Naslov
Odnos samopoštovanja i izraza negativne emocionalnosti ovisno o spolu i jasnoći pojma o sebi
(The Relationship between Self-Esteem and Negative Emotionality: The Moderating Role of Gender and Clarity of Self-Concept.)

Autori
Lankaš, Tajana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
20.12

Godina
2011

Stranica
69

Mentor
Burušić, Josip

Ključne riječi
samopoštovanje; jasnoća pojma o sebi; negativna emocionalnost; spolne razlike
(self-esteem; self-concept clarity; negative emotionality; gender difference)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos samopoštovanja u objašnjavanju nekih potencijalnih poteškoća vezanih uz negativnu emocionalnost (usamljenosti, sramežljivosti i negativne afektivnosti) kod srednjoškolaca. Pritom nas je posebno zanimalo ima li samopoštovanje jednak odnos sa spomenutim problemima kod mladića i kod djevojaka ; te kod onih niske i visoke razine jasnoće pojma o sebi. Drugim riječima, željeli smo provjeriti jesu li spol i jasnoća pojma o sebi značajni moderatori povezanosti samopoštovanja i tih izraza negativne emocionalnosti. Istraživanje je provedeno na učenicima drugih i trećih razreda nekoliko srednjih škola u Republici Hrvatskoj (N=481). U svrhu odgovaranja na postavljene probleme, korištena je Rosenbergova skala samopoštovanja (Rosenberg, 1965), Skala jasnoće pojma o sebi (Campbell i sur., 1996), UCLA skala usamljenosti (Russell, Peplau i Cutrona, 1980), Skala sramežljivosti (Cheek i Buss, 1981) te Skala pozitivnih i negativnih afekata – PANAS (Watson, Clark i Tellegen, 1988). Nalazi istraživanja ukazuju kako je samopoštovanje značajan prediktor sva tri izraza negativne emocionalnosti od našeg interesa ; i to neovisno o spolu i razini jasnoće pojma o sebi. Pritom ono najviše doprinosi objašnjavanju sramežljivosti, zatim usamljenosti te u ponešto manjoj mjeri negativne afektivnosti. Spol se, dakle, nije pokazao značajnim moderatorom promatranih odnosa samopoštovanja i izraza negativne emocionalnosti. Ipak, dok je odnos samopoštovanja i usamljenosti gotovo jednak kod mladića i djevojaka, uočen je trend (koji ipak nije dosegao statističku značajnost) razlika u odnosu samopoštovanja i negativne afektivnosti - mladići i djevojke najviše se razlikuju u sklonosti doživljavanju negativnih afekata u skupini niskog samopoštovanja (pri čemu djevojke doživljavaju više negativnih afekata), dok kod skupine visokog samopoštovanja razlike gotovo i nema. Jasnoća pojma o sebi pokazala se značajnim prediktorom tri izraza negativne emocionalnosti od našeg interesa, ali se nije pokazala značajnim moderatorom povezanosti samopoštovanja i tih problema. Ipak, ako se promatra jedan aspekt jasnoće pojma o sebi, stabilnost samopoštovanja, može se uočiti trend kako oni stabilnog niskog samopoštovanja usamljeniji i sramežljiviji, dok su u skupinama srednjeg i visokog samopoštovanja usamljeniji i sramežljiviji oni nestabilnog samopoštovanja. Istraživanje je još jednom ukazalo na značaj kojeg nisko samopoštovanje ima u mogućim poteškoćama negativne emocionalnosti i, što je još važnije, doprinijelo spoznajama da je u uzorku srednjoškolaca on gotovo jednak neovisno o spolu i jasnoći pojma o sebi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA