspjeanije iskoristiti lokacijski faktori koji su i u dosadaanjem razvoju industrije bili va~ni u Podravini. Tu prije svega mislimo na smialjenije koriatenje podravskih darova prirode  razviti modernu poljoprivrednu proizvodnju i uvoziti ato manje sirovina, tu su i bogatstva auma i vode, graevinskog materijala, obnovljivih izvora energije i sli no. Iskoristiti valja i povoljan grani ni geografsko-prometni polo~aj, kao most izmeu aireg Panonskog prostora i Jadrana, odnosno Srednje Europe prema istoku. I mo~da najva~nije, aktivirati treba nesumnjivo velike ljudske potencijale. Na dobar dio procesa prestrukturiranja ne mo~emo utjecati iz lokalne pozicije, ali na dobar dio mo~emo i tu se krije naaa zadaa i odgovornost. Vizija ja anja proizvodnje u Podravini polazi od etiri glavne grupe zadataka u procesu prestrukturiranja.7/ Prva grupa odnosi se na prestrukturiranje proizvodnog sektora. Meu najva~nijim zadacima u toj grupi svakako je stvaranje novih proizvodnih brendova, stimulacija izvoza roba, potpora stvaranju konkurentnog agrara, razvoj obrta, malog i srednjeg poduzetniatva (uz ja anje velikih tvrtki kao glavnog organizatora proizvodnje i plasmana), stvaranje poticajnih poslovnih zona, omoguiti dotok jeftinog kapitala, stimulirati decentralizaciju proizvodnje itd. Druga grupa zadataka odnosi se na bolje koriatenje ljudskih potencijala, a to ponajprije zna i poboljaanje razine akolovanosti stanovniatva. Jasno je da je ulaganje u obrazovanje i znanje najisplativije. U tom procesu treba stvoriti partnerstvo akola, vlasti i gospodarstva, poja ati stipendiranje u enika i studenata, te cijelo~ivotno obrazovanje. I u Podravini valja razviti znanstvena istra~ivanja i inovacije, uz razvoj visokoakolskog obrazovanja. Sadaanja struktura stanovniatva Podravine prema akolovanosti, u Podravini je vrlo nepovoljna. Znatno je manje stanovnika (starijih od 15 godina) koji imaju zavraenu srednju akolu, gimnaziju ili fakultet nego u prosjeku u Hrvatskoj, a izrazito manje u odnosu na ~upanije u kojima postoje sveu iliata. Tako u Koprivni ko-kri~eva koj ~upaniji ~ivi samo 3,1 posto stanovnitava sa zavraenom gimnazijom, 2,9 posto s viaom akolom, a 3,9 posto sa fakultetom. U gradu Zagrebu gimnaziju ima 8,3 posto stanovnika, viau akolu 5,8 posto, a fakultet 14,9 posto. Takvo zaostajanje u akolovanosti Podravaca valja hitno stubokom promijeniti. Tablica 15. Stanovniatvo starije od 15 godina prema osnovnim grupama akolovanosti u Koprivni ko-kri~eva koj ~upaniji i u ~upanijama sa sveu iliatima  stanje 2001. godine (Dr~avni zavod za statistiku) Sl. 25. Prostorni raspored postojeih i planiranih poduzetni kih zona u Koprivni ko-kri~eva koj ~upaniji  stanje 2010. godine (}upanijska razvojna strategija, PORA, 2011., 58) Trea grupa zadataka u procesu restrukturiranja gospodarstva Podravine odnosi se na inauguraciju odr~iva razvoja, odnosno odr~ivo koriatenje prirodnih potencijala. U tom smislu treba dosljedno provoditi europske norme odr~iva razvoja, izabrati lokacije proizvodnih pogona uz poativanje ekoloakih zahtjeva, stimulirati razvoj obnovljivih izvora energije i ato prije ostvariti ekoloako zbrinjavanje svih vrsta otpada. Va~na je i etvrta grupa zadataka, koja se odnosi na sinergijski razvoj prometne i komunalne infrastrukture, bez koje se ne mo~e razvijati niti proizvodnja. Europa uvelike ja a ulogu ~eljeznica u prometu roba, pa to valja u initi i u nas. Potrebno je osigurati efikasnije povezivanje poduzetni kih zona, te izgraditi suvremene ceste prema Zagrebu, Vara~dinu i Osijeku. Komunalna infrastruktura mora biti kompletnija i prostorno pristupa nija, a osobito jeftiniji pristup vodovodu i plinovodu. Prostorni razvoj komunalne infrastrukture treba staviti u slu~bu razvoja proizvodnje. Biljeake 1/Pojam (gornja hrvatska) Podravina obuhvaa geografski prostor tzv. tradicionalne povijesno-toponomasti ke nizine Drave, u kojem se stanovniatvo regionalno odreuje pod imenom Podravci. To je geografsko podru je triju velikih opina: Ludbreg, Koprivnica i urevac, odnosno kraj od Vrbanovca na zapadu do Staroga Graca na istoku. Ju~na granica takve Podravine su sjeverni obronci Kalnika, Lepavinska vrata i bilo Bilogore, a na sjeveru je dr~avna granica prema Maarskoj. 2/Spomenuti i drugi radovi koji se koriste u ovom radu, nalaze se u abecednom popisu na kraju lanka. 3/ Trajanje i nazivi etapa razlikuju se od onih koje su dosad postavili geografi i povjesni ari, ato je i razumljivo s obzirom na lokalne podravske specifi nosti. 4/Podaci o broju zaposlenih u manufakturno-industrijskim pogonima do 1910. uglavnom su vrlo provizorni, jer se u popisima navode druge vrste zaposlenih. Do njih se doalo uglavnom zbrojem zaposlenih u pogonima u Podravini, koji se spominju u literaturi i izvorima. 5/Po etkom 20. stoljea Koprivnica je imala vrlo sposobnog i poduzetnog gradona elnika  Josipa Vargovia. On je u grad doveo industriju, izgradio najva~nije javne zgrade, asfaltirao srediate i uredio parkove. Suvremenici piau da je Vargovi Koprivnicu promijenio iz velikog podravskog sela u pravi manji grad. 6/Odreenu simboliku potpune propasti koprivni ke industrije predstavlja i osnivanje ustaakog konclogora u ostacima zgrada industrije na Danici. 7/Vizija osnovnih zadataka za ja anje i prestrukturiranje proizvodnje u Podravini, sastavljena i uz konzultaciju takvog programa postavljenog u studiji }upanijska razvojna strategija Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije za razdoblje od 2011. do 2013. godine, PORA, Koprivnica 2011. LITERATURA I IZVORI ANALIZA financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u 2010. godini po gradovima i opinama, FINA, Zagreb, lipanj 2011. BANAC Ivo, Raspad Jugoslavije, Zagreb 2001. BA`I Ksenija, Depopulacija u gradskoj regiji Zagreba, Stanovniatvo Hrvatske  dosadaanji razvoj i perspektive, Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 2005., 197-209 BIANI Rudolf, Doba manufakture u Hrvatskoj (do 1860.), Zagreb 1951. BILAND}I Duaan, Historija SFR Jugoslavije, Zagreb 1968. BILAND}I Duaan, Hrvatska moderna povijest, Zagreb 1999. BRAI I Zdenko, LON AR Jelena, Unutarregionalni dispariteti u Sisa ko-moslava koj ~upaniji, Geoadria 16/1, Zadar 2011., 93-118 BROZOVI Leander, Graa za povijest Koprivnice, Koprivnica 1978. BRCHER Wolfgang, Industriegeographie, Braunschweig 1982. CHAPMAN Walker, Industrial location  principles and policies, Oxford 1987. CRKVEN I Ivan, CRKVEN I Mladen, Prekodravlje-Repaa: razvoj naseljenosti i stanovniatva, Podravina 4, Koprivnica 2003., 133-149 CRKVEN I Ivan, Geografija Hrvatske, I.-VI., Zagreb 1974. CRKVEN I Ivan, MALI Adolf, Agrarna geografija, Zagreb 1988. ERNI  Barbara, KUMER Peter, Na pragu novih demografskih sprememb, Geografski obzornik 58/3, Ljubljana 2011., 4-12 DADI Ivan, BO}I EVI Damir, GOVOR INOVI Milan, Prometno zna enje sjeverozapadne Hrvatske, Prometna povezanost Hrvatske..., zbornik, Zagreb-Vara~din 2005., 1-8 FELETAR Dragutin, Dnevne migracije u Koprivnicu, Geografski glasnik 39, Zagreb 1977., 45-59 FELETAR Dragutin, FELETAR Petar, Prirodna osnova kao imbenik naseljenosti gornje hrvatske Podravine, Podravina 13, Koprivnica 2008., 167-212 FELETAR Dragutin, Industrija kao faktor promjena prostorne distribucije stanovniatva u Podravini, Geografski glasnik 45, Zagreb 1983., 105-117 FELETAR Dragutin, Industrija Podravine, Koprivnica 1984. FELETAR Dragutin, Lokalisationsquotient und Regionalfaktor als Hinweise der rumlichen Aufteilung und des Trends der Industrieentiwicklung in SR Kroatien, Annales Universitatis scientorum Budapestinensis de Rolando Etvs nominatae, XVIII.-XIX., Budapest 1983.-1984., 189-204 FELETAR Dragutin, MALI Adolf, STIPERSKI Zoran, Geographic aspects of industry-tourism relation, Acta Geographica Croatica 29, Zagreb 1994., 99-110 FELETAR Dragutin, O teorijsko-metodoloakim osnovama industrijske geografije, Geografski glasnik 47, Zagreb 1985., 163-181 FELETAR Dragutin, PETRI Hrvoje, Opina elekovec, Samobor 2008. FELETAR Dragutin, Podravina, Koprivnica 1988. FELETAR Dragutin, Podravka, monografija, Koprivnica 1980. FELETAR Dragutin, Povijesni razvoj i suvremeno zna enje vaenja ugljena na podravskoj Bilogori, Radovi zavoda za znanstveni rad HAZU 1, Vara~din 1986., 171-191 FELETAR Dragutin, Prinos poznavanju periodizacije i regionalizacije industrije Jugoslavije, Geografski glasnik 48, Zagreb 1986., 85-98 FELETAR Dragutin, Procesi industrijalizacije i kretanje radne snage u Ludbreg, Podravski zbornik 16, Koprivnica 1990., 49-50 FELETAR Dragutin, Promjene u prostornom rasporedu naseljenosti Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije  s osobitim osvrtom na razdoblje 1991.-2001. godine, Podravina 1 (1), Koprivnica 2002., 5-31 FELETAR Dragutin, Razlike u razvijenosti regija u Hrvatskoj  s posebnim osvrtom na Koprivni ko-kri~eva ku ~upaniju, Podravina 8, Koprivnica 2005., 167-178 FELETAR Dragutin, Razvoj elektrifikacije sjeverozapadne Hrvatske do Drugog svjetskog rata  s posebnim osvrtom na Koprivnicu, Ekonomska i ekohistorija 2, Zagreb 2006., 104-148 FELETAR Dragutin, STIPERSKI Zoran, Razvojne faze i procesi disperzije industrije Zagreba, Acta historico-oeconomica Iugoslaviae 17, Zagreb 1990., 175-198 FELETAR Dragutin, Studije i radovi o Podravini, akovec 1982. FELETAR Dragutin, Utjecaj industrije na urbanisti ki razvoj Koprivnice, Geographica Slovenica 10, Ljubljana 1979., 98-112 FELETAR Dragutin, Zna enje geografskog polo~aja i demografskih osobina za razvoj Koprivnice u proalosti i sadaanjosti, Koprivnica  grad i spomenici, Zagreb 1986., 11-17 FELETAR Petar, Procesi depopulacije sjeverne Hrvatske izmeu 1948. i 2001. godine, Podravina 12, Koprivnica 2007., 148-158 FRANOLI Igor, DUGINA Marin, FELETAR Petar, Strategijski razvoj i utjecaj prometa na prijevoznu potra~nju u Vara~dinskoj ~upaniji, Podravina 17, Koprivnica 2010., 138-152 FRIGANOVI Mladen, Demogeografija  stanovniatvo svijeta, Zagreb 1987. FRST BJELI` Borna, ZUPANC Ivan, Images of the Croatian Borderlands: Selected Examples of Early Modern Cartography, Hrvatski geografski glasnik 69/1, Zagreb 2007., 5-22 GAEBE Wolfgang, Handbuch des Geographie-unterrichts, Industrie und Raum, Band 3, Kln 1989. GLAMUZINA Martin, FELETAR Dragutin, Prostorna distribucija zaposlenosti i nezaposlenosti kao pokazatelj diferenciranosti na prostoru Hrvatske, Podravina 2, Koprivnica 2001., 5-42 GOLDSTEIN Ivo, Hrvatska 1918.-2008., Zagreb 2008. GOLDSTEIN Ivo, Povijest Hrvatske 1945.-2011., I. i II., Zagreb 2011. HORVAT Rudolf, Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj, Zagreb 1994. HORVATI Franjo, Iz povijesti koprivni kih cehova, Podravski zbornik 2, Koprivnica 1976., 135-141 HOTTES Karlheinz, Industriegeographie, Darmstadt 1976. HR}ENJAK Juraj, Lokalna uprava i samouprava u Republici Hrvatskoj, Zagreb 1993. IVAN Igor, HORAK JiYi, Population changes caused by Industrialization and Deindustrialization  comparison of Ostrava and Glasgow, Geograficky asopis 63/2, Bratislava 2011., 113-132 KOLAR Mira, Poslijeratno podravsko rudarstvo, Podravski zbornik 4, Koprivnica 1978., 48-62 KOLAR Mira, Rudnici ugljena u Glogovcu do 1941. godine, Podravski zbornik 3, Koprivnica 1977., 30-45 KURTEK Pavao, Gornja hrvatska Podravina, Zagreb 1966. LAKATO` Josip, Industrija Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1924. LEGAC Ivan, Potreba umre~avanja i harmonizacije cestovne infrastrukture u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Prometna povezanost Hrvatske..., zbornik, Zagreb-Vara~din 2005., 119-124 LORBER Lu ka, Functional changes in Tezno, the industrial zone in Maribor, Revija za geografijo 1 /2, Maribor 2006., 95-108 LORBER Lu ka, Intedisciplinary methodological approarch to the process of brownfield revitalisation of traditional industrial areas, Revija za geografijo 6/1, Maribor 2011., 7-22 LORBER Lu ka, Prenos znanja in tehnologij kot spodbujevalec regionalnega razvoja, Podravina 3, Koprivnica 2003., 76-89 LORBER Lu ka. Regionalni razvojni problemi Podravlja, Podravina 8, Koprivnica 2005., 107-120 LUDBREG, monografija, Ludbreg 1984. LUKI Aleksandar, O teorijskim pristupima ruralnom prostoru, Hrvatski geografski glasnik 72/2, Zagreb 2010., 49-75 MALI Adolf, Centralne funkcije i prometne veze naselja sredianje Hrvatske, Zagreb 1981. MATICA Mladen, Deagrarizacija u razdoblju tranzicije na podru ju Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije (1991.-2002.), Podravina 2, Koprivnica 2002., 54-66 MATICA Mladen, Gospodarski razvoj ureva ke Podravine, Podravski zbornik 24/25, Koprivnica 1999., 236-249 MATICA Mladen, Novije gospodarske promjene u Koprivni koj Podravini i Kalni kom prigorju, Hrvatski geografski glasnik 65/2, Zagreb 2003., 67-80 MATICA Mladen, Suvremeni promet  uvjet razvoja Koprivnice, Podravina 11, Koprivnica 2007., 7-27 MATI`A }eljko, Nafta u Podravini, Podravski zbornik 2, Koprivnica 1976., 70-78 NEJA`MI Ivo, Demogeografija  stanovniatvo u prostornim odnosima i procesima, Zagreb 2005. NEJA`MI Ivo, Demogeografija, Zagreb 2005. NJEGA  Dra~en, Regionalna struktura Hrvatske, Zbornik radova 2. hrvatskog kongresa geografa, Zagreb 2000., 191-199 PAVLAKOVI KO I Vera, PEJNOVI Dane, Polarization of Regional Economic Development in Croatia: Trends and Challenges in a New Geographic Reality, Hrvatski geografski glasnik 67/2, Zagreb 2005., 5-20 PEJNOVI Dane, Polarizacija funkcija rada kao pokazatelj razlika u regionalnom razvoju Hrvtske, Trei kongres geografa Hrvatske, Zagreb 2005., 164-184 PETRI Hrvoje, Druatveni i gospodarski razvoj od srednjega vijeka do Prvoga svjetskog rata, Umjetni ka topografija Hrvatske  Ludbreg  ludbreaka Podravina, Zagreb 1997., 43-63 PETRI Hrvoje, FELETAR Dragutin i dr., Tor ec  monografija, Tor ec-Koprivnica 2000. PETRI Hrvoje, Neodr~ivi razvoj ili kako je kr enje auma u ranome novom vijeku omoguilo airenje ureva kih pijesaka?, Ekonomska i ekohistorija, 4, Zagreb 2008., 5-26 PETRI, Hrvoje, Opina i }upa Drnje, Povijesno-geografska monografija, Drnje 2000. PIRJEVEC Jo~e, Jugoslavija 1918.-1992., Nastanek, razvoj ter razpad Karaorevieve in Titove Jugoslavije, Koper 1995. POPIS stanovniatva 2011.  prvi rezultati po naseljima, Dr~avni zavod za statistiku, Zagreb 2005. PROMETNA povezanost Hrvatske s europskim zemljama u funkciji druatveno-ekonomskog i kulturnog razvoja sjeverozapadne Hrvatske, zbornik radova, Zavod za znanstveni rad HAZU, Zagreb-Vara~din 2005. REBERSKI Ivanka i dr., Koprivnica  grad i spomenici, Zagreb 1986. SI Miroslav, Autoceste i lokacija ekonomskih djelatnosti u Sredianjoj Hrvatskoj, Hrvatski geografski glasnik 59, Zagreb 1997., 83-94 STAFFORD H.A., Manufacturing plant closure selections within firms, Annals of the Association of American Geographers, vol. 81, no. 1, Washington 1991., 52-85 STANOVNI`TVO Hrvatske po naseljima od 1857. do 2001. godine, Dr~avni zavod za statistiku, Zagreb 2005, STIPERSKI Zoran, Hijerarhija initelja industrijskih lokacija na primjeru zapadne Hrvatske, Prostor, vol. 3, 1/9, Zagreb 1995., 11-24 STIPERSKI Zoran, Izdvojene ekonomske osnove urbanog rasta Zagreba i njegovog okru~enja pod utjecajem industrije, Geografski glasnik 51, Zagreb 1989., 91-106 `TIMAC Marijan, Gospodarstvo Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije u 2010. godini, Upravni odjel za gospodarstvo Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije, Koprivnica 2011. TOSKI Aleksandar, NJEGA  Dra~en, Changes in Political and Territorial Organizatio and their Impact on Croatians System and Regional Development, Hrvatski geografski glasnik 65/1, Zagreb 2003., 7-24 TRANSPORT i komunikacije u 2009. godini, Statisti ka izvjeaa, Dr~avni zavod za statistiku, Zagreb 2010. VUK Ru~ica, Ludbreaka Podravina  gospodarski razvoj kao faktor transformacije, Samobor 2009. WERTHEIMER BALETI Alica, Razvoj stanovniatva sjeverozapadne Hrvatske, Prometna povezanost Hrvatske..., zbornik, Zagreb-Vara~din 2005., 9-28 WERTHEINER BALETI Alica, Staovniatvo i razvoj, Zagreb 1990. WINTER Marija, Iz povijesti Ludbrega i okolice, knjige I.-II., Koprivnica-Ludbreg 2000. ZAPOSLENOST i plae u 2009., Statisti ka izvjeaa, Dr~avni zavod za statistiku, Zagreb 2010. }IVI Dra~en, }EBEC Ivana, Sastavnice demografske bilance u gradu Koprivnici tijekom druge polovice 20. stoljea, Podravina 11, Koprivnica 2007., 28-46 }UPANIJSKA razvojna strategija Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije za razdoblje 2011.-2013. godine, PORA, Koprivnica 2011. PAGE  PAGE 47 ܂VX "ƕȕ4z|PR68H $da$gd8>fJ24HJ*оҾ,ؿڿrt6<Z^`@(<zF*¾¾¾º¾¶²–heh#hQ. h\`h\` h\`5hT,h\`h h\h #?h0AShhZg hZgh& hZg5hh&hZ%h;hhhh5 h5hh58HJ4z|(*tv  $da$gd8 Z\ZTV>@DF,. hj $da$gd8*,J  024Tl!n!##2'&)*),,0"5$5????CCxD|DEEGG*B*ph4 @4 8Footer  p#.)@. 8 Page NumberiC.{Nghix ";]tZ[ ^!N%P'Q'',6171111222r57;AADhIL~NNN"O#OOOORVgYhYY\]D`dIgkkl@lAlllloo%pNpOppppq"swTz}}~X&'֑"ǘJ BwªêB{|[\ɮʮNyzUVk() S{pqZ[վ־|}:;:;tE78U|}U_*+'(B_QR ;`anwxY   YZ  9b<s:3G1    ""#\###d$$h%%&&q' (I((m))**++,, -X---A..S///+00U12223s33a44\55 6h6677d89j9:e::>;<D<<i==V>>?W@@AAAABB6CCCCCCCCC00000p00p0p0p0p0000p000p0p0000000p00 00000000p00 0p00 0 0p000000000000000000p00@0p0H0p0H0H0H00p0H00H00P0X0X0X0X0X0p0`0`0h0h0h0p0h0p0h0p0h0h00p0p00p0p0p0p0p0p0x0x0p0p000p0000p00p000p000p0p00p00000p0000000000000000000p0000000p000p0000p00p0000000000p0000000p0000000000000p0000p0000000p000p000000000000000p000000p00000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0! 0" 0# 0$ 0% 0& 0' 0( 0) 0* 0+ 0, 0- 0. 0/ 00 01 02 03 04 05 06 07 08 09 0: 0; 0< 0= 0> 0? 0@ 0A 0B 0C 0D 0E 0F 0G 0H 0I 0J 0K 0L 0M 0N 0O 0P 0Q 0R 0S 0T 0U 0V 0W 0X 0Y 0Z 0[ 0\@@0@0@0@0@0@00Բ S *RU[rt)܂H MavyQSTVWXYZ\CX !!$&MOfiwx Z[   ]_!!P'Q'~''((,,,--../61711111222222q5s577;;AA9Ag>?BABCCCCMNfiwx !":;\]stY[  ]_!!M%N%O'Q'~'',,517111112222q5s577;;AAAADDgIiILL}NNNN!O#OOOOORRVVfYhYYY\\]]C`E`ddHgJgkkll?lAllllloo$p%pMpOpppppqq!s#swwSzUz}}~~WY%'Ցב!#ƘȘ IK ACvxêABz}Z\ ȮʮMNxzTWjk'* RSz|oq߽Y[Ծ׾{}9;9;suDF68TU{}TV^_)+&(AC^`PS :<_amovyX Z   XZ  89ab;<rs9:23FG0 1      " """##[#\#####c$d$$$g%h%$&%&&&p'q' ( (H(I(((l)m)))****++++,,,,- -W-X-----@.A...R/S/////*0+000T1U122~222223r3s333`4a444[5\555 6 6g6h6667777c8d899i9j9::d:e:::=;>;<<C<D<<<h=i===U>V>>>??V@W@@@AAAAAA@BABBB5C6CCCCCCCCMarija !&RAk^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. !&ih|_tP ;QAcZ%z#7($)*T,--Q.d~.X.4;68 #?BijHZI]L+lL>QO?QS?R0AS`SJTWRZ?_I_\`+bqfZgkl,NrsFQs_RtvMsvi:w!z{JV|{b` \v:fWe; hoFY_uAFvt&W \,z^v1jT|" DhV{xF\T*y' @CCH@WWCC\ #%+/12ADJOX\^defgpqrstvXwXXC $T@,.46@FHNR^fjl@@@@<@ D@$&(04l@8@H`UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"vFfK,5,5!r4dxBxB3QH)?l(Podravina 20)MarijaMarija Oh+'0p  , 8 DPX`h(Podravina 20)PodMarijaiariariNormaliMarijai75iMicrosoft Word 10.0@78@dY@cÿ,՜.+,D՜.+,< hp|  o5xBA (Podravina 20) Title 8@ _PID_HLINKSAp*mailto:petar@meridijani.com  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]_`abcdeghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FmÿData ^1TablefTWordDocumentSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q