Naslov
Povezanost socio-demografskih i psihičkih obilježja kod prilagodbe na život u domu umirovljenika
(Socio-Demographic and Psychological Factors that Influence Adaptation of Elderly People in the Homes for the Aged)

Autori
Štambuk, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski Fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.06

Godina
1999

Stranica
139

Mentor
Ajduković, Marina

Ključne riječi
prilagodba; starije osobe; dom umirovljenika; stres; SCL-90-R
(adaptation; old people;home for the aged; stress; SCL-90-R)

Sažetak
Ispitivanjem je obuhvaćeno 230 korisnika iz šest domova umirovljenika u Zagrebu.Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine: skupinu A sačinjavali su ispitanici koji u domu borave manje od 6 mjeseci (N=80), a skupinu B sačinjavali su ispitanici koji u domu borave više od 3 godine (N=150). Cilj rada je utvrditi koji je sklop sociodemografskih obilježja i različitih pokazatelja psihičkog stresa značajan za predikciju prilagodbe u domu umirovljenika. Iz analize rezultata proizlazi sljedeće: 1. Skala SCL-90-R je adekvatan instrument za procjenu stresnih događaja kod starijih osoba. 2. Duljinom boravka u domu ne smanjuje se razina stresa, ali se niti ne povećava statistički značajno (iako su svi pokaztelj skale SCL-90-R u blagom porastu) na što ukazuje broj rizičnih u skupini A - 30% i u skupini B - 38,7%. Boravak u domu za manji dio ispitanika predstavlja stresnu situaciju. 3. Ispitanici se u prilagodbi razlikuju i s obzirom na spol. Specifičnost prilagodbe kod muškaraca i žena s obzirom na duljinu boravka u domu odražavaju se kroz razlike u dimenzijama paranoidnost i neprijateljstvo te indeksom pozitivnih simptoma stresa skale SCL-90-R. Kod broja rizičnih ispitanika nisu nađene statistički značajne razlike. 4. Pri ulasku u dom (skupina A) važnu ulogu u prilagodbi imaju sljedeće sociodemografske varijable: školska sprema, djeca u braku, materijalne prilike do mirovine i radno mjesto. Ispitanici koji su imali višu školsku spremu, djecu, lošije materijalne prilike do mirovine i nisu bili u radnom odnosu - bolje su se prilagodinili i očitovali manju razinu doživljenog stresa, posebno kod dimenzija paranoidnost, psihotičnost i neprijateljstvo. Kod ispitanika koji su u domu dulje od 3 godine (skupina B) gubi se povezanost opisanih sociodemografskih parametaras razinom stresa, a dolazi do povezanosti stresa sa sljedećim pokazateljima: zadovoljstvo odnosom osoblja, bračno stanje, druženje u domu i samoprocjena zdravstvenog stanja. Dakle, što su ispitanici manje zadovoljni odnosom osoblja, ako su udovci ili udovice, nemaju društvo u domu i loše procjenjuju svoje zdravstveno stanje - njihova razina stresa, izražena kroz indeks ukupnih teškoća, somatizaciju i depresiju je veća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA