Pregled bibliografske jedinice broj: 568190
Čimbenici prostorne organizacije kulturnih djelatnosti : primjer Hrvatske
Čimbenici prostorne organizacije kulturnih djelatnosti : primjer Hrvatske // Društvena istraživanja, 7 (1998), 1/2 (33/34); 239-273 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 568190 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Čimbenici prostorne organizacije kulturnih djelatnosti : primjer Hrvatske
(Factors of Spatial Organization of Cultural Activities : The Example of Croatia)
Autori
Šakaja, Laura
Izvornik
Društvena istraživanja (1330-0288) 7
(1998), 1/2 (33/34);
239-273
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
kultrura; prostor; kulturne djelatnosti; kulturne institucije
(culture; space; cultural activities; cultural institutions)
Sažetak
Ovaj članak razvija one tendencije u kulturnoj geografiji koje na elemente prostora gledaju kao na reprezentante sociokulturnih procesa i pojava. Osnovna je teza da se povijesni, socijalni, geografski i drugi čimbenici koji djeluju na prostorni raspored institucija (u danom slučaju kulturnih institucija) reprezentiraju i prepoznaju u mreži tih institucija. Čimbenici koji djeluju na prostornu organizaciju kulturnih djelatnosti u članku se dovode u vezu s njihovim reprezentantima (tj. rezultatima njihova djelovanja) u mreži kulurnih ustanova. Na razvoj kulturne infrastrukture djeluju tri skupine čimbenika: makrosocijalni čmbenici, mikrosocijalni čimbenici i elmenti geografskog okružja. Makrosocijalni čimbenici - u prvom redu institucija politike, a u nekim razdobljima i institucija religije te ekonomske i tehnološke mogućnosti drušva - utječu na izgradnju kulturnih ustanova i njihovih pojedini vrsta. Mikroscijalni čimbenici - izobrazba, zaposlenost u pojedinim sektorima gospodastva, stanovanje u gradu ili selu, materijalne mogućnosti - određuju način života stanovništva i utječu na kulturnu infrastrukturu preko potrošnje kulturne "robe". Geografsko okružje, utječući na gustoću stanovništva ili na intenzitet komunikacije, stvara uvjete i pretpostavke za razvoj kulturnih centara. U članku se uz interpretacijski pristup, uvriježen u kulturnoj geografiji, rabe i kvantitativne metode koje omogućuju evidentiranje prostornih osobina kulturne mreže. Digitalizacijom podataka i njihovim očitavanjem u programu ArcView1 omogućeno je provođenje brojnih kartgrafskih korelacija koje su pomogle da se odredi učinak pojedinih čimbenika na mrežu kulturnih ustanova.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
- Social SsiSearch, Research Allert
